Kultura

VIDEO: Muratovićeva izložba u Kulturnom kalendaru Sutomora

by Vesna Šoškić; photo:Studio Petović, snimatelj i montažer Zoran Milošev | 04:11:2018 | 13:09:02

“Kulturni kalendar Sutomora”, kulturna manifestacija koju priređuje NVO "Novo i ljepše Sutomore", nastavljena je sinoć izložbom poznatog barskog i crnogorskog slikara Muharema Muratovića, u lijepom ambijentu porodične kuće i restorana Aleksandra Petrovića, donatora i mecene umjetnosti.
 
Izložbu je otvorila dr Gina Masoničić, a govorili su upravnik barske galerije mr Milun Lutovac i predsjednica NVO "Novo i ljepše Sutomore" Slobodanka Hrvatin.
 

Muharem Muratović je rođen u Mrkojevićima, u barskoj opštini, gdje i danas živi i radi. Završio je Pedagošku akademiju u Nikšiću, a zatim je radio kao profesor u svom rodnom mjestu. Njegovo slikarstvo odlikuje specifičan figurativni stil, u kojem dominira motiv žene. Po ocjeni likovne kritike, Muratovićeva djela zrače renesansnom ljepotom.
 
“To je motiv koji prati cijeli naš život i tok ljudske istorije. Mislim da je žena bila ta koja je prva napravila civilizacijski iskorak. Ona nije bila moćna, snažna , da se odupre homo sapiensu, ali je morala da razmišlja i prva počinje da opservira. Žena je povukla prvu, romboidnu liniju, koju stalno pominjem, jer je ona opazila i prenijela na figurine i ukrase. Time je htjela da pokaže strah i da se zaštiti na neki način. Kroz hiljade i hiljade godina, opet sve radimo i stvaramo da bismo se zaštitili od zla, od surovosti, od gluposti i grubosti. To radi Aska, poznata nam iz školske lektire, Šeherezada priča i priča da bi se spasila od dželata. Svi nešto radimo da bi se spasili, a ono što će definitivno spasiti svijet jeste ljepota, kako reče Dostojevski, jeste žena. Jer, davno su i Frojd i Jung objasnili da je to dio nas, ta polovina koju je Zevs razdvojio , napravio najveću nepravdu i igru, koja nas i danas prati”, kazao je za Radio Bar i Bar Info, nakon otvaranja izložbe poznati umjetnik, koji naglašava da tehniku može mijenjati i eksperimentisati, ali da će uvijek ostati vjeran svom slikarskom motivu, jer “za mene je pogubno, ne prepoznati sljedeću izložbu jednog umjetnika”.
 

“Kada je riječ o tehnici, onda tu često kombinujem, ubacujem neke elemente, liniju koju vučem i koristim konac. To je asocijacija na tradiciju naših majki i baka koje su me fasinirale radom i kreativnošću u dugim, zimskim noćima, dok su plele i tkale. Ta nit je bila linija, one su crtale i za mene je to bio crtež. Pokušavam sve to da oživim i prenesem na moje slike”,ističe slikar.
 
Muharema Muratovića nije umjetnički ili boemski nerv, poput drugih stvaralaca, odveo u svijet ili neku svjetsku metropolu. Ostao je da živi i radi u svom rodnom mjestu, živopisnim Mrkojevićima, jer, kako ističe, “biti svoj, imati pravo na svoje korijene, voljeti i cijeniti svoje, učiniti ga ljepšim, bez obzira koliko je to mukotrpno, najveća je misija svakog čovjeka”.
 
“Gdje god otišli, uvijek nosimo u sebi rodni kraj i ono što nas je odredilo. Danas, u ovoj trci moderne umjetnosti i neke sumnjive postmoderne, koja mene ne privlači, bez namjere da nekog skrenem sa tog puta, smatram da je besmisleno  trčati za nekim i oponašati nekog ko radi u Njujorku, Moskvi, Tokiju... To je bižuterija koja danas dominira. Niko ne želi da se preznoji, a ja se pred ovim slikama koje radim još uvijek dobro preznojavam, kao i onda kada smo obrađivali njivu i žnjeli pšenicu da bi se prehranili", objašnjava Muharem Muratović.
 
 
Mr Milun Lutovac, upravnik barske galerije i doktorand Teorije savremene umjetnosti kazao je da je Muratović jedan od prvih savremenih začetnika velikih koraka Bara u kulturološkom smislu.
 
