Tragovi

Godišnjica zemljotresa - 15. IV 1979 - 15. IV 2017.

by Željko Milović | 15:04:2013 | 00:00:31

Na današnji dan, 15. aprila 1979. godine, u nedjelju, sedam sati, devetnaest minuta i pedeset sekundi potresla se zemlja. Seizmografi su zabilježili jačinu udara od devet stepeni Merkalijeve skale. Epicentar nije bio u jednoj, već u nizu tačaka na liniji koja se proteže od granice sa Albanijom do Herceg Novog.
 
Ognjište potresa bilo je na dubini od 30 kilometara. Upravo zbog toga, trus se žestoko osjetio u cijeloj Crnoj Gori, a snažni odjeci doprli su do najudaljenijih tačaka Jugoslavije. Takav rušilački bijes kakav je imao ovaj zemljotres, niko nije ni zapamtio, ni u prošlosti opisao.
 

U ruševinama je izgubila život 101 osoba. Povrijeđeno ih je više od hiljadu, a među njima 159 teško. Broj žrtava nije bio veći, zato što je bila nedjelja, pravoslavni i katolički Uskrs, i vedar lijep dan, koji je rano izmamio ljude iz kuća na selu.
 
 

Razaranjima, kakva se na ovom prostoru ne pamte, doprinio je i cijeli val potresa koji je uslijedio poslije prvog, najjačeg udara. U svega osam dana seizmografski aparati registrovali su 871 potres. Najjači, od osam stepeni Merkalijeve skale, zbio se istoga dana poslijepodne, a dva, od po sedam stepeni, zabilježena su 16. i 17. aprila.
 
Glavni, najjači udar, “najavio” se u dva navrata – još 9. aprila, nešto poslije tri sata izjutra, u Baru i Ulcinju, zemljotres jačine sedam stepeni pričinio je znatne materijalne štete, a zatim je zabilježen još jedan potres slabije snage, takođe u nedjelju, 15. aprila, neposredno prije glavnog rušilačkog udara, u 6 sati i 59 minuta.
 
Zemljotres je izazvao podjednako velika razaranja na širokom prostoru – teško je stradalo Crnogorsko primorje (preko 250 naseljenih mjesta) i gotovo sve što je ljudska ruka stvorila u njegovom zaleđu. Razaranje je zaustavilo saobraćaj i prekinulo veze. Teško su oštećeni i, u prvi mah na pojedinim mjestima, potpuno zatrpani svi putevi u urbanom i u seoskom području. Jadranska magistrala teško je oštećena, a kod Kamenara 200 metara trase potonulo je u more.


 
 
Stradala je i pruga Beograd – Bar, na dužini od Skadarskog jezera do Sutomora i Bara. Kolosjeci, šine, mostovi, elektro-vučna postrojenja i signalno-sigurnosni uređaji su pokidani. Naprsli su portali na tunelima. Oštećene su mnoge zgrade i radionice pri željezničkim stanicama od Virpazara do Bara i veliki broj vagona koji su se u trenutku zemljotresa nalazili na ovom dijelu pruge.


 
Stručnjaci su procijenili da su štete iznosile oko 70 milijardi 675 miliona dinara ili oko 4,5 puta više od cjelokupnog godišnjeg nacionalnog dohotka. Zemlja nije, takoreći, prestala da se trese, kada je u cijeloj Crnoj Gori i SFR Jugoslaviji započela organizovana borba sa stihijom. Za manje od jednog sata, u mnogim mjestima Crne Gore počeli su da djeluju štabovi i cjelokupna organizacija civilne zaštite, službe bezbjednosti, jedinica teritorijalne odbrane, a organi vlasti, društveno-političke organizacije i mjesne zajednice prilagodili su se vanrednoj situaciji. Dva dana nakon zemljotresa, 17. aprila, oglasio se i Radio Bar.