Kultura

Promovisan Leksikon Bošnjaka/Muslimana Crne Gore

by Darija Marđokić | 23:07:2016 | 13:18:35

Prva javna prezentacija Leksikona Bošnjaka/Muslimana Crne Gore, čiji su urednici i autori Akademik Šerbo Rastoder i magistar Sait Šabović, održana je sinoć pred punim atrijumom Islamskog kulturnog centra Bar.
 
Na prezentaciji su govorili Akademik Rusmir Mahmutćehajić, predsjednik Međunarodnog foruma Bosne, profesor dr Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, profesorka dr Selma Muhić Dizdarević sa Univerziteta u Pragu, Esad Kočan urednik nedjeljnika “Monitor”, slikar Muharem Muratović, urednik i autor Leksikona Akademik Šerbo Rastoder, jedan od urednika i koautora Leksikona magistar Sait Šabotić, tehnički urednik Leksikona dr Adis Balota i urednik u izdavačkoj kući Almanah u čijem izdanju je izašla ova publikacija, Atvija Kerović.
 
Medijator programa bila je Jasmina Rastoder koja je ukazala na to šta autori podrazumijevaju pod pojmom Leksikona.

 
“Mi smo se opredjelili za vrstu leksikona koji ima sve atribute nacionalnog. To znači da se u njemu obrađuju odrednice koje imaju kulturno-istorijski, društveni, naučni i svaki drugi substrakt identiteta jedne etničke zajednice“, kazala je Rastoder.
 
Tehnički urednik Leksikona, dr Adis Balota kazao je da autori na početku ovog udžbenika ističu deset principa i činjenica zbog čega i kako su nastali svi pojmovi, događaji i fizička lica koja su obrađena u Leksikonu.
 
“Svaki naslov sadrži pripadajuću i odgovarajuću ilustraciju koja prikazuje ili asocira na određeni događaj ili ličnost koja se nalazi u Leksikonu. U njemu se nalaze obrađeni pojmovi i ličnosti koji su prikupljeni od Bara, Podgorice, Nikšića, Pljevalja, Berana i preko 59 naslova koji pripadaju ostalim geografskim pojmovima. Veliki broj slika nastao je iz privatnih arhiva, a određeni broj slika po prvi put je ugledao svjetlost dana upravo zahvaljujući saradnicima na ovom Leksikonu“, objasnio je Balota i dodao da se nada da će se ubrzo jedan ovakav leksikon pojaviti i na drugim geografskim područjima poput Srbije, Kosova, Bosne...
 
Predsjednik međunarodnog Foruma Bosna i jedan od najznačajnijih promotera pluralnosti i multikulturalnosti, Akademik Rusmir Mahmutćehajić kazao je da je bošnjačka “istorijska drama u cjelosti jedna od najnepoznatijih u smislu ljudske patnje i čuvanja velikog ideala”.

 
“Bosna, bosanstvo više od milenijuma jeste pozornica na kojoj se odmjeraju sva ljudska pitanja –zašto je čovjek ovdje, otkud je tu, šta je njegova uloga i gdje odavde može otići. Bošnjaci su narod koji unutar sebe nosi veliki ideal mogućnosti uspostavljanja misijskog odnosa u svijetu. Bošnjački narod u ovome svijetu u odnosu na druge ljude traži puteve prijateljstva, saradnje, otkrivanja sebe i odgovore na spomenuta tri pitanja – otkud smo ovdje gdje jesmo, gdje je to što jesmo i kuda odavde možemo otići da bismo svoje ljudske ideale ostvarili. Kao što je Crna Gora u velikoj mjeri simbol da ono što je izgubljeno može biti nađeno, ono što je oteto mora biti vraćeno, tako i Bošnjaci po istoj toj logici mogu sebe naći, uspostaviti veliki poredak pravde, velike ideje djelovanja, činjenja, slaganja razorenog. Leksikon o kojem govorim sabire preko 600 imena koje su za gotovo sve nas raspršeno znanje sabrano u cjelini koja osvjetljava upravo na početku spomenuta tri pitanja –gdje smo, otkud smo tu i kuda odavde možemo. S toga, iz ovog Leksikona ljudi mogu o bošnjaštvu govoriti bez ikakvog stida i s ponosom etničkog svjedočenja budućnosti svih nas i nepoštenog zahtijevanja onih prava koje jamči to da jesmo ljudi na svim mjestima. Tamo gdje Bošnjaci sa tom misijom budu, svi njihovi susjedi u cijelom svijetu mogu biti sretni što ih imaju kao sabesjednike, zato je ova knjiga važan znak tog novog proljeća Bošnjaka u svijetu“, rekao je Mahmutćehajić.
 
