Društvo

Najbolje ulje Redžepa Kolara, budućnost je klasterizacija

by Silvija Vukelić | 24:11:2017 | 16:15:45

Na okruglom stolu u Dvorcu kralja Nikole, proglašena su najbolja ovogodišnja maslinova ulja, a Ćazim Alković je održao prezentaciju o maslinovom ulju, njegovim karakteristikama, čuvanju i načinu degustacije.
 
“Ovogodišnja ulja su sva dobra. Mi smo zadovoljni kvalitetom. Ocjenjivanje smo izvršili šifrovano. Nadam se da su svi zadovoljni kompletnim procesom ocjenjivanja. Naši proizvođači su edukovani, ali edukacije nikad dosta. Mi se trudimo da prenesemo znanje kako da proizvođači i potrošači mogu samostalno da prepoznaju kvalitetno maslinovo ulje i kako da ga razdvoje od onog koje nije kvalitetno. Mislimo da ćemo tako uspjeti da izbalansiramo tržište i unaprijedimo proizvodnju”, zaključuje Alković.
 
Po ocjeni Panela za senzorsku analizu djevičanskih maslinovih ulja, najbolje ulje na ovogodišnjoj Maslinijadi ima Redžep Kolar.  Na drugom mjestu je ekstradjevičansko maslinovo ulje Saida Čantića, trećem Osmana Đokića, a na četvrtom i petom mjestu su ulja braće Nara i Nijazima Bećovića.
 
“Ove godine je u konkurenciji bilo 14 uzoraka. Komisija koju su činili Ibrahim Duraković, Jovica Martinović i Avdo Šabović obišla je zainteresovane maslinare. Uslov za učešće bio je da na jednom mjestu imaju 100 litara maslinovog ulja. Litar je pod šifrom dat panelu na ocjenu. Najprije je ulje prošlo hemijsku analizu, potom je ponovo šifrovano, pa je urađena i organoleptička ocjena kvaliteta”, kazao je Ćazim Alković, predsjednik Društva maslinara Bar i jedan od panelista.

 
Pored Alkovića, ulje su ocjenjivali dr Biljana Lazović, mr Stoja Ljutica i dr Tatjana Perović sa Biotehničkog fakulteta, Senad Arabelović, Dino Bećović i Fahrudin Mujić. Oko uzoraka je pomagala Mira Adakalić iz Petrovca.
 
U sklopu ovogodišnje Maslinijade, Organizacioni odbor manifestacije je u Dvorcu kralja Nikole organizovao predavanje na temu “Klasteri i klasterske inicijative”, sa fokusom na udruživanje maslinara sa područja Bara. O temi je govorio Vasilije Kostić, profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom.
 
“Klasteri i klastersko udruživanje je model koji nudi šansu za uspjeh i mogućnost malim proizvođačima da razviju proizvodnju i svoja buduća preduzeća. Ne samo oni, nego bi i lokalna uprava i država imale velike koristi. U svjetskoj, evropskoj i regionalnoj praksi, formiranje klastera je jedan od najzastupljenijih modela”, kazao je profesor Kostić za Radio Bar i Bar Info.
 
Ipak, po njegovim riječima, udruživanje u klastere u Crnoj Gori, još uvijek nije zaživjelo ili se ne odvija planiranom dinamikom.
 
“Sposobnost priilagođavanja i spremnost na promjene su osobenost svakog naroda. Mi se možda sporije mijenjamo i sporije usvajamo neka nova znanja i tendencije. Razvijeni se od nerazvijenih razlikuju po spremnosti prilogađavanja. Ipak, optimista sam da će ovaj model zaživjeti. Ali, samo optimizam nije dovoljan, osim da bude inicijalna kapisla i da vas drži da predano radite na nečemu. Vjerujem da će ljudi ovdje, i to je ključni smisao mog dolaska, kroz prezentaciju ove vrste, prepoznati interes za klastersko udruživanje i prepoznati model koji im može donijeti dobrobit u budućnosti”, naglasio je Kostić.
 
Mr David Perčobić, pomoćnik direktora ZZCG u sektoru za izradu projekata EU i finansijsko upravljanje i kontrolu, na okruglom stolu govorio je o brojnim benefitima i mogućnostima koje donosi udruživanje u klastere.
 
“Područje Bara je u odnosu na velike maslinare iz Turske, Portugala, Španije, pa čak i susjedne Hrvatske, veoma malo. Jedinu šansu, kako na globalnom tako i na regionalnom tržištu, imamo ako budemo udruženi pod jednim brendom”, smatra mr Perčobić.
 
On očekuje da bi se, uz pomoć državnih institucija, lokalne samouprave kao i podrške eksperata i fondova iz EU, već u narednoj godini mogao pokrenuti projekat klasterisanja u sektoru maslinarstva.
 
Okruglom stolu prisustvovao je i direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Suljo Mustafić, inače predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade. Za Radio Bar i Bar Info je kazao da se iz godine u godinu trude da uvedu novine, a jedna od njih ove godine je bilo i predavanje profesora Kostića.

 
“Smatramo da je konačno vrijeme da se maslinarstvo podigne na viši nivo ne samo što se tiče kvaliteta- to smo već postigli, nego i plasmana proizvoda na tržište. Zbog ograničene proizvodnje, malih količina, malog tržišta kakvo je crnogorsko i uvozničkih lobija koji distribuiraju ulja sa vanjskih tržišta, ispostavilo se da ovdašnji maslinari, koji posjeduju kvalitetno ulje, ne mogu ga prodati po onoj cijeni po kojoj zaslužuje. Nameće se potreba udruživanja, odnosno klasterizacije. To je nekadašnji tip zadrugarstva, samo značajno unaprijeđen po onom modelu kakav funkcioniše u drugim državama Evropske unije. Samo udruženi maslinari mogu postići bolji kvalitet robe, bolji marketing, a samim tim i bolji proboj na tržište”, naglasio je Mustafić.
 
Dodao je kako je predavanje koje su u dvorcu organizovali u sklopu Maslinijade bilo “razrada u formi ideje da maslinari sami shvate i vide koje benefite im može donijeti klasterizacija, ali da je na njima da odluče koje će korake dalje preduzeti u tom pravcu i da li će imati povjerenja u ovakav način funkcionisanja”.
 
“Mislm da nema razloga sumnjati, jer su ovo su oprobani modeli i van, ali i u Crnoj Gori u nekim drugim brendovima, profesor Vasilije Kostić je jedan od eksperata iz ove oblasti, zato vjerujem da je ovo  bilo korisno predavanje za barske maslinare. Na ovogodišnjoj Maslinijadi bilo je četrnaest referentnih uzoraka u visoko kvalitetnoj zoni ekstradjevičanskih maslinovih ulja, kao takva mogu konkurisati bilo kom ulju u bilo kom kraju svijeta”, kazao je Mustafić.
 
Po njegovom dolasku na čelo Zavoda za zapošljavanje Crne Gore prije nekoliko mjeseci, započela je kako kaže “pilot saradnja” sa Društvom maslinara Bar.
 
“Kroz projekat javnog rada uposlili smo nekoliko lica koja se bave održavanjem puteva i čuvanjem maslinjaka.To nisu bila neka velika sredstva za ovu godinu, tek početak, ali nadam se da ćemo u narednom  periodu kroz dobru saradnju sa Društvom maslinara i Opštinom Bar, finansirati mnoge druge oblasti koje mogu pomoći razvoju maslinarstva ali i drugih oblasti poljoprivredne proizvodnje u Baru”, istakao je Mustafić.