Društvo

Dr Srzentić obišao Stari Bar, Rap, Zaljevo...

by Vjera Knežević Vučićević / Darija Marđokić | 13:08:2016 | 12:54:53

Ulaganjem budžetskih sredstava u turističke, privredne i istorijske potencijale Starog Bara, ovaj biser barskog zaleđa dobiće punu afirmaciju i na pravi način biti valorizovan u interesu i mještana i turista koji ga iz godine u godinu pohode u sve većem broju - jedinstvena je procjena delegacije lokalne samouprave predvođene gradonačelnikom dr Zoranom Srzentićem, predstavnika Odbora te mjesne zajednice i građana koji su iskoristili priliku da prvom čovjeku grada predoče infrastrukturne probleme.
 
“Zahtjevi mještana Starog Bara su potpuno opravdani i ne preveliki, već su u okviru onoga što je neophodno” - procijenio je dr Srzentić. 
 
Veliki problem i opasnost, posebno tokom kišovitih dana, predstavlja klizava kaldrma starobarske čaršije.
 
“Dogovorili smo da s obzirom na strminu starobarske čaršije, a vođeni brojnim zahtjevima stanovnika i turista, konsultujemo stručnjake za izradu najboljeg rješenja za sanaciju tog problema, jer je naročito kada je kišno vrijeme ona vrlo klizava i opasna. Po tom pitanju imamo ideje o kojima ćemo se konsultovati i sa Zavodom za zaštitu spomenika. Obišli smo i prelijepe, ali prilično zapuštene skaline, za koje smatram da bi ih trebalo staviti u funkciju turističke ponude Starog Bara koji je u posljednje vrijeme između ostalog i zbog značajnih ulaganja, postao atraktivna turistička destinacija. Osim poznatog obalnog područja, Bar sada raspolaže sa još dvije destinacije koje su po posjećenosti turista posljednjih godina možda izbile u prvi plan u odnosu na primorje - Stari Bar i Virpazar” - smatra dr Srzentić. On ističe da lokalna uprava u funkciji očuvanja istorijskog nasljeđa ima ozbiljne planove revitalizacije Starog grada.
 

S tim u vezi Srzentić podvlači značaj komunikacije sa građanima na terenu, jer “tek kada se razgovara sa ljudima i vizuelizuju njihovi problemi, mogu se ispravno odrediti prioriteti, vidjeti životnost upućenih zahtjeva i djelovati u pravcu njihovog rješavanja”.   
 
Česta je praksa da se u starobarsku čaršiju ulazi automobilima i to na mjestima gdje je to nepropisno. Svjedoci te nepopularne prakse bili su danas i opštinska delegacija i naša ekipa.
 
“Dinamika rješavanja tog problema najviše zavisi od toga da li ćemo naći zajednički jezik sa ljudima koji propise krše. Svakako ćemo prvo razgovarati sa njima i pokušati da objasnimo da prolazak automobila, pa makar se radilo i o vozilima za snabdijevanje, mora pratiti ustanovljeni režim. Njihovo kretanje dozvoljeno je u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim časovima, a ne u terminima kada su posjetioci najbrojniji. Ako ne postignemo dogovor, bićemo primorani na represivne mjere” - upozorava gradonačelnik Bara. Srzentić ne bježi od odgovornosti - ocjenjuje da svijest Barana o očuvanju prostora mora biti na većem nivou, ali da bitnu ulogu na tom putu takođe igraju lokalna uprava i mjesna zajednica.
 
Jedan od prioriteta je i zahtjevna sanacija puta ka Velembusima. Nakon sagledavanja problema na licu mjesta, nadležni u lokalnoj upravi dogovorili su da prepuste projektantima da iznađu najkvalitetnije rješenje, jer je u pitanju ogromna dubina i realna bojazan od velikog odrona.
 
“To moramo rješavati brzo, zbog toga što bujice koje će krenuti već najesen mogu ‘odnijeti’ čitavu stranu puta, pa će problem tada biti mnogo veći. Konsultovaćemo ljude od struke i postupiti po njihovom prijedlogu” - istakao je predsjednik Opštine, uz napomenu da bi, ako bi se desila nova urušavanja puta, bila potrebna znatno veća sredstva za njegovu rekonstrukciju.
 
Gradonačelnik je, ne skrivajući sjetu, kazao da pijacu u Starom Baru pamti od prije pedeset i više godina. Danas ona ima neko novo lice...
 
