Kultura

Glamočak radi spomenik Ljubu Čupiću

by POBJEDA | 15:01:2018 | 12:26:08

Narodni heroj Čedomir Ljubo Čupić i njegov čuveni osmijeh slobodi uskoro će u Nikšiću dobiti spomenik, a za izradu je zadužen ugledni vajar iz Bara Zlatko Glamočak, koji ga radi u svom u ateljeu u Parizu. Planirano je da djelo bude završeno do 13. jula.
 
Za “Pobjedu”, Glamočak je kazao da mu je čast što je izbor za izvođenje spomenika pao na njega. Sa druge strane, kako je istakao, to mu predstavlja i intimno zadovoljstvo, jer je nekoliko godina najranijeg djetinjstva proveo u Nikšiću.

 
“Spomenik vidim kao poduhvat, ne samo odavanja omaža jednoj posebnoj ličnosti kakav je bio Ljubo Cupić, već i kao priključenje univerzalnim vrijednostima pružanja otpora novoj evropskoj desnici, pa i pokušajima aktuelne fašizacije Evrope. Isto onako kako je to Crna Gora uradila ustankom 13. jula 1941. godine. To su vrijednosti koje Crna Gora baštini i danas. Sponzor spomenika, po mom mišljenju, ovim gestom našao se u sferi, ne samo lične plemenitosti i primjera, već i visokih univerzalnih ideala koji kažu da nema dominacije čovjeka nad čovjekom, niti nacije nad nacijom. To su ideali za koje je život položio i Ljubo Čupić”, naglasio je Glamočak.
 
Prema njegovim riječima, Čupić se ljepotom i otmjenošću holivudskog glumca upisao u pop ikone, a osmjehom, koji je bio njegovo jedino oružje pred vodom za strijeljanje, i “danas spasava čovjeka u samom čovjeku i čovjeka u nama samima“.
 
“Spomenik će biti u bronzi, visok nešto više od dva metra i, ako mogu reći, realističkih formi. Neće imati postament, već će se miješati sa prolaznicima”, pojasnio je Glamočak za “Pobjedu”.
 
Kako je ranije objavio portal RTCG, ktitor spomenika, odnosno finansijer poduhvata je izrazio želju da, za sada, ostane anoniman. Za spomenik Čupiću, kao donaciju svom gradu, opredijelio se u čast 13. jula, Dana državnosti Crne Gore i stogodišnjice Berlinskog kongresa na kome je crnogorska državnost i nezavisnost potvrđena i međunarodno priznata, prenosi portal RTCG.
 
Spomenik je idejno zamišljen kao “Негој na korzu”, mjestu nakome je, u Njegoševoj ulici, Čupić živio i odakle se priključio pokretu otpora protiv fašizma. Korzo ima posebnu simboliku za heroja, jer je upravo nikšićkim šetalištem, u lancima, proveden posljednji put, opraštajući se uz osmijeh od svog grada.           .


Čedomir Ljubo Čupić bio je student prava, politički komesar čete u Nikšićkom NOP odredu i narodni heroj Jugoslavije. Njegovo hrabro držanje i pobjedonosni osmjeh na gubilištu ovjekovječen je fotografijom, koja je obišla je svijet i postala simbol otpora. Rođen je 1913. godine, kao jedno od desetoro djece u radničkoj porodici Sava i Stane Čupić, rođene Burić, iz Zagrede, koja je dugo živjela u Sjevernoj i Južnoj Americi. Tridesetih godina 20. vijeka, vratio se u Nikšić, gdje je završio gimnaziju. Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i pripadao ljevičarskom studentskom pokretu, a 1940. godine postao je član KPJ. Poslije Aprilskog rata došao je u Nikšić i kao član KPJ učestvovao u pripremi ustanka. Početkom jula 1941. godine, izbjegao je iz okupiranog Nikšića, a po izlasku iz grada pristupio je partizanskoj četi “Đuro Đaković”.
 
Na dužnosti komesara samostalne čete Nikšićkog partizanskog odreda zarobljen je aprila 1942. godine, u borbi protiv četnika na Kablenoj Glavici kod Nikšića. U zatvoru, gdje je bio mučen, pokazao je junačko držanje i prkos. Sud mu je javno sudio u Nikšiću. Prkosnim držanjem i britkom riječju otvoreno je izvrgao ruglu vijećnike tog suda i četničku izdaju, pa su organizatori procesa na brzinu donijeli odluku o smrtnim presudama grupi komunista među kojima je bio i Čupić.
 
Tako je 9. maja 1942. godine izveden na strelište ispod Petrove Glavice kod Nikšića. I na strelištu je nastavio da bodri drugove, čime je podizao duh otpora kod stanovništva, prisiljenog da prisustvuje javnom strijeljanju komunista. Ukazom predsjednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita. 10. jula 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.