Kultura

VIDEO: Arsenijević o književnosti, Balkanu i ratovima

by V. Šoškić, kamera A. Karađuzović, montaža S. Sukalić, photo: Studio Petović | 07:08:2017 | 17:24:15

Na Barskom ljetopisu sinoć je održano veče Vladimira Arsenijevića, jednog od najboljih pisaca na balkanskim prostorima. Bilo je ovo i jedno od najuspješnijih večeri književnog segmenta festivala. Promovisan je Arsenijevićev novi roman “Ti i ja, Anđela”, a moderator je bio pisac, publicista i novinar Radio Bara Željko Milović.

 
Vladimir Arsenijević izazvao je pažnju književne i intelektualne javnosti 1994. godine, kada je njegov prvi roman “U potpalublju” dobio NIN-ovu nagradu. Bio je sa 29 godina najmlađi dobitnik prestižnog priznanja ikada, a kuriozitet  je bio i to što je prvi put roman prvijenac jednog pisca ovjenčan ovom uglednom nagradom. Roman je preveden na 20 svjetskih jezika, a njegova pozorišna inscenacija, u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta i režiji Nikite Milivojevića, proglašena je za najbolju 1996. godine i dobila Sterijinu nagradu. Uslijedio je bogat stvaralački opus, a 2016. godine izlazi novo izdanje njegove prve knjige i rimejk romana "Anđela" iz 1997. pod naslovom “Ti i ja, Anđela”, potresna priča o grotlu zla ranih devedesetih godina.
 
“To je period ratova, raspada zemlje, užasnog siromaštva i svih tih pratećih pojava, ja sam o tim stvarima pisao devedsetih. Od 2000. osjetio sam užasno prezasićenje. Pustio sam da vrijeme teče prije nego što sam se vratio toj temi. Trebalo je da prođe 15 godina da ponovo osjetim dovoljno motivacije i poriva. U međuvremenu, mislio sam da će se naše okolnosti promijeniti, da ćemo živjeti kao u nekoj Švajcarskoj, da će sve izgledati drugačije, pa da ću ja sa čuđenjem da gledam na to doba. Kada ono, realnost jeste drugačija, ali i nije. Mi, pripadnici nešto starije generacije, to jasno osjećamo, tako da sam ja pisao sa jednim čudnim osjećajem da pišem o vremenu koje je daleko, ali ujedno koje i nije toliko različito od našeg današnjeg vremena. Tako sam pisao tu novu verziju knjige, jer ‘Ti i ja, Anđela’ je jedna potpuno nova verzija knjige ‘Anđela’, koja je opet nastavak knjige ‘U potpalublju’”, kazao je nakon promocije Vladimir Arsenijević.
 
O savremenoj južnoslovenskoj književnoj sceni i svom položaju na njoj, Arsenijević je kazao: “Ja sam uvijek imao neki otklon od te scene. Kada se pojavila knjiga ‘U potpalublju’ i dobila NIN-ovu nagradu, niko sa te književne scene nije znao ko sam ja. Ja se nisam družio sa tim ljudima, ja se nisam kretao na mjestima gdje se kreću pisci, nisam pio sa njima. Prosto, došao sam iz jednog drugačijeg ambijenta i dalje osjećam jednu vrstu otklona. Sada, igrom tih okolnosti, znam pisce i družim se sa njima, ali mislim da ono što odlikuje književnost danas jeste da ne postoji neki generalni književni stil, škola kojoj bi pripadali, naročito ne u Srbiji, i svaki pisac je na izvjestan način svijet za sebe. Ja to radim iz razloga koji su meni samom bitni, ne radim to iz opštedruštvenih razloga, a naročito ne iz nekih pripadnosti književnog tipa i one mi nisu ni potrebne”, kaže Arsenijević, na koga su, uz Pekića i Crnjanskog, uticali i mnogi drugi autori.
 
“U kontekstu jugoslovenske književnosti, to su i Danilo Kiš, Bora Ćosić, Ranko Marinković, Andrić, Selimović, čitava ta moderna koja se kretala prema postmoderni, za mene je to najjači period jugoslovenske književnosti uopšte, i prosto gledano iz našeg današnjeg ugla, kada vidimo kakvi su to giganti bili, prosto nas uhvati neka zavist i pomislite da vremena u domaćoj književnosti više nisu tako sjajna. Mislim da je ta provincijalizacija, da nemamo jedinstvenu književnost, ostavila loš trag. Sve te književnosti jako su se provincijalizovale i činjenicom da se raspala Jugoslavija”, kazao je Arsenijević, koji ističe da je mnogo čitao prevedenu književnost.

 
“Na mene su autori poput Alfreda Deblina, Prusta ili Bulgakova imali takođe snažan uticaj. Ili Tom Volf i još mnogi. Ono što me dodatno deprovincijalizovalo jeste i to što sam od ranih nogu počeo da razmišljam - ako je moj omiljeni pisac Francuz, moj omiljeni bend iz Velike Britanije, a moj omiljeni film španski, što je to onda što mene određuje kulturno, kako ja to treba da promišljam. Shvatio sam da je svjetska kultura ono što mene zanima, da imamo pravo na tu kulturu, tako da je to do današnjeg dana ostalo isto”, istakao je Vladimir Arsenijević.
 
U razgovoru sa Željkom Milovićem, koji je pokazao da dobro poznaje književno stvaralaštvo Arsenijevića, ali i njegov svestrani angažman na drugim poljima, publika je čula zanimljive detalje iz perioda kada je sa 14 godina počeo da svira u “Urbanoj gerili”, jednom od prvih pank bendova u Jugoslaviji. Krajem 90-ih Arsenijević je boravio u Meksiko sitiju gdje je svirao s internacionalnim bendom “Los Armstrings”, a zatim je uslijedila saradnja sa strip autorima. Milović je otkrio da je Arsenijević i osnivač izdavačke kuće “Rende”, da je bio među pokretačima književnog festivala “Krokodil”, jedan od utemeljivača Deklaracije o zajedničkom jeziku jugoslovenskih naroda.
 
Vladimir Arsenijević bio je gost, kao dobitnik NIN-ove nagrade, Barskog ljetopisa još prije 22 godine.

 
“Smatrali smo za potrebnim da ga ugostimo i na jubilarnom festivalu. Ovo je bilo veče za pamćenje, jer je on i kao pisac i kao intelektualac na vrlo visokom nivou. Zadovoljna sam što je barska publika imala priliku da večeras sluša njegovu priču, neosporno zanimljivu i sa velikim uvažavanjem mogu reći da je ovo jedno od uspjelijih večeri na Barskom ljetopisu”, kazala je profesorica Mila Čordašević, dugogodišnja uspješna selektorka književnog programa festivala.
 
Ona je najavila da nas do kraja XXX jubilarnog Ljetopisa očekuju još tri književne večeri. U terminu predviđenom za regionalne pisce gostovaće Saša Dimovski iz Skoplja, crnogorsku scenu zaokružiće Jovan Nikolaidis, a kompletan književni program - promocija zbornika “Pasaži iz Bara”, čiji su kreatori učesnici književnih autorskih večeri u posljednjoj dekadi festivala.