Društvo

Uvijek spremni spasioci na crnogorskim plažama

by Vjera Knežević Vučićević | 25:08:2018 | 23:11:46

Nastavni centar za obuku spasilaca na vodi u Sutomoru je i ovog ljeta poslao svoje uspješne “regrute” na plaže diljem crnogorske obale. Svaka uređena plaža ima spasioce koji brinu o sigurnosti kupača i poštovanju propisa, koji se, iako nijesu komplikovani i zahtjevni, ponekada ne poštuju. Uzburkano more, nepraćenje vremenskih prilika, loša procjena sposobnosti i mogućnosti, dovode do neželjenih i nerijetko fatalnih posljedica.
 
Početkom 1997. godine Crveni krst Crne Gore postaje punopravni član ILS-e (International Life Saving Federation of Europe- Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi). Na osnovu toga je ovo nacionalno društvo, kao jedini predstavnik naše države u ILS- u, steklo legitimno pravo i obavezu da spasilaštvo na vodi uvrsti u svoje programske aktivnosti i sprovodi (statutom ILS-e predviđene) zadatke spašavanja iz vode i prevencije nesreća na vodi. Iste godine su započete široke aktivnosti na normativnom uređenju službe spašavanja života iz vode, kao i obimne aktivnosti na edukaciji. Instruktori su, kao i Nastavni centar u Sutomoru, lincencirani od Međunarodne federacije za spašavanje na vodi.
 
“Nastavni centar za obuku spasilaca na vodi fukncioniše pod okriljem Crvenog krsta Crne Gore, dok obaveze iz oblasti spašavanja na vodi sprovodimo uz aktivnu saradnju, prije svega, sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom i Ministarstvom održivog razvoja i turizma”, objašnjava Milica Kovačević, saradnica za informisanje u Crvenom krstu Crne Gore.
 

Obuka spasilaca traje sedam dana i sastoji se od 100 časova nastave (praktične, teoretske i prve pomoći).
 
“Kako je Crveni krst Crne Gore član Međunarodne federacije za spašavanje na vodi (ILS-e), tako je program obuke usklađen sa evropskim i svjetskim standardima. Da bi zainteresovani kandidat mogao da pohađa obuku, na početnom testiranju treba da ispuni određene norme: ronjenje na dah (20 metara i više), plivanje na 50 metara za 50 sekundi i plivanje na 300 metara za šest minuta i 20 sekundi. Kandidat mora da ima najmanje 18 godina i treba da posjeduje ljeekarsko uvjerenje o psiho- fizičkoj i zdravstvenoj sposobnosti”, navodi Kovačević.
 
Ona ističe da kandidati nakon obuke polažu ispit, kako bi se i na taj način provjerilo da li su edukaciju uspješno prošli. Kako podvlači, u ovoj sezoni su se praktični dio obuke i ispiti sprovodili po izmijenjenim, međunarodno usklađenim normama, koje su se primjenjivale na ispitima za ovjeru licenci, i na obukama novih spasilaca na vodi.
 
“Sadržaj praktičnog dijela ispita sa normama, podrazumijevao je plivanje 100 metara za 1,40 minuta i manje spasilačkim kraulom; plivanje 300 metara  za 4,30 minuta i manje uz pomoć peraja; transport davljenika  25 metara, koristeći tri tehnike, poslije oslobađanja od hvata davljenika; plivanje 400 metara za devet minuta i manje (200 metara prsno plivanje i 200 metara kraul); ronjenje na dah u dužinu, minimum 25 metara i vađenje potonulog davljenika (tri metra dubina)- tri puta za tri minuta. Provjera je uključivala, pored znanja i iskustva iz oblasti plivačkih sposobnosti, znanje iz teorije spasilaštva, kao i znanje u pružanju prve pomoći i KPR-a (reanimacija”, objašnjava proceduru za dobijanje licence Kovačević.
 
Organizatori su zadovoljni interesovanjem za obuke, koje je, kako kažu “svake godine na sličnom dobrom nivou, i u skladu sa potrebama naše turističke privrede”.
 
“Treba istaći da i ove godine imamo povećanje broja obučenih spasilaca, što znači da postoji i veća zainteresovanost lica za ovaj vid profesije. Na četiri realizovana kursa obučeno je 96 novih spasilaca, dok je 472 postojećih uspješno prošlo provjere i ovjerilo svoje licence. Napominjemo da su svi obučeni spasioci u obavezi da na godišnjem niovu ovjere svoju licencu kako bi bili angažovani tokom turističke sezone. Ovjera licenci podrazumijeva provjere koje se realizuju na način kako je organizovan i završni ispit nakon obuke- prvenstveno plivačkih sposobnosti, kao i znanja i vještina iz oblasti teorije spasilaštva i prve pomoći. Procedure moraju proći kako budući, tako i već akreditovani spasioci”.
 