Rektor Univerziteta u Sarajevu profesor dr Rifat Škrijelj, istakao je da je ovo djelo otrgnulo Muslimane, Bošnjake Crne Gore od zaborava i sva imena koja su se našla u ovom leksikonu imaju svoje značenje u vremenu svog života u protekla dva stoljeća.

 
“Period koji obuhvata ova knjiga, od 1806. do 2006. bio je period velikih previranja na prostoru Balkana, a na vjetrometinama, pored ostalog, i države, danas suverene Crne Gore, bili su vrlo često izloženi Bošnjaci, Muslimani i svi drugi građani koji su živjeli na ovim prostorima. Značaj ovog Leksikona jeste što individualnu sposobnost i kvalitet Bošnjaka/Muslimana objedinjuje dajući joj kolektivni uspjeh u opstanku na ovim prostorima. Crna Gora kao država koja je stvorila u zadnjih nekoliko decenija ozbiljan okvir za demokratsko djelovanje Bošnjaka/Muslimana zaista zaslužuje da uvijek u istoriji ovaj narod bude jedan od državotvornih naroda Crne Gore. Želim pobjeći od bilo kakve kritike ovom djelu negativnog tipa jer napisati jedan ovakav leksikon, ostaviti svjedočanstvo na ovim prostorima, znači otrgnuti od zaborava mnogo toga na čemu je bila počela da pada ozbiljna prašina“, rekao je Škrijelj.
 
Profesorica dr Selma Muhić Dizdarević sa Univerziteta u Pragu Leksikon vidi kao jedan od načina koji odvraća opasnost od brisanja i kao nešto što omogućava konstruisanje kolektivne memorije i njenog bilježenja.
 
“Svi znamo koliko je značajno da postoji taj neki momenat i trag, nešto što može da se prenosi dalje. Posebno mi se u Leksikonu sviđaju kriterijumi na osnovu kojih su izabrani naročito ljudi na koje sam više obraćala pažnju nego na same događaj. Ono što je dobro u Leksikonu jeste što izbjegava tu nacionalnu vezu čije smo mi zapravo bili žrtve u poslednjim decenijama. Ono što se u tom Leksikonu zapravo ističe je da bošnjaštvo mora biti i unutar naše zajednice, mora imati više strana, određeni pluralitet. Ne bi trebali nikad da dođemo u situaciju da postoji samo jedan način na koji smo Bošnjaci i Bošnjakinje ili da postoji samo jedna norma koja će određivati šta je ta naša sudbina i naš put. Što više tog znanja, kreativnosti i različitih puteva, to su nam veće šanse za opstanak i razvoj“, istakla je Muhić Dizdarević.

 
Ona je kazala i to da se mnoge žene ne angažuju javno zbog straha da će biti napadane.
 
“Politika na našim prostorima je vrlo mučan posao, a onda još ekstremno mučan ukoliko ste žena, a tek Bošnjakinja kao jedan dodatni sloj. Spomenuću tri žene koje su na neki način ilustracija borbe o kojoj možda ne učimo u nekoj mainstream istoriografiji. Jedna od njih je Maljević Selema koja je bila jedna od prvih učiteljica i koja je učinila jako puno za opismenjavanje i školovanje muslimanske ženske djece, potom Umihana Uma koja je bila komitkinja i koja je prihvatila to da u određenim okolnostima na ovim prostorima nema druge nego se pridružiti nekom vidu oružane borbe i Kurtagić Elma koja je doktorirala na Bostonu i predavala na Univerzitetu u Masačusetsu, što su velika dostignuća. Takvih žena znam puno i željela bih da njihov glas bude izraženiji i u tom smislu pozdravljam Leksikon“, zaključila je dr Muhić Dizdarević.
 
Slikar Muharem Muratović objasnio je otkuda toliko značajnih slikara u narodu i tradiciji za koju se u neupućenom dijelu javnosti obično misli da je nespojivo sa slikama i slikarstvom.
 
“Egzistencionalni problem je bio najveći problem razvoja slikara i ekspanziju slikarstva u Crnoj Gori. Slikare koji su već stasali u drugoj polovini 20. vijeka, među njima svakako slikari islamske vjeroispovjesti, koje ne možemo posebno dijeliti, ne možemo razlikovati ni po čemu od svih ostalih crnogorski slikara. Svaki slikar ima svoj integritet, svaki slikar je svjedok i stvaralac podneblja kamena na kojem je rođen. Kao prvi pioniri starije generacije pominju se Smajo Karailo , Đeljoš Đokaj koji nose sve osobenosti i simptome onoga gdje su rođeni. Oni su svrstani među najboljim svjetskim slikarima XX vijeka. Dostići taj nivo nije bilo baš lako“, objasnio je Muratović.
 
