Društvo

NVO sektor protiv izgradnje Porto Skadar Lake

by VIJESTI | 28:11:2016 | 11:46:33

Planirana izgradnja turističkog kompleksa u Nacionalnom parku “Skadarsko jezero” ne samo da je suprotna principima održivosti i zaštiti prirodnih i kulturnih dobara, već prijeti trajna devastacija tog nacionalno zaštićenog područja, ocijenilo je više nevladinih organizacija i intelektualaca.
 
NVO, građani Virpazara, mali preduzetnici i stručnjaci uputili su apel Ministarstvu održivog razvoja i turizma da inicira preinačenje postojeće i donošenje nove odluke na Vladi o izradi prostornog plana kojom se obustavlja svaka gradnja do donošenja Prostornog plana posebne namjene "Skadarsko jezero".
 
Oni traže da se obustavi procedura izgradnje budućeg kompleksa “Porto Skadar Lake”, dok se ne izvrše sveobuhvatna biodiverzitetska i druga istraživanja predmetne lokacije.
 
Oni su podsjetili da je Ministarstvo izdalo građevinsku dozvolu za izgradnju, kako su naveli, megalomanskog turističkog kompleksa koji podrazumijeva 600 turističkih smještajnih kapaciteta i 30 vezišta za brodove, a da postojeći Prostorni plan iz 2001. godine ne prepoznaje ovakve turističke komplekse, već favorizuje revitalizaciju postojećih starih naselja kao što su Vranjina, Krnjice, Rijeka Crnojevića...
 
Arhitekta Borislav Vukićević naveo je da ideja da se bilo šta trajno gradi na obalama Skadarskog jezera povlači za sobom pitanje dugoročnih strategija razvoja NP “Skadarsko jezero”.
 
Građanin Virpazara i član Kraljevskog koledža veterinarskih hirurga Milan Knežević smatra da je trenutno stanje u NP zabrinjavajuće zbog nelegalnih aktivnosti, prije svega u oblasti krivolova i gradnje, zbog čega je potrebno stvoriti preduslove za borbu protiv bespravnih aktivnosti kroz jačanje ljudskih i finansijskih kapaciteta i struktura.
 
Na obustavu izgradnje pozvala je i koordinatorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević, dok se ne izvrše sve obuhvatna istraživanja.
 
“U dijelu ornitofaune imamo toliko neprecizne, čak i netačne podatke, zbog kojih apsolutno nije bilo moguće izvršiti valjane procjene uticaja u slučaju konkretnog projekta, te se na njih ne smijemo pozivati u odbrani ovog projekta. Ono što već sa sigurnošću možemo tvrditi jeste da za ovaj NP ne postoje dobre stručne podloge, te da su informacije na kojima se zasnivaju procjene uticaja koje su dale zeleno svjetlo zasnovane na podacima kojima nedostaje osnovna karika za čiju svrhu su korištene, tj. prostornu orijentaciju o najbitnijim vrstama za zaštitu i njihovim staništima, kao i procjene populacija na osnovu kojih sa sigurnošću možemo tvrditi da nisu u konfliktu sa ponuđenim infrastrukturnim rješenjima”, kazala je Janjušević.
 
“Apelujemo na Ministarstvo da se zabrana radnje primjenjuje sve do donošenja novog planskog dokumenta najduže do jedne godine. Ovakva praksa se do sada primjenjivala u svim odlukama za izradu prostornih planova posebne namjene, a posljednja 2013. godine o zabrani gradnje u NP Prokletije sve dok se ne usvoji Prostorni plan područja posebne namjene za NP ‘Prokletije’, što je u skladu sa Zakonom o uređenju i izgradnji objekata”, kazala je izvršna direktorica “Grin Houma” Nataša Kovačević.
 
Izvršna direktorica NVO “Naša akcija” Patricia Pobrić kazala je da, iako investitor i Ministarstvo promovišu projekat kao “ekološko opravdanim”, on to nikako nije niti može biti.
 
“Navodi investitora da imaju Green Globe sertifikaciju za održivi turizam od strane Ujedinjenih nacija već su otkriveni kao netačni, kao i drugo pređašnje iskustvo, što onda dovodi u pitanje cjelokupnu investiciju i u čije ruke dajemo naše bogatstvo na upravljanje i valorizaciju”, smatra Pobrićeva.
 
“Ако dozvolimo da se Biški Rep i Velja Gora ‘ekonomski valorizuju' na način što bi se na tim potezima gradili hoteli visoke kategorije i luksuzne vile (ukupna predviđena površina te graditeljske intervencije bi iznosila 45.000 kvadrata), veliko je pitanje da li bi se tu stalo. Ako je suditi na osnovu dosadašnjih praksi građenja u atraktivnim zonama na teritoriji Crne Gore sigurno ne bi. Činjenica je, sa druge strane, da bi oslanjanje na izgradnju bilo u oštroj koliziji sa proklamovanom namjerom da se u zoni NP uspostavi režim potpune zaštite. Dilema se, u suštini, svodi na pitanje isplati li se klati kravu radi kilograma mesa? Da li smo za to da se NP zaštiti u ime zadovoljavanja potreba i interesa budućih generacija ili da se dozvoti investitorima da zadovolje svoj interes, koji se svodi isključivo na ostvarivanja profita, po cijenu ozbiljne degradacije ukupnog ambijenta Skadarskog jezera“, kazao je Vukićević.