“Izabrao sam pazarni dan, da vidim kako izgleda barska pijaca, čaršija i kaldrma kada vrvi od ljudi. Dolazio sam ovdje kada je ona bila praznik za oči. To nosim sa sobom i uvijek se toga rado sjećam. Ona je tada bila na mjestu gdje se sada nalazi igralište... Sjećam se živopisnih narodnih nošnji, dolazaka ‘Atlasovih’ autobusa iz Dubrovnika petkom, vijenaca crnog i bijelog luka... Ova sadašnja pijaca je manja, iako lijepo uređena. Razgovarali smo da bi bilo lijepo da napravimo neke promjene u vezi sa tezgama, da se bolje vidi bogata ponuda. Mislim da ćemo se dogovoriti sa Komunalnim preduzećem koje njome gazduje da je uredimo na način da bude prijatnija i onima koji izlažu proizvode i onima koji trguju. To nijesu velika ulaganja” - kaže predsjednik Opštine Bar.
 

Predsjednik Mjesnog odbora Dževdet Begzić, koji se vrlo dobro snašao u ulozi domaćina, izrazio je zadovoljstvo što je predsjednik Opštine sa saradnicima obišao Stari Bar i u razgovoru sa mještanima dogovorio rješavanje krucijalnih problema.
 
“U Stari Bar je i do sada ulagano, ali su ostale još neke investicije koje u zajedničkom interesu moraju biti realizovane što prije. Zadovoljan sam što od momenta od kada smo uputili zahtjev sa prioritetima predsjedniku, nije mnogo prošlo do njegove posjete. U ovom dijelu mahale postoji potok koji je vrlo kritičan - dolazi do izlivanja fekalija, pa su neprijatni mirisi, posebno na visokim temperaturama veoma izraženi. S obzirom da Stari Bar iz godine u godinu postaje sve prepoznatljivija turistička destinacija, moramo djelovati u duhu rješavanja problema te prirode. Bilo bi dobro da se potok poveže na postojeći kanal koji ide ka Podgradu. Ipak, nije on jedini koji ugrožava mještane ovoga kraja. Na okretnici prema naselju Brbot postoji potok koji nanosi štetu trima porodicama, posebno za vrijeme velikih kiša i bujica” - objašnjava Begzić. I on ukazuje na neophodnost što skorijeg saniranja rizičnog putnog pravca prema Velembusima, s obzirom da je počelo da “radi” klizište.
 
“Danas smo dogovorili i da se u donjem dijelu naselja u tzv. ‘barakama’ preusmjere atmosferske vode u jedan kanalizacioni odvod, čime će biti spriječeno plavljenje ceste tokom jeseni i zime. Stanovnici se žale da za vrijeme jačih padavina moraju imati ribarske čizme da bi uopšte izašli iz kuća” - navodi Begzić.
 
Uskoro će biti riješen i problem javne rasvjete od početka Belvedera. Mještani poručuju da će znati da cijene napore gradske uprave.
 
Predsjednik Mjesne zajednice Stari Bar dr Jovan Ivović zadovoljan je koliko je tokom proteklih dvije decenije promijenjeno lice Starog Bara. Ipak...
 
“MZ Stari Bar je jedna od najvećih u Baru - zahvata preko 50 kvadratnih kilometara, a u njoj živi više od sedam hiljada stanovnika. Ovdje se nalazi ogroman broj privrednih, poljoprivrednih, vodoprivrednih potencijala opštine i značajni subjekti - bolnica, škola, vrtić... Nadamo se da će nakon devastacije ‘Primorke’ mala privreda, koja je sada nosilja razvoja, uspjeti da potencijal naše mjesne zajednice uzdigne na viši nivo. Iako su tokom protekle decenije opredjeljivana značajna sredstva, gradska uprava je bila vođena prioritetom ulaganja u djelove zajednice koje su interesantnije turistima, pa smo bili pomalo zapostavljeni. Sada se to mijenja... Imali smo razumijevanje da je naša opština tokom proteklih dvije godine bila preko 50 puta blokirana zbog neizmirenih računa, da je mnogo obaveza odrađeno. Situacija je sada drugačija, pa je to naša šansa da građanima izađemo u susret” - vjeruje dr Jovan Ivović.
 
 


Predsjednik Opštine dr Zoran Srzentić je sa starješinama organa lokalne uprave potom posjetio i Rap, Tombu i Zaljevo. Glavni problemi ovih naselja su putevi i voda.
 