Urednik nedjeljnika „Monitor“ Esad Kočan kazao je da “ovaj Leksikon nije i ne smije da bude najbolji leksikon koji će ikada nastati u bošnjačkoj Crnoj Gori, ali nakon ovog leksikona više se niko neće tek tako usuditi da se igra pisanja leksikona“.
 
“Vjerujem da je ovo adresar ljudi koji su učinili najbolje i Bošnjaci možda prvi put u svojoj istoriji kažu bićete notirani i vi koji ste učinili najbolje, ali i vi koji ste učinili najgore. Ovo je istovremeno i putokaz, čudo opstanka jednog naroda koji neće samo da prati. Čim napravite jednu ovakvu autorefleksiju, vi na neki način pokazujete da nećete da budete objekti vlastite istorije, već njen subjekt i hoćete da preispitujete, sumnjate, da stavljate na sud javnosti ono što mislite o sebi, samo tako mogu postojati moderni narodi“, poručio je Kočan.
 
Urednik u izdavačkoj kući “Almanah” Atvija Kerović govorio je o uspjesima, ali i preprekama na kojima je nailazila ova izdavačka kuća, od njenog osnivanja 1993. godine.
 
Jedan od autora Leksikona, magistar Sait Šabotić kazao je da će ova edicija imati više knjiga.
 
“Ono o čemu smo mi ovdje posebno vodili računa je da smo apostrofirali dio graditeljskog nasljeđa. U prvom redu tu su bili sakralni objekti - džamije, turbeti i mostovi. Pokušali smo da sve te mostove koji su sačuvani, ili je makar bilo pomena u izvorima koji su poticali iz osmanskog perioda, nekako ukalupimo da i oni budu dio onog što je trebalo da se nađe u leksikonu. Bilo da su oni nastajali kao državni projekti ili da su bili zadužbine pojedinih vakufa koji su takođe izdvajali sredstva da se ti mostovi izgrade, ostajali su kao nijemi svjedoci i danas svjedoče o tom vremenu“, kazao je Šabotić. On je dodao da je kao autor svjestan da će biti opstrukcija i pokušaja da se pronađe uvijek nešto što je nedostajalo, ali jednostavno određeni zahtjevi i kriterijumi koje su nastojali da uvaže su bili limitirajući faktor i ostali su u onoj formi u kojoj je sakupljeno i izloženo sve ono što je prezentovano u leksikonu.
 
Autor i urednik Leksikona, Akademik Šerbo Rastoder kazao je da je jedan od onih koji je počeo skrivenu stranu istorije, u najtežim vremenima preuzeo Almanah i krenuo priču o Bošnjacima, te je napisao udžbenik istorije koji je “ova vlast zabranila”.

 
Rastoder se zahvalio ljudima koji su pomogli da se napravi djelo u kojem su, kako je kazao, u isto vrijeme komunisti i antikomunisti, fašisti i antifašisti, muslimanska milicija i komandant muslimansko-partizanskog bataljona, Muslimani i Bošnjaci, Crnogorci islamske vjere, prvi put na jednom mjestu sabrani.
 
“Leksikon će biti napadnut kao i sve do sad. Želim da kažem da sve ono što ne valja u Leksikonu je greška moja i Saitova, sve što valja je zasluga ljudi koji su nam nesebično pomagali. Nemam iluziju da je ovo dobro djelo, samo znam da je smisao svake knjige da ona naredna bude bolja. Želim da kažem da sam vodio računa da u ovoj knjizi budu ljudi koji su svojim djelom ispisali svoje biografije. Od tih 562 imena usudiću se da pomenem one za koje sam se vezao. Baranin Esad Karađuzović koji je jedan od osnivača Mladih muslimana i čovjek za koje Alija Izetbegović u svojim memoarima tvrdi da ga je naučio prvim slovima Islama. Druga ličnost koja mi je bila paradigma sudbine jednog naroda je Bjelopoljac Kemal Franca. On je predstavnik one inteligencije gospode koja je završila veliku medresu u Skoplju. To je bila čudesna škola iz koje su sve hodže otišle u komuniste, ali istovremeno i po tome što je najveći dio naše inteligencije upravo iz te škole“, zaključio je Rastoder.