Kultura

Dani Mrkojevića: Okrugli sto o spomenicima i istorijatu

by Anđela Andrijašević | 09:07:2017 | 12:42:04

U okviru projekta „Dani Mrkojevića“, juče je u hotelu „Kalamper“ na Velikom Pijesku održan okrugli sto pod nazivom „Istorijat i razvoj Mrkojevića – valorizacija kulturno-istorijskih spomenika“, pod pokroviteljstvom Savjeta Muslimana Crne Gore, uz finansijsku podršku Fonda za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava.
 
Učesnici ovog skupa bili su, s pripremljenim predavanjima i referatima, eminentni naučni i javni radnici: Alen Pelinković, Sabrija Vulić, Petra Zdravković, Mahmut Metanović, Goran Pajović, Ivan Jovović, Milan Šćekić, Željko Milović i Osman Grgurević. U diskusijama su učestvovali i Dževdet Pepić i Suljo Šabović. Metanović, Jovović, Milović i Grgurović učestvovali su i na posljednjem održanom okruglom stolu u okviru Dana Mrkojevića, u organizaciji NVO Mrkojevići, još prije 12 godina. 
 
Sabrija Vulić, predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore, kazao je da bi ovaj skup trebao da bude „inicijalna kapsla za početak jedne sasvim nove priče“, ali i potencirao kako mu je žao „što niko iz Opštine Bar i institucija opštine nije prisustvovao skupu, iako su bili pozvani“.
 

Prema njegovim riječima, „Mrkojevići predstavljaju pravi neistraženi rudnik za arheologe, etnologe, lingvističare i istoričare ali očigledno da nedostaju ljudi i podrška šire društvene zajednice da se istraži istorija ovog kraja koji piše kako istoriju ilirskog, rimskog i staroslovenskog perioda, tako i istoriju Mletaka, Turaka i Crne Gore na ovom prostoru“.  
 
„Neko će morati da zaviri u stare spise, da se bavi arhivskim materijalima, da posjeti arhive po Crnoj Gori, Skadru i Istanbulu i zabilježi što je zapisano te iznese iste materijale u javnost“, dodao je Vulić.
 
Ivan Jovović, predsjednik Ogranka Matice crnogorske u Baru, istakao je u okviru teme „Mrkojevići na razmeđi civilizacija“ da je „u kontinuiranim društvenim procesima koji su se kroz minula stoljeća odvijali na ovom prostoru stvorena osobena tradicija, pa su Mrkojevići u svoj kolektivni habitus ugradili i ono što smatramo kulturološkim tekovinama Zapada i Orijenta, istovremeno čuvajući primarni slovenski identitet“.
 
Kako je rekao, „za očekivati je da će predmetna tematika otvoriti neke nove naučne horizonte kada je u pitanju istorijat i prošlost Mrkojevića, s obzirom da je do sada, u interpretaciji njihovog istorijata bila prisutna narodna tradicija, što je otvaralo prostor za nekritičko sagledavanje prošlosti“.
 

Profesor Milan Šćekić je, govoreći o Mrkojevićima u ratnim sukobima 1912-1916, naveo da je jako ograničavajuće što se „crnogorska istoriografija ne može pohvaliti nekim fondom radova o prošlosti plemena Mrkojevići“, pa su zbog toga „znanja o istoriji Mrkojevića jako skromna i svode se na prepričavanje opšte poznatih stvari i plemenskih mitova“.
 
„Ono zbog čega su crnogorske vlasti bile sasvim sigurno ponosne na Mrkojeviće, za razliku od svojih muhamedanskih podanika na sjeveru države, je to što su svi od 2273 žitelja ovog plemena, koji su živjeli u 517 domova, ostali lojalni državi Crnoj Gori. Iako krajem novembra 1915. od tih 517 domova 60 nije imalo 'žita ni zrna', dok su ostali imali jako skromne zalihe, Mrkojevići su našli načina da u granicama svojih mogućnosti izdržavaju iznemoglu srpsku vojsku i izbjeglice, čime su dali nesumnjiv doprinos njenom spašavanju“, rekao je Šćekić.
 

 

Željko Milović, novinar i publicista, govoreći o mikrolokalitetima u Mrkojevićima kao čuvarima kulture i baštine, naglasio kako je taj kraj pun objekata koji svojom “specifičnošću, upotrebnim, društvenim, magijskim, religioznim značenjem čine duh mjesta kvalitativno drugačijim od ostalih“, te da „zaslužuju da se valorizuju za opštu dobit“. Potencirao je važnost za ovaj kraj mikrolokaliteta poput Kurtovića mlina, Velje straže, Cera Dapčevića, Kule Topalovića i maslinjaka u Kominu.
 