Spasioci su raspoređeni širom crnogorske obale- na svim uređenim kupalištima. Kovačević kaže da ni jednu plažu na crnogorskoj rivijeri ne možemo kvalifikovati kao “kritičnu” i opasnu, ukoliko kupači poštuju signalizaciju i upozorenja spasilaca. Na drugoj strani, kupanje na svakoj može biti rizično, ukoliko se ne pridržavaju uputa.
 

“Uređena kupališta predstavljaju mjesta na obali koja pružaju sve neophodne uslove kupačima i turistima, a jedan od njih je i organizacija spasilačke službe. Kupanje na drugim djelovima obale nije preporučljivo, pogotovo na ušću rijeke Bojane, gdje postoji potencijalna opasnost od jakih struja i naglih promjena dubina. Takođe, jake struje i veliki talasi na području Velike plaže i Ade Bojane u Ulcinju, zahtijevaju da kupači budu posebno obazrivi”, upozorava Kovačević.
 
Iako smo iz sezone u sezonu svjedoci da more zbog nepoštovanja propisa i preporuka, nažalost odnosi brojne živote, postoje kupači koji se bez dovoljno obazrivosti prepuste uživanju na plaži, oglušujući se o upozorenja spasilaca, pa se zato i dešavaju povremene nezgode i nesreće.
 
“Naši spasioci, pored aktivnosti spašavanja na vodi, sprovode i preventivne i edukativne aktivnosti na plažama, koje podrazumijevaju komunikaciju su posjetiocima plaža i upozorenja na opasnosti sa kojima se mogu suočiti. Uvijek bude kupača koji se i pored crvene zastavice koja podrazumijeva zabranu kupanja, ipak kupaju u moru, onih koji naglo ulaze u vodu ili precijene svoje plivačke sposobnosti”, ukazuje Kovačević. 
 
Iako je Crveni krst Crne Gore zadužen za obuku spasilaca na vodi, ali ne i za njihove angažovanje, saradnja postoji kako sa zakupcima plaza, tako i sa svim drugim subjektima uključenim u ovu oblast. Zajednička je procjena da se koordiniranim djelovanjem daje veliki doprinos da bezbjednost na plažama bude na što većem nivou.
 
“U tom smislu se svake godine pred početak ljetnje sezone održavaju zajednički sastanci na kojima se razmatraju aktuelni problemi i dogovaraju načini njihovog rješavanja, predstavljaju se eventualno novi standardi ili pravila vezana za bezbjednost na kupalištima… Naši apeli, upućeni zakupcima, uvijek su vezani za to da spasiocima stvore adekvatne uslove za rad, koji im omogućavaju da se posvećeno bave onim što je njihova osnovna obaveza, a to je da vode računa o sigurnosti kupača”, zaključuje Milica Kovačević.
 
Jedna od najljepših plaža na barskoj rivijeri je hotelsko uređeno kupalište Vela Beach & Bar dugačko 174 metra koje raspolaže sa hiljadu ležaljki. Ova plaža, čiji je zakupac “Keramika Babović doo” ušla je u projekat Plave zastavice, a koriste je gosti hotela “Vila Babović” (vlasnika Slavka Babovića) i hotela “Montenegro” (vlasnika Branka Vukmanovića), ali i ostali posjetioci Čanja koji žele da uživaju u pogodnostima odmora ovog atraktivnog kupališta uređenog po najsavremenijim standardima.
 

“Kupalište je uređeno po principu modernog koncepta, pa preovladavaju prirodni materijali kako plažnog mobilijara, tako i ostalih sadržaja. Ove godine gosti su uglavnom iz Rusije, Poljske, Slovačke, Makedonije i Srbije. Osim njih, na našoj plaži su odmaraju i  gosti iz crnogorskih gradova, koji dolaze uglavnom tokom vikenda. Sezona je po broju posjetilaca u blagom porastu u odnosu na prošlu, a zadovoljni smo i vanpansionskom potrošnjom”, kaže Milan Babović.
 
Poštujući standarde i pravila na ovoj plaži su tokom juna bila angažovana dva, a u julu i avgustu tri spasioca.
 
“Kupači uglavnom poštuju propise po pitanju sigurnosti kupanja. Ipak, dešava se da pojedinci ne poštuju istaknutu crvenu zastavicu. Osim toga, sugerišem da roditelji treba da pokažu znatno veću odgovornost i bolje čuvaju djecu kada je more uzburkano”, upozorava Babović.
 
Kapaciteti ovog kupališta će, prema najavama, biti popunjeni sve do kraja septembra.