Društvo

Potrebna racionalizacija sudske mreže u Crnoj Gori

by Darija Marđokić | 16:02:2017 | 22:58:34

Centar za monitoring i istraživanje – CeMI danas je u hotelu “Franca“ organizovao panel diskusiju povodom predstavljanja Izvještaja o racionalizaciji mreže sudova u Crnoj Gori.
 
Na tu temu govorili su Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje – CeMI, Goran Šćepanović, predsjednik Osnovnog suda u Baru i Milenko Magdelinić, rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Baru. Moderatorka ove diskusije bila je Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava.
 
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje – CeMI Zlatko Vujović istakao je da se ova organizacija zalaže da Ministarstvo pravde formira novu radnu grupu koja bi sagledala aspekte i pripremila novi plan racionalizacije sudske mreže, jer, kako on smatra, nije postojalo dovoljno objektivnih pokazatelja kako tu mrežu reformisati.
 
“To kažemo zato što ni u našim nalazima, kao ni kod drugih međunarodnih organizacija takozvani PRIS sistem nije pouzdan, ne sadrži dovoljno pokazatelja i mjerila složenosti samih predmeta za sudije još uvijek nisu stupila na snagu i ne daju objektivni prikaz opterećenosti suda“, objasnio je Vujović.
 
On je kazao da je nužno da Crna Gora racionalizuje sudsku mrežu kada je riječ o broju sudova i sudija. “Zaista imamo gustu mrežu sa prevelikim brojem sudova, s obzirom na broj stanovnika, ali to ne znači da ne treba podržati rad sudija na taj način što će se jačati savjetnicima i drugim tehničkim resursima, kako bi njihov rad mogao biti bolji i kvalitetniji. Takođe, treba uraditi analizu i vidjeti da li su sudije stvarno toliko opterećene, a vjerujem da jesu, i koji je najbolji odgovor da se poveća efikasnost pravosuđa u Crnoj Gori“, kazao je Vujović.

 
Predsjednik Osnovnog suda u Baru Goran Šćepanović je na raspravi istakao nekoliko pozitivnih primjera koji se odnose na racionalizaciju sudske mreže, a među njima je odloženo krivično gonjenje koje preduzima Osnovno državno tužilaštvo u postupku za krivična djela za koje je zaprijećena kazna zatvora do pet godina, kao i sporazum o priznanju krivice.
 
Međutim, on je kazao da Zakon o izvršenju i obezbjeđenju, iako je trebao, nije značajno doprinio rasterećenju sudova.
 
“Zakon je trebao da dovede do smanjivanja broja izvršnih predmeta, međutim dosta veliki broj tih predmeta vraća se u sudove kada stranka nezadovoljna rješenjem javnog izvršioca izjavi prigovor. U toku prošle godine je skoro 200 predmeta vraćeno sudu. Rasteretili smo se od izvršnih, a dobili smo parnične predmete“, objasnio je.
 
Šćepanović je kazao i to da su notari preuzeli vođenje ostavinskog postupka. “Rasterećeni smo od jednog broja tih predmeta, ali njih su ranije završavali naši savjetnici. Tako da oni nisu predstavljali neko pretjerano opterećenje za sudove i uvođenje ovog instituta nije značajno doprinijelo rasterećenju suda“ istakao je Šćepanović.
 
Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, Milenko Magdelinić je kazao da, kada je u pitanju racionalizacija mreže sudova, treba voditi računa da ništa ne bude urađeno na štetu pravde i pravičnosti.
 
“Postupak odloženog gonjenja je novi institut koji je na početku obuhvatao krivična djela gdje je predviđena kazna do tri godine. U novije vrijeme, on je proširen na kaznu do pet godina. To je značajno doprinijelo rasterećenju mreže i rada sudske instance, jer se taj postupak završava u tužilaštvu“ objasnio je.
 
Magdelinić je istakao da je zakon jasno propisao da se bez saglasnosti oštećenog ne može sprovesti ni jedan postupak odloženog gonjenja.
 
“Taj koji traži odloženo gonjenje ima određene privilegije, a to je da se u evidenciji ne vodi kao osuđivano lice, ali zato on mora da ispuni određene obaveze - da nadoknadi štetu tom osumnjičenom ili da uplati novčani iznos u korist javnih ustanova i humanitarnih organizacija. Značajan doprinos iz postupka odloženog gonjenja smo dali Crvenom krstu i dječijem vrtiću u školi ‘Srbija’. Svaki cent i predmet je evidentiran i niko nije dobio poseban krivični odbačaj u postupku odloženog gonjenja dok nije ispunio obaveze koje mu je zakon propisao i to u roku u kojem je tužilac ostavio“, naveo je Magdelinić.
 
Osim toga, Magdelinić je dodao i to da se tužilaštvo susreće i sa infrastrukturnim problemom – neobilježenosti ulica, navodeći da nijedno naselje nema broj, što otežava pri dostavi poziva i da je te osobe teško pronaći.
 
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević je kazala da je jedna od glavnih tema na panel diskusiji bila kritika predloga Ministarstva pravde da se Osnovnom sudu u Kotoru oduzme dio nadležnosti za Budvu i da se pripoji Osnovnom sudu na Cetinju.

 
“Razlozi koji su pratili tu kritiku su veoma ozbiljni i nadamo se da će u okviru izvještaja CEMI-ja, koji će time biti dopunjen, Ministarstvo pravde sagledati i preispitati svoje rješenje i formirati novu, ekspertsku grupu od različitih stručnjaka, različitih profila, koji će zaista preispitati temeljno sve stvari koje je neophodno uzeti u obzir prilikom daljih koraka u racionalizaciji“ navela je Gorjanc-Prelević.
 
Osim u Baru, paneli su u prethodna dva dana održani i u Bijelom Polju i Podgorici, a Gorjanc Prelević je istakla i to da su “ove tri rasprave pokazale koliko je važno čuti glas sudija, predsjednika sudova, tužilaca, građana i advokata, koji imaju da ponude veoma korisne podatke“.
 
“Ministarstvo pravde je do sada usvojilo tri analize o potrebi za racionalizaciju pravosudne mreže“, zaključila je Gorjanc Prelević.
 
Ovaj projekat, “Monitoring reforme pravosuđa“ Centar za monitoring i istraživanje – CeMI i Akcija za ljudska prava (HRA) uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i ambasadu Kraljevine Holandije, uz saradnju Ministarstva pravde realizuju od avgusta 2014. godine kroz “IPA 2013 Civil Society Facility Montenegro“ program.
 
U pripremi je i druga nacionalna konferencija o reformi pravosuđa.