Veća pomoć i angažovanost državnih organa i naučnih institucija za istraživanje porijekla, istorijskog razvoja, materijalne i nematerijalne kulturne baštine Mrkojevića, je nešto na čemu insistira i Osman Grgurević, direktor OŠ „Mrkojevići“. On je, govoreći o razvoju školstva u ovom kraju, rekao da „okrugli stolovi kakav je ovaj  treba da doprinesu razmjeni ideja, kako bi se na taj način pružio novi impuls proučavanju prošlosti“. „Osnovna škola Mrkojevići je jedina ustanova koja na ovom prostoru djeluje 132 godine, od 1885, a za Mrkojeviće nije bila samo mjesto gdje se stiče znanje, već i ostala mjesto okupljanja, razvoja kreativnih ideja, spona tradicije i savremenosti, hram nauke oplemenjen ljudskim dobročinstvom. Od svog osnivanja škola je bila pokretač razvoja ovog kraja“.
 
Značaj organizovanja ovakvih naučnih skupova prepoznao je i profesor Mahmut Metanović, ističući da oni „predstavljaju podstrek za dalja istraživanja i dalji napredak u izučavanju kulturno-istorijske baštine Mrkojevića“.
 
„Neophodno je da, kao rezultat izučavanja, budu publikovana određena naučna djela i zbornici radova, za šta je svakako potrebno puno sredstava, truda i vremena, ali je najbitnije da smo pronašli podršku ljudi koji ovu temu smatraju izuzetno značajnom. Mislim da smo na dobrom putu da u narednom periodu, sa naučne strane, rasvijetlimo i uobličimo ukupnu kulturno-istorijsku baštinu i nasljeđe Mrkojevića“, rekao je Metanović za Radio Bar i Bar Info.
 

Predstavnica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, arheolog Petra Zdravković je, rasvjetljavajući pitanje nadležnosti zaštite kulturnih dobara koji još uvijek ne uživaju zakonsku zaštitu kakvi su brojni u Mrkojevićima, kazala da postoji veliki nedostatak međuinstitucionalne saradnje između lokalne vlasti i državnih organa, pri čemu je jako bitno da se ta komunikacija poboljša i da lokalne institucije, kao što su Muzej i Kulturni centar preuzmu dio odgovornosti.
 
„Obzirom da područje Mrkojevića karakteriše burna prošlost, ne čudi prisustvo velikog broja različitih vrsta materijalnih ostataka, pa je, u cilju adekvatne zaštite i promocije ovog izuzetnog resursa, neophodno prepoznati potrebu sprovođenja multidisciplinarnog istraživanja. Istraživanje, prije svega mora biti istorijski i arheološko, da bi se došlo do adekvatnih podataka koji će se potom kroz interpretaciju usloviti bolje razumijevanje i podizanje svijesti o značaju ove oblasti u formiranju istorijskih tokova grada i šire“, dodala je Zdravkovićeva.
 
Slične stavove dijeli i arheolog Goran Pajović, koji je posebno naglasio potrebu da se pristupi ozbiljnijem istraživanju i proučavanju svih nalazišta i lokaliteta u mrkovskom kraju. Prema njegovom mišljenju, neophodno je prije svega pripremiti strategiju i logistiku djelovanja da bi se mogla uspješno realitovati valorizacija i konzervacija svih kulturnih dobara.
 
Zaključci diskusije učesnika okruglog stola odnose se na par konkretnih prijedloga: da se pokrene procedura kako bi mrkovski dijalekt dobio status nematerijalnog kulturnog dobra i prijedlog oživljavanja muške nošnje u Mrkojevićima koja je nestala tokom vremena. Osim toga, kaže se, neophodno je da se pokrene inicijativa za zaštitu škole u Mrkojevićima i da se hitno obezbijedi zaštita tuluma, kao posebne vrste grobnih humki u ovom području.
 

Organizator, Alen Pelinković, na kraju skupa je istakao nadu da će „ovakvi projekti i skupovi doprijeti do nadležnih institucija, prije svega Opštine Bar kako bi se na pravi način valorizovalo bogatstvo ovog kraja“.
 
Naredni okrugli sto, pod nazivom „Ekonomski potencijali Mrkojevića“ se održava u narednu subotu, 15. jula, i ima za cilj valorizaciju resursa Mrkojevića i omogućavanje zadržavanja Mrkojevića na svojim ognjištima. Završno veče ovogodišnjih „Dana Mrkojevića“ je zakazano za 3. avgust, kada će se u dvorištu OŠ „Mrkojevići“, održati tradicionalni Mrkovski duzen.