Društvo

VIDEO: Veliko zanimanje za Nacrt urbanističkog plana

by Vesna Šoškić, snimatelj Ivo Gojnić, montaža Senad Sukalić | 30:05:2018 | 22:45:19

Nacrt prostorno-urbanističkog plana opštine Bar do 2020. godine, strateški razvojni dokument na koji se dugo čeka, izazvao je veliku pažnju građana. Prezentiran je danas na javnoj raspravi u sali SO Bar.
 

“Odluka o izradi Prostorno-urbanističkog plana opštine Bar donijeta je 2009. godine, ali do njene realizacije nije došlo, jer Ministarstvo održivog razvoja i turizma, koje daje konačno mišljenje, nije prihvatilo ponuđeni nacrt zbog nedostatka studije o zaštiti kulturnih dobara i regulisanja posebne namjene za obalno područje i Skadarsko jezero. Takođe, plan je trebalo uskladiti sa dokumentima višeg reda”, objasnila je Suzana Crnovršanin, sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora u Opštini Bar.
 
Što donosi novi nacrt Prostorno-urbanističkog plana i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, na javnoj raspravi u sali SO Bar građanima su objasnili Dubravka Pavlović i Dragiša Dabić, iz beogradskih firmi “IAUS” i “JUGINUS”.
 
"Čekalo se da se dobiju završna rješenja obalnog područja i sada je ovo verzija koja uključuje sve što je potrebno i što je uslovljeno planom višeg reda. Nadam se da će sve u paketu biti usvojeno”, kazala je Dubravka Pavlović, u ime obrađivača, a njen kolega Dragiša Dabić istakao je da su se prilikom izrade plana rukovodili socioekonomskim razvojem, pritom naglašavajući da se radi o veoma konkurentnom i kvalitetnom prostoru, sa primorskom, planinskom i jezerskom ponudom, kakvu nema nijedna opština u Crnoj Gori.
 
“Mi smo izabrali koncept koji predstavlja kompromis između alternativnog, konkurentnog i kohezionog prostornog razvoja, sa ograničenim ulaganjima u primorski pojas, izuzev Luke Bar, nacionalnog logističkog klastera, izgradnje sportsko-rekreativnih i turističkih sadržaja, zaštite kulturnih dobara i intenzivnog razvoja poljoprivrede. U planiranju prostora opština je podijeljena u tri cjeline: A-barska rivijera, B-brdsko-planinsko područje i C-Skadarsko jezero i Nacionalni park. Predviđena je izgradnja marine u Sutomoru, sportsko-rekreativna infrastruktura u Čanju, uspinjače od Brca do Sozine, kao i u Zupcima i Gornjim Šestanima, na Skadarskom jezeru razvoj nautičkog, izletničkog, etno i spomeničkog turizma, golf tereni u Orahovom polju, kao i turistička valorizacija Gornjih Šestana i Ostrosa”, kazao je Dabić.
 

Građani Bara imali su brojne primjedbe na Nacrt plana. Jasmin Karastanović smatra da bi Bar trebalo industrijski da se razvija, što, kako je kazao, obrađivač nije predvidio, kao i da su veliki problem  katastarska mjerenja, odnosno neusklađenost urbanističkih sa katastarskim parcelama.
 
“Sve je u koliziji sa onim što je na terenu. Nekima ste zabranili da grade, a nekima dozvolili. Imali smo industrijske objekte, poljoprivredu, gdje su vam fabrike, hoćemo li svi na žičare, zašto je deponija na Možuri, kad bi tu trebalo da su drugi objekti”, pitao je Karastanović.
 
Đuro Ražnatović iz Čanja kazao je da je u tom naselju predviđen novi put, pored postojećeg, što bi značilo srušiti 50 kuća i dva hotela, a Osman Đokić iznio je još niz primjedbi, između ostalog i to da se planovi ne prave za dvije godine.
 
“Zašto nijesu predviđeni putevi za terenska vozila, jer smo imali problema kada su izbili požari. Velike su saobraćajne gužve pedeset dana na relaciji Bar-Sutomore. Predvidjeli ste obilaznicu, koju će možda dočekati naši unuci, a nama treba rješenje sada. Potreban je bulevar između Bara i Sutomora. Planirali ste desetine hiljada turista, a gdje su nam plaže. Plan mora predvidjeti proširenje i obnavljanje plaža”, kazao je Đokić.
 
Ismail Doda je ukazao da je zapostavljen prostor turističke valorizacije jednog dijela Ostrosa, u naselju Ckla, kao i da su za razvoj tog područja neophodni putevi i vodosnabdijevanje. Miodrag Paunović je takođe potencirao neusklađenost urbanističkih sa katastarskim parcelama. Pitao je obrađivače i zašto je ogroman prostor u KO Kunje, koji može biti iskorišten u razne svrhe, pretvoren u zelene površine.
 
Mićo Orlandić je istakao kako je prostorni plan kapitalan razvojni dokument na koji se dugo čekalo i zato bi trebalo voditi računa o stvarnim potrebama stanovništva i svakog kraja barske opštine. “Projektni zadatak  je donijet prije deset godina. Sada imamo drugačije potrebe, a izgleda da i ovaj plan nije predvidio ravnomjeran razvoj svakog dijela naše opštine. Pitanje saobraćaja nije dobro riješeno. Na godišnjem nivou imamo 570.000 automobila i 2.200.000 putnika. Nije obrađen na pravi način ni alternativni put preko Sutormana i Mrkojevića. Jezerski dio opštine će za deset godina biti u potpunosti nenaseljen. Nemamo odgovarajuću valorizaciju jezerskog, priobalnog dijela, kao ni centralnog. Moramo bolje isplanirati putnu infrastrukturu, vodosnabdijevanje, otpadne vode. Predvidjeli ste u zaleđu 5.000 fiktivnih ležajeva, a kako ćemo te krajeve snabdjeti vodom, strujom, kanalizacijom”, kazao je Orlandić, koji je zaključio da bi javna rasprava trebalo da doprinese da se uradi bolji projektni zadatak, jer, kako je kazao, “ako smo čekali deset godina, možemo i još koju da nam ne bi ovaj kapitalni projekat važio samo dvije godine”.
 
Nacrt Prostorno-urbanističkog plana Opštine Bar izložen je u Sekretarijatu za uređenje prostora i može se vidjeti svakog radnog dana, kao i na web sajtu Opštine. Inicijative i sugestije, koje će biti proslijeđene  obrađivaču i tako uticati na konačnu verziju plana, građani mogu podnositi Sekretarijatu do 6. juna.