“Posebno je zadovoljstvo biti večeras  sa vama, u odabranom društvu i u uvijek prijatnoj atmosferi kuće Petrovića. Spaja nas slika i riječ, spaja nas muzika. Mislim da su kultura i stvaralaštvo vezivno tkivo savremenog Bara i, ako se budemo držali i pravilno tumačili taj spoj, neće biti brige za naš grad i njegov razvoj. Muharem je jedan od prvih začetnika tih velikih koraka. Napravio je odiseju u stvaralaštvu, veliko djelo, poznato i van granica Crne Gore, ponos našeg grada i njegov prepoznatljivi znak. Meni je teško govoriti o umjetniku kojeg poznajem i iza štafelaja, pratio sam nastajanje njegovih slika i na početku i u završnici, dijelio sa njim i uspjehe i neko nezadovoljstvo, koje je normalno kod svih stvaralaca, jer bez nezadovoljstva nema ni velikog djela, i tako otkrio pravu riznicu, rudnik svega onoga što se nalazi iza estetike koju vidimo na njegovim slikama", kazao je, između ostalog mr Lutovac, koji ističe: “Muharem Muratović je, po sopstvenom kazivanju, prvi put povukao liniju, nalik brazdi, po zelenoj livadi rodnih Mrkojevića. Kasnije je britvom tesani prut nara zamijenila olovka i linija koja je tkala tkanje kao onaj tihi razboj pod krovom zavičajne kuće. I, zaista, stvaralački čin integracije umjetnosti i prirodnih procesa vidljiv je i pod prozorom Muharemovog ateljea, gdje je bakarni trag vlage linijom olovke vještog crtača uhvaćen u oblik i formu".
 
NVO "Novo i ljepše Sutomore" , koja je neumorni čuvar kulturne baštine Spiča i pokretač niza inicijativa za sveukupnu valorizaciju Spičanskog kraja, počastvovana je što je poznati slikar dio "Kulturnog kalendara".
 

“Muharem je ponos grada Bara. Njegove slike dotiču svakog ljubitelja umjetnosti, jer i laici osjećaju dubinu njegovog bića posmatrajući njegove radove", kazala je Slobodanka Hrvatin, predsjednica NVO "Novo i ljepše Sutomore".
 
Izložbu Muharema Muratovića otvorila je dr Gina Masoničić, koja je u gradu pod Rumijom prepoznata i kao vrijedna aktivistkinja nevladinog sektora, ljubiteljka umjetnosti i podržavalac humanosti.
 
“Kako reče naš umjetnik ‘Nije srećan čovjek koji mnogo uzleti, pravi srećnici su oni koji uspiju da spuste nebo na zemlju i zaoru ga’, a on je to uradio prije 45 godina kada je zaorao svoju prvu slikarsku brazdu. Meni kao ljekaru, njegove slike imaju terapijski efekat, jer na njima dominira žena između sna i jave, mediteranska žena prefinjene ljepote, koja ne uznemirava, već naprotiv, smiruje”, kazala je dr Gina Masoničić.
 

Progresivne ideje i aktivnosti NVO "Novo i ljepše Sutomore" ne bi imali rezultata da nije bilo privrednika i donatora koji su ih svesrdno podržali.
 
“Nesebično su nam svoj prostor ustupili hoteli ‘Korali’ i ‘Sato’, kao i Crveni krst u Sutomoru, gdje radimo, jer još nemamo svoje kancelarije, a Sutomore nema ni svoju galeriju ili ustanovu gdje bi mogli održavati naše manifestacije", kazala je Hrvatin, koja je ponovo izrazila nadu da će tvrđava Tabija, uz pomoć državnih i opštinskih institucija, biti valorizovana i postati kulturno jezgro Sutomora.
 
Ugledna porodica pokojnog Mikice Petrovića, u čijem prostoru je otvorena izložba, od početka podržava takva nastojanja i aktivnosti.
 
“Petrovići su poznati kao mecene umjetnosti, ali i čuvari tradicije i onog najvrednijeg u njoj - čojstva. Oni su primjer kako treba raditi, živjeti, zarađivati i kako treba druge čuvati. Kako je kazao Andrić: ‘Sunce će grijati dok zadnji dobar čovjek bude na ovoj planeti’. Naši domaćini i ljudi okupljeni u NVO ne prave neke velike pare, ne gradimo, ne rušimo, već stvaramo nešto dobro, čuvamo tradiciju i ljepotu. Oni to sjajno rade  i ja svojom izložbom samo doprinosim tim naporima NVO Novo i ljepše Sutomore”, naglasio je slikar Muharem Muratović.
 
Aleksandar Petrović, vlasnik restorana "Izvor" pozdravio je goste i izrazio veliko zadovoljstvo što su domaćini izložbe, kako je kazao, jednog od najboljih umjetnika u Crnoj Gori.
 

Otvaranje izložbe slika Muharema Muratovića proteklo je u toplom ambijentu kuće i restorana Petrovića, uz kulinarske specijalitete koje su i ovoga puta vrhunski pripremili vrijedni domaćini, brojnu publiku i srdačno druženje.
 
Muzički su veče oplemenile mlada violinistkinja Milena Jaramaz i pijanistkinja Ana Vukazić, profesorica barske Muzičke škole .