Društvo

Baković: Arheolog mora raširiti sliku, i fotografi nešto znaju!

| 16:04:2018 | 15:23:02

Reagovanjem na otvoreno pismo medijima arh. Mladena Zagarčanina danas se obratio Anto Baković, čija je NVO Mediteranski centar fotografije pomenuta u tekstu „O kulturnom dobru na barski način“. Reagovanje prenosimo integralno.
 
„Danas ste objavili otvoreno pismo uvaženog arheologa Mladena Zagarčanina, kustosa Starog grada Bara, koji je u jednom dijelu pisma napisao  „...najveću pažnju mi je privukla NVO Mediteranski centar fotografije, koja će promovisati slikovnicu 'Suvomeđe Crne Gore'. Bacanje para i zadovoljavanje sitnih interesa, uzimanje novca na staž i šarm, bez ideje, samo da se novac uzme“… pa nastavlja „da Crna Gora krene sjutra da slika suvomeđe, trebalo bi joj hiljadu godina i stotinu fotografa i opet ih ne bi uslikala, ili taj vid avanturizma može da pomogne u očuvanju kulturnih dobara, i da je vrijedan naših para?.. . Sada mi već ništa nije jasno!!!??? Otkad su suvomeđe u Crnoj Gori 'kulturno dobro'...“.
 
Dio njegovog obraćanja javnosti, vezano za projekat „Suvomeđe kao kulturni i turistički potencijal na području Krajine, Ostrosa i Šestana“ Mediteranskog  centra fotografije, baziran je na paušalnim i neutemeljenim konstatacijama, kako bi oštro i “na đon“ sa pozicije nauke kritizirao i omalovažio projekat koji nije ni pročitao, ni vidio, pa upitno iznosi svoj naučni paušalni stav, krijući se iza akademske titule arheologa, misleći da samo ono što arheolog radi vrijedi u ovom gradu i zavrijeđuje podršku i pažnju sveukupne barske javnosti.
 
Okružen zidinama Staroga Bara, ne gleda preko zidova. Mediteranski centar je pogledao, vidio, shvatio, pa da ne bih puno trošio riječi sistemom copy–pasta evo kako je to u Republici Hrvatskoj:
 
„Hrvatska Udruga Dragodid je aplicirala zahtjev za trajnom zaštitom suhozidova u CRO. Srpnja 2013. nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra. Time je vještina zidanja 'u suho' zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu ulogu. Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom, te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na sastanku stručnjaka na temu 'Tehnika gradnje 'u suho'' kao element nematerijalne kulturne baštine, krenulo se s izradom zajedničke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja, iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske, a radi upisa na UNESCO - Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva. Ovaj fascinantan simbol ljudskog truda, od Like do Dalmacije predstavlja nezaboravan simbol identiteta i umješnosti, te marljivosti ondašnjih težaka. Kamena čipka stvorena ljudskom rukom, ostaje danas prevrijedno naslijeđe i otisak identiteta na našim obalnim prostorima kojeg  bi bilo više nego uputno sačuvati za buduće generacije...“ (završen copy-paste).
 
Vidimo da među zemljama koje su krenule u kandidaturu radi upisa u reprezentativnu listu UNESCO-a nematerijalnih dobara čovječanstva Crne Gore nema, ali završetkom projekta planirana je takva aktivnost i još mnogo toga.
 
U konačnici ponavljam dio iz pisma arheologa Zagarčanina „da Crna Gora krene sjutra da slika suvomeđe, trebalo bi joj hiljadu godina i stotinu fotografa i opet ih ne bi uslikala, ili taj vid avanturizma može da pomogne u očuvanju kulturnih dobara, i da je vrijedan naših para?“... ,pa stoji logičan upit u kontekstu cijelog otvorenog pisma arheologa Zagarčanina, gde je tu bacanje uludo naših  para, ali  i njegovih, kako sam shvatio. Možda je način osude projekta izazvan i i time da je barski „fotograf“ shvatio i vidio ono što je barskom arheologu bacanje para i nije vrijedno pažnje.