Reportaže

Tri dvoglava orla u Godinju

by Željko Milović photo Anto Baković / Komuna | 31:07:2016 | 14:29:18

Crmničko selo Godinje, pri obali Skadarskog jezera, prva je zaštićena ruralna cjelina u Crnoj Gori sa statusom kulturnog dobra, i to na desetogodišnjicu obnove nezavisnosti. Postupak zaštite, u koji su uključeni stručnjaci raznih profila, inicirali su institucije kulture i nevladin sektor.


Letimičan pogled je dovoljan da se shvati zašto je baš ovo naselje odabrano - od guvna vode dva kraka puta, i jedan i drugi kraj nevjerovatnih građevina od čijih arhitektonskih rješenja zastaje dah. Podrumi, voltovi, kuće na dvije i tri vode, isprepleteni u neraskidivu cjelinu koja odaje utisak da je kompletno selo u stvari jedan objekat, prepun lavirinta, ulaza i izlaza. Svakako da je istorijski momenat uslovio ovakav način gradnje, ali je fascinantno kako je sve ostalo očuvano, od drevnih palata do stepeništa oko Točka, od guvna i kamenih podruma do uskih prozora i klesanih balkona.

Međutim, posebnu zanimljivost ovog drevnog sela predstavljaju specifični grbovi sa prikazima dvoglavih orlova. Nalaze se na ulazu i na samom kompleksu tzv. Dvora Balšića, kuća koje danas pripadaju poznatoj crmničkoj familiji Leković. Grbovi u Godinju nisu nikada sistematski izučavani od strane naučnika, već samo usputno pominjani pri reportažama ili u publikacijama koje su tretirale Crmnicu.


Godinje se prvi put pominje u povelji kralja Stefana Vladislava iz 1242. godine, u kojoj on daje selo manastiru Svetog Nikole na Vranjini, što potvrđuje i Povelja kralja Milutina iz 1296. godine. Tu su Balšići imali svoj ljetnjikovac – prema pisanim podacima, u novembru 1408. tu je boravio Balša Đurđević sa majkom. Palata u kome su se okupljali oblasni gospodari, nazvana Dvorom Balšića, korišćen je i za potrebe Crnojevića (selo se pominje u povelji Ivana Crnojevića 1482. godine), a od nje je danas ostao nukleus sa konobama i ostacima monumentalnog prilaza, nekad zasvedenog lukovima i arkadama. Tri dvoglava orla, jedan na ulaznoj kapiji, drugi sa dvije rozete na gredi male niše, i jedan uzidan u zid građevine, predstavljaju interesantne heraldičke detalje za beskonačne varijacije na temu njihovog nastanka i plemićke pripadnosti.


Najvidljiviji očuvani grb nalazi se na stubu portala kojim se ulazi u Dvore Balšića, a koji sa lijeve strane ima ukras u vidu užeta. Stilski, ovaj klesani ornament opredijeljen je u kasni srednji vijek, a po mišljenju arheologa mr Mladena Zagarčanina, to je jedini ukras tzv. kamene plastike koji pripada ovom vremenu. Iako se klesani grb često u člancima povezuje sa vladarskom familijom Balšić, ne može pripadati tom vremenu, makar po tome što se njihov grb sastojao od šlema sa vučijom glavom, ne od orlova. Crnojevići su imali na grbu dvoglavog orla. 

Dvoglavi orao sa ulaznog portala u Godinju naknadno je ugrađen komad mermera, očito postavljen da popuni prazninu. “Neko bi kazao, to je vjerovatno urađeno kada je dvor došao u ruke Crnojevića, ali to ne može da bude istina“, tvrdi mr Zagarčanin.


Po njegovom mišljenju, na dvoglavom orlu primjećuje se naivna figuracija koja pripada priučenom klesaru, koji nije imao nikakvog iskustva, što pokazuju i proporcije. "Ako uporedimo grbove iz toga perioda, na parapetnoj ploči Ćipurske crkve i na kapitelu, doći ćemo do nesumnjivog zaključka kako je Crnojevićima itekako bilo stalo da skultovana dekoracija bude zapažena, sa detaljima i proporijskim odnosima. Ono što imamo na ovom komadu kamena je ili apotropejski sadržaj ili neuspjela dekoracija koja pripada najranije XIX vijeku, a možda i XX. Neproporcionalnost, stilska neprepoznatljivost, bez ijednog detalja (uz to, lijevo krilo nije završeno, a glave su nesrazmjerne) upućuje na recentni period", decidan je mr Zagarčanin.

