Kultura

VIDEO: Naodova izložba u Sutomoru

by Vesna Šoškić; snimatelj Ivo Gojnić; montažer Adi Karađuzović; photo: Studio Petović | 22:10:2017 | 14:57:54

Kulturni kalendar Sutomora, u organizaciji NVO “Novo i ljepše Sutomore”, nakon ljetnje pauze nastavljen je izložbom poznatog umjetnika Naoda Zorića. Publika je u restoranu “Izvor” vidjela dvadesetak Zorićevih radova koji pokazuju da je motivski ostao vjeran slikanju crnogorskih gorštaka i nesavršenih likova sa istaknutim deformacijama i disproporcijama, na svoj originalan i autentičan način. Izložbu je otvorio upravnik barske galerije “Velimir A. Leković” mr Milun Lutovac.
 
U lijepom ambijentu restorana “Izvor” i uvijek dobre domaćine - porodicu Petrović, poklonici slikarstva doživjeli su nove, snažne utiske susretanjem sa djelima Naoda Zorića, iz kojih zrači duboka umjetnikova osjećajnost, poimanje čovjeka i njegove sudbine.
 

U razgovoru za Radio Bar i Bar Info, Zorić, koji je trinaest mladalačkih i stvaralačkih godina proveo u starobarskoj tvrđavi, istakao je da ga za Bar, pa samim tim i Sutomore, vežu izuzetno lijepe uspomene.
 
“Ono što sam negdje davno rekao da je Bar, pa time i Sutomore, moja velika životna radost, to će ostati uvijek dok sam živ, tako da mi je uvijek drago da dođem ovdje, posebno kada je povod neka izložba, zato što se tada skupe na jednom mjestu neki meni dragi ljudi sa kojima sam proveo veoma lijepe godine, a te godine su bile, u stvari, moje mladalačke godine. To su bile godine kada sam živio u tvrđavi i to je neko moje najljepše životno vrijeme. Zato što čovjek tada gradi sebe kao umjetnika... Tada sam radio po cijeli dan  i to mi je nešto značilo. Onda, ja sam čovjek koji sam sa planine, a došao sam tu na more, more me je spitomilo, omekšalo, napravilo od mene, usuđujem se reći, jednu finu ličnost. Naravno da je taj ambijent za mene bio veoma inspirativan”, kazao je Naod Zorić i istakao da je, ipak, ostao vjeran svom motivu - crnogorskom gorštaku i crnogorskom selu i planini.
 
“To je suština, ono što ja jesam. Imam običaj da kažem da ja slikam svoju krv, svoj narod, svoju porodicu, svoju kost. To ne mogu da promijenim, to sam prosto ja, ali u ovom kontekstu priče, kada sam stigao na primorje i u Bar koji me, kažem ponovo, pripitomio, ja sam sve to izražavao na jedan mnogo likovniji način, tu gordost, tog karakternog crnogorskog gorštaka kojeg crtam... Da, ostaje taj motiv još neko duže vrijeme, jer je to nešto što mene veoma interesuje - ta sudbina čovjeka, život, neka razmišljanja o životu, a sve mi to daju ti ljudi koje crtam, preko kojih formiram i svoju ličnost, svoj karakter. Pokušavam valjda ono što je najvažnije, da nešto shvatim u ovom životu”, kaže umjetnik.
 
Na opasku da se njegove slike ponekad doživljavaju pomalo kao morbidne, umjetnik je odgovorio: “Drago mi je kada se drugima ne dopadaju moje slike, jer kada bi se svima sviđale, pitao bih se što nije u redu”, a o deformisanim i iskrivljenim likovima na njegovim slikama, koje su i povod za takve komentare, Zorić je kazao: “Ljudi neće da se suoče sa istinom... Tako je to i u životu, a istine su vazda duboko emotivno prožete. U mojim slikama se trudim da tu emociju izvučem do maksimuma i ona je meni najvažnija, a onda je tu, sa tim povezano neko obojenje, kolorit u slici, ima dosta tamnih  tonova... To ljudima bude nekako teško, a ja mislim da je u težini mudrost, u težini je spasenje, u muci je pronalaženje nekih istinitih vrijednosti”, prenio je svoja razmišljanja umjetnik Naod Zorić, čija će monografija o trodecenijskom stvaralaštvu narednog mjeseca, uz izložbu, biti promovisana u paviljonu “Cvijeta Zuzorić” u Beogradu, na Sajmu knjiga, a zatim i u Podgorici i Baru.
 

