Kultura

Promovisana knjiga o crnogorskoj dječijoj književnosti

by Darija Marđokić, photo Studio Petović | 29:11:2017 | 14:57:53

U Dvorcu kralja Nikole sinoć je promovisana monografija “Savremena crnogorska književnost za djecu i omladinu”. Na promociji su govorili prof. dr Svetlana Kalezić Radonjić – izvršna direktorka Instituta za dječju i omladinsku književnost koji stoji iza ove stručne knjige, i doc. dr Dijana Vučković, a moderator večeri bio je Željko Milović, književnik i novinar.
 
Svetlana Kalezić Radonjić je istakla da je glavni cilj Instituta popunjavanje naučnih praznina u tretiranju književnosti za djecu i omladinu, „budući da u ovom tipu literature nema mnogo valjanih kritičkih tekstova, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu“.
 
„Ova književnost je zaista deficitarna kritičkim promišljanjem nje same. Posebno, cilj Instituta je i bogaćenje bibliotečkih fondova Crne Gore, zato što školske biblioteke često nemaju sredstva da svoje fondove bogate novim knjigama, a naročito nemaju sredstva za onaj tip knjiga koji bi više koristio nastavnicima, nego učenicima. Ovo je jedna od publikacija koja će nastojati tu nepravdu da ispravi, time što će kompletan tiraž biti poklonjen bibliotekama Crne Gore, najvažnijim bibliotekama regiona i inostranstva. Prosto da se 'tamo negdje u bijelom svijetu' vidi da pokušavamo nešto na ovim prostorima da promijenimo nabolje kada je riječ o književnosti za djecu i omladinu“, rekla je Kalezić- Radonjić.

 
Ona je kazala da imaju u vidu objavljivanje nekoliko monografija o pojedinačnim autorima i njihovom stvaralaštvu, ali nije otkrila o kojim autorima je riječ. „Imamo u planu i nekoliko zbirnih publikacija, takođe naučno-monografskog karaktera kojima bi se pokrile određene teme ili pojave u književnosti za djecu, naročito u onoj savremenoj, ali ćemo napraviti i neko vraćanje u prošlost, da vidimo na koji način bi nova čitanja te literature donijela nešto u kontekstu revalorizacije pojedinih autora“, objasnila je Kalezić.
 
Na Milovićevo pitanje gdje se nalazi mjesto crnogorskih pisaca za djecu, ako se uporede sa piscima bivše Jugoslavije, Kalezić je kazala da Crna Gora, zajedno sa Bosnom, „blago kaska za ostalim zemljama“.
 
„U kontekstu regiona, najbolja književna situacija je u Srbiji i u Hrvatskoj. U Crnoj Gori i u Bosni blago kaskamo, ali u pojedinačnim slučajevima dosezali smo ne samo vrh, nego smo znali da tu granicu prekoračimo u korist kvaliteta. U kontekstu crnogorske književnosti, crnogorskim piscima predstoji još više oslobađanja, oni su u izvjesnoj mjeri i dalje sputani onom tradicijom koju poznaju ili onim što misle da jeste tradicija nekog žanra, tako da bih ja u tom pogledu savjetovala što više slobode i širenja krila, jer bi se onda jedino u tom krajnjem dosezanju došlo do nekih kvaliteta više. Smatram da nas očekuje jedan plodotvoran period koji će ponuditi nova djela, nove autore, ali i bolju recepciju ove vrste literature zato što se znak zrelosti jednog društva mjeri prema odnosu koje to društvo zauzima prema dječijoj knjizi“, objasnila je.

 
Kalezić je dodala da se kod nas i dalje na dječije pisce gleda drugačije, skoro nipodaštavajuće, u odnosu na pisce za odrasle, što je, ističe, „nevjerovatno pogrešno“.
 
A na pitanje, da li je književnost bivše Jugoslavije bila bolja od današnje, Kalezić je odgovorila da svako vrijeme ima svoj tip literature.
 
„Da su se prije 30-40 godina pojavile neke knjige koje su objavljene danas, nisam sigurna da li bi društvo bilo spremno na njih. Tu prvenstveno mislim na knjige koje se tiču tabu tema, zato što smo mi kao društvo prilično tabuirani, tako da nas i u tom području očekuje proces oslobađanja. Područje dječije književnosti je vrlo specifično zato što morate voditi računa o dječijoj psihi, o onome što je djetetu primjereno, a opet morate biti usklađeni sa onim što jeste savremeni trenutak, tako da je staza u tom dijelu prilično trusna i valja vrlo pažljivo hodati po njoj. Kvalitet je prosto neuporediva stvar, ne možete mjeriti vrijednost sadašnjeg sa nekim prošlim trenutkom. Tako da te dvije stvari ne bih uopšte upoređivala, svako vrijeme je imalo svoje pisce i kvalitet“, objasnila je.

 
Docent dr Dijana Vučković osvrnula se pojedinačno na rad svakog od autora koji se nalazi u monografiji, a dala je i odgovor na Milovićevo pitanje koliko se kod pisaca koji stvaraju za djecu prati trend osluškivanja mlađe generacije i uvođenja „ekonomičnosti riječi“?
 
„Iskoristiću izreku Marije Montesori 'Dijete je uvijek dijete svog vremena'. Djeca i danas čitaju naučnu fantastiku, smatram da je to neka vrsta bijega iz realnosti, odgovara im bilo koja vrsta fantastike. Što se tiče pisaca, neki od njih su već krenuli da se drugačije izražavaju u odnosu na pređašnje generacije. Danas zapažamo i taj sinkretizam u stvaranju, pa već imamo nekih autora koji su kombinovali slike i riječi, koji imaju nešto sažetiji izraz, tako da lagano osluškuju i kreću u susret toj dječijoj čitalačkoj potrebi“, kazala je Vučković.
 
Na samom kraju promocije uslijedila su pitanja i pohvale autorki od strane pisaca iz publike.
 
Prvi tom monografije „Savremena crnogorska književnost za djecu i omladinu“ donosi jedanaest naučnih radova o djelima koja su se na domaćoj i regionalnoj književnoj sceni pojavila tokom posljednjih dvadesetak godina. Na jednom mjestu sabrani su analitički tekstovi o djelima Žarka Đurovića, Velizara Boškovića, Dragomira Ćulafića, Borislava Jovanovića, Slobodana Vukanovića, Miroslava Jovanovića Timotijeva, Blage Žurić, Dragane Kršenković Brković, Dejana Đonovića, Igora Bojovića i Velimira Ralevića. Poseban kvalitet publikacije predstavlja i dodatak u kojem se nalaze autopoetički tekstovi samih stvaralaca, posebno pisani za ovu priliku, kojima se „iz prve ruke“ osvjetljavaju njihova kreativna načela i viđenje književnosti za djecu i omladinu.
 
Ovom promocijom završen je 31. Festival pod Starom maslinom, a i svečanosti povodom Dana Bara.