Društvo

Lalević: Dodatno unaprijeđen rad Doma zdravlja

by Vjera Knežević Vučićević | 30:11:2018 | 12:57:35

U Domu zdravlja Bar u toku je niz aktivnosti koje će, kako rješavanjem infrastrukturnih problema, tako i osposobljavanjem kadra i uvođenjem novih usluga u sistem primarne zdravstneve zaštite, dodatno unaprijediti rad ustanove.
 
Na objektu Doma zdravlja u toku je renoviranje dijela krovne konstrukcije. Donator sredstava za ovaj obiman, zahtjevan i skup posao je barska kompanija “Cerovo”. Menadžment ustanove je zadovoljan rezultatima ulaganja u infrastrukturu centralnog objekta, sanacijom dijela njegove krovne konstrukcije, ali i renoviranjem ambulanti u Ostrosu, Virpazaru i Sutomoru. Osim toga, obezbijeđen je i značajan dio sredstava i opreme neophodnih za normalno funkcionisanje primarne zdravstvene zaštite. Nabavljen je aparat za rad oftalmološke ambulante, koja je odlukom Ministarstva zdravlja prije nekoliko mjeseci prenijeta u organizacionu nadležnost Doma zdravlja, a opremljena je i uređena internistička ambulanta.
 
“U toku je i uređenje prostora za rad RTG i ultrazvučne dijagnostike, kao i kliničke laboratorije koja je prije nekoliko godina izmještena u Opštu bolnicu. Tokom ove godine smo dijelom iz sopstvenih, a dijelom od sredstava Fonda zdravstva određenih za kapitalne izdatke, kupili oftamolskop, holter RTG i holter pritiska neophodnih internističkoj ambulanti, dva autoklava za potrebe mikrobiološke laboratorije. Značajna sredstva uložili smo i u modernizaciju ginekološke ambulante. Uskoro očekujemo i nabavku dva ginekološka stola”, navodi direktor Doma zdravlja Bar Borislav Lalević, koji procjenjuje da su “ovim sredstvima i opremom stvorili uslove za kvalitetan rad”.
 
U zahtjevnom postupku renoviranja objekta i nabavke medicinske opreme, barski Dom zdravlja ima podršku brojnih organizacija i pojedinaca koji ulaganjem u ovu ustanovu pokazuju visok stepen društvene odgovornosti.
 
“Posljednja među donacijama odnosi se na sanaciju dijela krovne konstrukcije površine oko 350 kvadrata. Na početku su planirali da renoviraju oko 150 kvadrata, ali kada su vidjeli u kako lošem stanju je krov, odlučili su se za obimniji zahvat sanacije. I u proteklom periodu smo ulagali u sanaciju krova i to iz sopstvenih sredstava, ali je to, što bi narod rekao, više bilo ‘krpljenje’ nego što je to bila kvalitetna, dugoročna intervencija”, kaže Lalević koji ističe da “Cerovu”, pivari “Trebjesa” iz Nikšića, te ostalim brojnim donatorima duguje zahvalnost na izuzetnoj pažnji koju posvećuju zdravstvenoj ustanovi na čijem je čelu.

 
Dom zdravlja Bar insistira i na zapošljavanju nedostajućeg kadra, kako bi još uspješnije odgovorili izazovima koje nameće konstantan porast broja pacijenata. U posljednje vrijeme dosta se potencira i na zapošljavanju mladih kadrova.
 
“Reforma sprovedena na primarnom nivou zdravstvene zaštite je donekle limitirala broj ljekara. U startu smo imali prigovore prilikom izrade Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Domu zdravlja, u smislu da broj izvršilaca planiranih sistematizacijom neće biti dovoljan. Međutim, nijesmo mogli napraviti neki veliki pomak u tom smjeru. Uvedene su neke manje inovacije koje nijesu značajno uticale na povećanje broja izvršilaca u ustanovi, pa Dom zdravlja Bar trenutno ima oko 40 ljekara. Ako uzmemo u obzir da je od toga 19 izabranih doktora za odrasle, dva izabrana ginekologa i šest izabranih doktora za djecu, jasno je da na oko 60.000 osiguranika (imamo 15.000 potencijalnih) broj od 26 izabranih doktora, nije dovoljan. Nema velike razlike u broju izabranih doktora u, recimo, Beranama, Pljevljima, Bijelog Polja u odnosu na Bar. Situacija u ovim gradovima nije ni za upoređivanje iz prostog razloga što je ovo turistički grad koji od juna do polovine oktobra ima oko 150.000 do 160.000 žitelja, pa je broj doktora u našoj ustanovi u odnosu na broj potencijalnih pacijenata nesrazmjerno mali. Dešava se da u tom periodu jedan doktor dnevno ima i po 80 pacijenata, a normativ je 30 do 33. Nasuprot tome postavlja se pitanje kvaliteta pruženih usluga, ali se mi držimo stanovišta da je ipak bolje primiti sve, nego vratiti pacijenta. Neupitno je da kvalitet ne može biti na zadovoljavajućem nivou”, objašnjava Lalević, koji naglašava da ipak imaju pomoć od Ministarstva zdravlja koje im omogućava da u toku sezone, mimo zakonskog osnova, samostalno otvore turističke ambulante. To je praksa i u ostalim primorskim gradovima…
 