“Radujem se kao malo dijete, ta monografija mi mnogo znači jer pokazuje da nisam zaludu trošio ovih 30 godina”, kazao je za naše medije Naod Zorić.
 
Mr Milun Lutovac, koji je otvorio izložbu, istakao je da je Naod svojim eruptivnim duhom, onim što nosi iz podneblja kojem pripada po rođenju, preko Cetinja i Bara, uspio da u umjetnosti izgradi jednu sasvim neobičnu poetiku.
 
“Ta poetika se pretvorila u jednu plastičnost koja se pojavljuje na njegovim radovima koji govore možda o jednom od najboljih spojeva tradicije i savremenog likovnog izraza. On je u tom spoju uspio da prikaže ono što je svaki stvaralac sebi mogao da zacrta, ali nije mogao da i ostvari, a to je da kroz sliku provuče portret onog identiteskog, onog što se nalazi skriveno duboko u nama, a što Naod na jedan neobičan način umije da prepozna kod našeg divnog divljeg, zlokobnog i bezazleno opasnog naroda, koji umije da prašta, ali umije i da pamti, umije da govori, ali umije, na žalost, da nanosi i zlo. U Naodovim portretima se nalazi mnogo toga što možda, nijedan roman i nijedna druga poetika ne može da iskaže, a u njegovim radovima se to osjeća”, kazao je između ostalog, Lutovac.
 

Poznati Spičanin, ljubitelj umjetnosti, kolekcionar i prijatelj Naoda Zorića, Vladimir Lukšić, prisjetio se momenta kada ga je sa Zorićem upoznao profesor i slikar Nikola Gvozdenović.
 
“Bilo je to, mislim, 1993. godine. Naod je bio na trećoj godini studija. Gvozdo je rekao Luiđiju Zlatoviću i meni: ‘Upoznaću vas sa jednim mladim slikarom koji je najtalentovaniji crnogorski umjetnik koji se pojavio u posljednjih 25 godina. Kupite sada jednu njegovu sliku, jer kasnije nećete moći da ih kupite’. Ja sam bio oduševljen njegovim slikama, ali nijesam imao para. Od tada do danas sam prijatelj sa Naodom, obožavam njegovo slikarstvo i danas imam, na sreću, nekoliko njegovih radova”, kazao je Lukšić.
 
Kulturni kalendar Sutomora biće nastavljen idućeg mjeseca, a već naredne subote publika će biti u prilici da pogleda na istom mjestu, u restoranu “Izvor”, radove nastale u Umjetničkoj likovnoj koloniji “Biseri Spiča”.
 
“Čast nam je da je Naod Zorić večeras u Sutomoru i da je dio našeg Kulturnog kalendara. Zahvaljujem se porodici Petrović, koja je omogućila da ovdje, u ambijentu njigovog objekta, na obali mora, bude Naodova Izložba, ali  i da budu domaćini naše kolonije, u kojoj stvaraju Snežana Manasić, Goran Ćetković, Mijodrag Peko Pekić, Brunilda  Lekunda i Zoran Suvajac Zograf. Cilj nam je da unaprijedimo kulturu u Spiču i da svake godine Kulturni kalendar NVO ‘Novo i ljepše Sutomore’ živi i bude podržan od grada", istakla je Slobodanka Hrvatin, predsjednica te nevladine organizacije.
 

“Kolonija je nazvana ‘Biseri Spiča’, nije lako biser izroniti, treba bogami duška i daha, ali mi ćemo pokušati da napravimo jednu lijepu ogrlicu”, kazao je na otvaranju Naodove izložbe Mijodrag Pekić, jedan od učesnika kolonije.
 
Umjetnike i goste u ime domaćina-restorana "Izvor" pozdravio je Aco Petrović, vlasnik ovog lijepog objekta na sutomorskoj rivi, a za muzički dio programa bio je zadužen Ivan Šćekić, učenik barske Gimnazije.
 
Na programu Kulturnog kalendara je idućeg mjeseca, povodom Svjetskog dana djeteta, pozorišna predstava za djecu, a decembar će obilježiti Svečana akademija povodom oslobođenja Spiča od osmanske imperije.