Jedan od stanovnika Rapa, Izet Murić istakao je da je danas nezamislivo da ljudi žive bez osnovnih stvari koje treba da ima jedno domaćinstvo. “Ovdje ima desetak kuća,  a naš glavni problem je što nemamo put i vodu. Oko toga koliko su put, voda i kanalizacija važni, mislim da ne treba diskutovati, to su primarne stvari koje treba da ima jedno domaćinstvo da bi u pravom smislu funkcionisalo”, kazao je Murić.
 
Mještanima Donjeg Zaljeva najveći problem predstavlja glavno skretanje za njihovo naselje gdje je put izuzetno uzak, a pored njega je veliki potok.
 
“Živim ovdje 35 godina i svi ovuda ulazimo, ali nikad se za ovaj ulaz ništa nije radilo. Naš je zahtjev podhitno da se radi most, jer ne možemo proći, dva auta se ne mogu mimoići, poginuće neko”, objasnio je Đerđa Janković.
 
U Gornjem Zaljevu, kako su istakli mještani, ima puno problema, ali je najveći vodosnabdijevanje. Iako u ovom mjestu postoji nadaleko poznati izvor, Zaljevčani već godinama u toku ljetnje sezone ostaju bez vode, uvode se restrikcije i do sredine jeseni.
 
Prema riječima Voja Petrovića, ovo je “jedino naselje kome je voda oduzeta, ali na prevaru”. “Imamo dokumenta gdje je oduzeto samo 20 sekundnih litara,a izvorište Zaljevo ima od 70, a zimi do 150 sekundnih litara. U ovom dijelu niko od 15. aprila do 31. oktobra ne može da koristi vodu u punom kapacitetu, jer se ventil zatvara na guvno Askovića, a vodu nam naplaćuju. Osim toga, pijemo i kancerogenu vodu, jer od kako je ovaj vodovod u fukciji, već 50 godina, koriste se azbestne cijevi. Međutim, predsjednik Opštine je veoma ozbiljno shvatio naš problem i nadam se da ćemo ga uskoro riješiti”, poručio je Petrović.
 

I mještanima naselja Gusta problem je vodovodna i putna mreža. “Imamo problem za starobarsko groblje, s obzirom da je ono na Belvederu zatvoreno, bili smo prinuđeni da prebacimo groblje na ovu lokaciju. Međutim, imamo spornost od građana koji ne dozvoljavaju da prolazimo tuda, smatrajući da je to njihov put. Oni su nas uslovili da taj dio asfaltiramo kako bismo dobili pravo za korištenje puta, a samim tim i obavljali pogrebne dužnosti. Predsjednik je obećao da će, ako je put uknjižen na ime Opštine, put asfaltirati i zahvalni smo mu na tome”, istakao je Ruždija Šahinović.
 
S obzirom da u ovom dijelu opštine postoji mnogo objekata koji su izgrađeni bez građevinske dozvole, predsjednik Opštine dr Zoran Srzentić upoznao je mještane da od prvog marta 2017. godine počinje primjena Zakona o legalizaciji ovih objekata, savjetovao ih da to učine u što kraćem roku kako bi što prije riješili probleme koji ih muče.
 
“Zakon o legalizaciji objekata bez građevinske dozvole prošao je Skupštinu Crne Gore, njegova primjena počinje od prvog marta 2017. godine. Ostavljeno je 120 dana da svi vlasnici objekata bez građevinske dozvole snime svoje objekte, dođu u Opštinu i prijave ih. Nakon toga, radiće se snimanje i na osnovu toga će se odrediti komunalije. Onaj ko koristi kuću za stanovanje, komunalije će plaćati na 20 godina, dok će oni koji izdaju kuću morati da plate za 10 godina. Na taj način ćete legalizovati objekat”, objasnio je dr Srzentić.
 
On je istakao i to da, ukoliko se ne podnesu prijave za legalizaciju do jula naredne godine, građani će dobiti novu poresku prijavu koja će biti 150% veća od postojećeg poreza i biće veći porez nego što bi plaćali komunalije. Objekti koji su izgrađeni prije 2009. godine imaju pravo na građevinsku dozvolu.
 
Dr Srzentić je obećao da će u što skorije vrijeme mještani ovih naselja dobiti odgovore za realizaciju projekata asfaltiranja puteva, a sa mještanima Gornjeg Zaljeva je već u ponedeljak zakazao sastanak kako bi riješili problem vodonsabdijevanja i kanalizacije.