“Imamo dopis od Ministarstva zdravlja sa smjernicama da ostvarimo intenzivnu saradnju sa lokalnom samoupravom. Međutim, nijesmo naišli na razumijevanje u smislu finansijske podrške i stvaranju uslova za njihovo funkcionisanje. Taj problem smo rješavali tako što smo ambulante finansirali iz sopstvenih sredstava, a sami obezbjeđujemo i kadar. Po zakonu o boravišnim taksama lokalna uprava i Turistička organizacija su dužne da izdvajaju deset posto sredstava, ne samo za pomoć zdravstvenim ustanovama u toku turističke sezone sa ciljem poboljšanja kvaliteta ponude, nego i u ostalim segmentima bitnim za podizanje njenog kvaliteta - komunalnim službama, policiji… Nadam se da će saradnja sa lokalnom samoupravom u tom segmentu ubuduće biti znatno bolja, jer se ovakav tretman nije dobro odrazio na kvalitet zdravstvenih usluga koje smo okom ljetnje sezone pružali turistima”, podvlači direktor Doma zdravlja Bar. O nužnosti otvaranja turističkih ambulanti svjedoči podatak da su u dvije turističke ambulante, koje su bile otvorene pri Domu zdravlja Bar i u Sutomoru, za tri mjeseca sezone imali oko 6.000 pregleda.
 
Dodatni problem predstavlja i što je broj iseljenika koji imaju potrebu za medicinskim tretmanom, a nijesu registrovani kod izabranog doktora u Baru, dostigao cifru od 15.000.
 
“Da bi se svi osiguranici koji imaju pravo registrovali kod izabranog doktora, potrebno nam je još sedam do osam ljekara. Svi osiguranici koji privremeno borave u inostranstvu, dolaze tokom ljetnjih mjeseci. Trenutno je u ustanovi takvo stanje da su svi izabrani doktori limitirani sa po 2.000 osiguranika. Naravno, uprkos tome i onima koji su ‘na čekanju’, a imaju pravo na registraciju, pruža se adekvatna zdravstvena zaštita”, kaže Lalević.
 
Starosna struktura u Domu zdravlja je dosta visoka, a direktor te zdravstvene ustanove ističe da je njegovo lično zalaganje na podmlađivanju kadra imalo efekta.
 
“Umjesto ljekara koji su penzionisani ili su ustanovu napustili po nekom drugom osnovu, primili smo osam mladih doktora. Na specijalizaciji su nam dva ljekara iz oblasti porodične medicine, po jedan iz oftalmologije, ginekologije i pedijatrije. Uz ove, postoji potreba i za ljekarima iz oblasti medicine rada, interne medicine i za još jednim pedijatrom. Već smo uputili dopis Ministarstvu i ovih dana očekujemo saglasnost”, navodi Lalević.
 
Pod okriljem Doma zdravlja otvorena je i opremljena internistička ambulanta. U planu je i otvaranje oftalmološke ambulante, ordinacija je opremljena, ali su specijaliste iz te oblasti deficitaran kadar. Lalević objašnjava da je uzrok tome što se oftalmolozi uglavnom odlučuju za, mnogo isplativiju, privatnu praksu.
 
Po sistematizaciji na osnovu utvrđenog normativa, Dom zdravlja Bar ima pravo na dva ginekologa. “Imamo jednog stalno zapošljenog ginekologa, sa drugim imamo ugovor, a jedan je na specijalizaciji. U Baru je 17.800 žena koje su registrovane, a to je na dva ginekologa jako puno”, ukazuje Lalević.

Čelni čovjek barskog Doma zdravlja izmještanje ultrazvučne dijagnostike sa kliničkom laboratorijom iz te zdravstvene ustanove u Opštu bolnicu, koje se dogodilo prije nekoliko godina, naziva “organizacionom greškom”.
 