Drugi grb je sa lijepo uokvirene niše, i stiješnjen je između dvije rozete. Stilski, kaže Zagarčanin, one pripadaju XVIII-XIX vijeku, a ima ih gotovo svaka crkva i groblje u Crmnici. “Nećemo pogriješiti ako kažemo da je to islamski predložak (ovakvih ima puno na škrinjama toga doba), ali one se najviše javljaju u kombinaciji sa polumjesecom i karakteristične su za mletačku arhitekturu Primorja. Ova pojava je veoma česta i nema nikakave veze sa biti islama, ali itekako uzima motiv i uređuje ga po hrišćanskim shvatanjima”, objašnjava Zagarčanin.


Po njemu, i uklesani dvoglavi orao nad nišom se veže se za isti period kao i rozete. “Crtež je pravilan, koncepcija predstave jasno utvrđena, čak se čini da postoji jasan predložak, koji podseća na pečate toga vremena kao na 'Mouru sve Črne Gore' iz 1749. godine. Slične, ali naivnije izrade je grb Nikole Petrovića koji se nalazi na crkvi Svetoga Nikole u Brčelima. Interesantno je da je na kapitelu sa Ćipura dvoglavi orao takođe između dva cvijeta, ali upoređivati ova dva primjera je skoro nemoguće, jer je ćipurski orao punoplastičan, potpuno u duhu tog vremena, dok je godinjski samo njegova daleka imitacija“, kaže arheolog.  

Treći dvoglavi orao je najljepši od sva tri godinjska, po načinu plitkoreljefnog klesanja, po proporcijama i crtežu. I on je evidentno umetnut, što pokazuje količina maltera i nepravilnost ivica vidno odlomljenih i preklesanih kako bi mogao da se upotrijebi u zidu.


“Rekao bih da je i on mlađi, sa određenom rezervom. Raširena krila ne odaju Crnojeviće, jer su njihovi orlovi spuštenih krila, imaju po dvije kugle u kandžama (kao na kapitelu) između kojih je lav. Treći godinjski grb nema lava, nema kugli, krila su raširena, vratovi dvoglavog orla izduženi, što više odaje recentniji period. Dobija se utisak kao da je preslikan sa nekog od vladičanskih pečata porodice Petrović, ali je majstor isuviše dobar da bi to bila puka slučajnost ili hir vlasnika. Moje mišljenje je da je dvoglavi orao dio neke veće predstave, i da ostatak koji je nestao zauvijek može da ga sa sigurnošću svrsta u neku epohu, ovako moja pretpostavka je XVII-XIX vijek”, zaključuje u mini-elaboratu mr Mladen Zagarčanin.     

Grbovi na tzv. Dvoru Balšića nalaze se među prioritetima zaštite kada je Godinje u pitanju, potvrđeno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

“Uvidom u dokumentaciju Uprave, utvrđeno je da po pitanju očuvanja predmetnog kulturnog dobra nijesu preduzimane konzervatorske mjere. Od marta tekuće godine, valorizovana je, kao kulturno dobro Crne Gore, Ambijentalna cjelina Lekovići u Godinju, samim tim, kompleks objekata koji se tradicionalno prepoznaju i imenuju kao Dvori Balšića (...) Prilikom izricanja mjera zaštite na Ambijentalnoj cjelini kao prioritet je prepoznato sprovođenje konzervatorskih mjera na kompleksu graditeljske cjeline sa portalom i Dvorom Balšića u središtu, uključujući i arhitektonske heraldičke predstave crnogorskih dinastija. Završen je postupak kulturno istorijske valorizacije i postupak pravne zaštite, čime su se u potpunosti stekli uslovi za sprovođenje konzervatorskih mjera zaštite koje treba pažljivo planirati i realizovati kako bi se maksimalno očuvalo i unaprijedilo stanje kulturnog dobra“, kaže se u dopisu Uprave za zaštitu kulturnih dobara kojeg potpisuje direktorica mr Anastazija Miranović.