Kultura

U Podgorici predstavljena Milunova knjiga

| 30:10:2013 | 22:59:56

Knjiga “Stih i slika – 200 godina od rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša”, autora Miluna Lutovca, predstavljena je u sinoć u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”. Knjiga, koju je objavila Narodna biblioteka “Radosav Ljumović”, bavi se uticajima Njegoševog djela na umjetnost Teodora Valerioa, Pera Počeka i Petra Lubarde.
 
O knjizi su, pored autora, govorili mr zidnog slikarstva Petar Vujošević, direktorica Biblioteke Dragana Dmitrović i publicista Vlatko Simunović.
 
Publicista Vlatko Simunović istakao je da je knjiga Miluna Lutovca korisna jer su u njoj sažeti rezultati autorovih ispitivanja relacije Njegoš – Poček i Njegoš – Lubarda.
 
“Lutovac je tumačio tačke presjeka Pera Počeka i Petra Lubarde sa putanjom misli Njegoševe. Njegova su tumačenja lucidna, a zaključci jasni. Zato će nam njegova knjiga decenijama koristiti” – istakao je Simunović.
 
Umjetnik Teodor Valerio je u Crnoj Gori boravio od 1864. godine. Prema ocjeni Simunovića, on je jedan od najznajačajnijih umjetnika koji su stvarali inspirisani Crnom Gorom i njenom slobodom.
 
“Lutovac naglašava da sa sigurnošću možemo konstatovati neposredan uticaj Njegoša na francuskog gravera. Na zaključak da je Valerioa izvjesno znao za Njegoša i ‘Gorski vijenac’ navode ga srodnost motiva, portreta i pejzaža. Konstatuje da je bliskost frapantna. Naročito ističe odgovornost koju umjetnik iskazuje u interpretaciji crnogorskih ratnika, žena i pejzaža” – istakao je Simunović.
 
Prema njegovim riječima, 37 ilustracija scena iz “Gorskog vijenca” Pera Počeka, Lutovac smatra najeksplicitnijim primjerom uticaja jednog književnog djela na stvaraoca iz druge umjetničke sfere, konkretnije slikara. Najviše prostora u svojoj studiji Lutovac je posvetio doticajima Petra Lubarde s knjigom mudrosti svoga naroda i Njegošem.
 
“Kao vrhunac Lubardinog slikarstva tretira djela nastala po motivima i idejama ‘Gorskog vijenca’ i ‘Luče mikrokozma’ – kazao je Simunović.
 
Petar Vujošević istakao je da je autor u knjizi ponudio stav koji upućuje da ako se govori o Crnoj Gori, ili ako se ona slika, onda će se u pozadini toga uvijek otkriti Njegoš.
 
“ Duh ovog podneblja je toliko moćan da je opsjedao i ljude koji su dolazili sa strane. Oni su ga na određeni način prihvatali i reprodukovali. Osjetili su tu suštinu nečeg duhovnog čija je materijalizacija najviše ostvarena kroz Njegoševo djelo” – kazao je Vujošević.
 
Direktorica Biblioteke Dragana Dmitrović ocjenila je da je u knjizi sa posebnom estetskom dimenzijom prikazano kako je stih postao slika, a kako je slika progovorila riječju.
 
Obraćajući se publici, autor Milun Lutovac podsjetio je na Mikelanđela koji je početkom 16. vijeka posmatrao ljude kako u radionicu nadomak Firentinske katedrale vuku mermerni blok. Mikelanđelo je, prema riječima Lutovca, gledajući tvrdu gromadu izgovorio: “David je tu, samo ga treba osloboditi”.
 
“Ne mogu da se otmem utisku da je i Njegoš u vremenu i prostoru, negdje između Mikelanđela i nas, posmatrajući tvrdi okamenjeni jezik svoje Crne Gore pomislio: ‘Misao, stih i slika su tu, samo ih treba osloboditi’” – kazao je Lutovac.