“Pokušavamo da to ‘saniramo’ i ovu uslugu vratimo u nadležnost primarnog novoa zdravstvene zaštite. Razlog je jednostavan - reforma primarnog nivoa zdravstevene zaštite prepoznaje set usluga koji podrazumijeva i ultrazvučnu, RTG dijagnostiku i laboratoriju. To je prije nekoliko godina ‘izvučeno’ iz organizacione nadležnosti Doma zdravlja i prenijeto u bolnicu, što nije nikakva usluga, već naprotiv- otežavajuća je okolnost i u radu bolnice koja je definisana kao jedinica za stacionarno liječenje. Na drugoj strani i pacijentima je znatno teže- prelaze po pet kilometara iz centra grada da bi dobili zdravstvenu uslugu koju po pravilu treba da pruži ustanova primarnog nivoa. Ohrabruje i što Ministarstvo prepoznaje da je ovakav način rada pogrešan. Na dobrom smo putu da ponovo vratimo laboratoriju, RTG i ultrazvučnu dijagnostiku u Dom zdravlja”, vjeruje Lalević.
 
Dom zdravlja Bar je prepoznat i kao referentni centar za fizička, hemijska i mikrobiološka ispitivanja vode. Direktor Doma zdravlja kaže da su u toj ustanovi tokom posljednjih pet godina veliku pažnju posvetili akreditovanju kada je u pitanju analiza, uzorkovanje vode i brisevi. U tome su uspjeli, pa su uz Institut za javno zdravlje jedina javna ustanova u Crnoj Gori koja obavlja te analize.

 
“U toku su aktivnosti na dobijanju akreditacije uz koju ćemo moći da obavljamo analizu hrane, tehničke i bazenske vode. Analizu tehničke i bazenske vode niko od ustanova u Crnoj Gori još ne radi, pa će barski Dom zdravlja biti pionir u toj oblasti. Time ćemo zaokružiti ambiciozan plan zacrtan prije pet godina i stvoriti dobre uslove da sve analize radimo u našem gradu. Nije zanemarljiva činjenica ni što će ustanova od toga imati dodatni prihod. Značajan pomak napravili smo i vezano za akreditacije u radu mikrobiološke, laboratorije sanitarne hemije i odsjeka za higijenu i zdrastvenu ekologiju”, zadovoljan je Lalević.
 
U sklopu Doma zdravlja Bar funkcioniše Centar za djecu sa smetnjama u razvoju kojem lokalna zajednica, kako procjenjuje direktor, ne posvećuje dovoljno pažnje. Na području Bara i Ulcinja ima 1.067 djece sa određenim razvojnim smetnjama. Taj podatak nije konačan, jer, kako ističe, postoji sigurno još djece koja bi se mogla podvesti pod tu osjetljivu kategoriju, a nijesu evidentirana. Razlog je jednostavan- mi smo još uvijek zatvorena sredina. U pomoć treba da priskoči i da se aktivnije uključi u rješavanje ovog problema šira društvena zajednica.
 
“Postoji inicijativa da se u Baru otvori Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, čime bi se otvorio prostor i za rad u dijelu pružanja zdravstvene podrške i pomoći ovoj populaciji. Prostor u Domu zdravlja ne može da zadovolji sve potrebne normative za rad centra. Međutim, zaključili smo da je ipak bolje da radimo, pa makar i u ovakvim uslovima, nego da ne postojimo. Korisnije je da pružamo i ovakve usluge toj djeci, nego da za tu njih ne postoji nikakav oblik zdrastvene zaštite koja im je neophodna. Značajnu pomoć dobili smo od donatora koji su učestvovali u opremanju, dok smo kadrovski u potpunosti opskrbljeni- imamo logopeda, pedijatra, tehničko osoblje, psihologa… Ovo nije problem isključivo naše zdravstvene ustanove, već treba da se uključe i Centar za socijalni rad i lokalna uprava i šira društvena zajednica kako bi usluge bile daleko kvalitetnije”, poručuje Lalević.
 
Iako se u radu srijeću sa brojnim problemima, sa ponosom ističe da ozbiljnih primjedbi na rad ustanove kojom rukovodi - nemaju. Pod ozbiljnim smatraju one koje se odnose na stručnost u radu. Tokom prvih deset mjeseci imali su ukupno šest prigovora koji su se odnosili na odnos zdravstvenog radnika prema pacijentu, izostanak ljubaznosti, čekanje....
 
“Mi kao primjedbu evidentiramo i kada nam dođe pacijent sa konstatacijom da bi bilo dobro da podignemo još jedan sprat, jer bi tada bilo komotnije”, uz osmjeh zaključuje direktor Doma zdravlja Bar.