NVO “Povjerenje” već duže vrijeme sprovodi projekat nazvan “Pitaj doktora”. Ovo je bila prilika za razgovor sa specijalistom interne medicine, kardiologom, i ljekarom sa višegodišnjim iskustvom u implantaciji pejsmejkera i implantabilnih kardioverter defibrilatora, dr Nikolom Pavlovićem.

Uže polje djelovanja ovog ljekara je liječenje pacijenata sa poremećajima sprovođenja srčanih impulsa sa potrebom za implantaciju pejsmejkera, kao i pacijenata sa srčanim aritmijama, o čemu se edukovao na brojnim internacionalnim stručnim skupovima pod okriljem evropskog udruženja kardiologa i ogranka za srčane aritmije.

Dr Pavlović je kazao da će pacijenti koji imaju simptome što ukazuju na poremećaje srčanog ritma će osjetiti preskoke u radu srca, epizode ubrzanog sranog rada različitog trajanja. Najozbiljnije aritmije, a takođe i pauze u srčanom radu mogu biti praćene gubicima svijesti. On objašnjava da ljudsko srce svakog dana napravi oko 100.000 otkucaja, zahvaljujući vrlo sofisticiranom toku jona u srčanim ćelijama. “Svaki pacijent koji ima tegobe u vidu nepravilnog srčanog rada treba da se kardiološki pregleda”, preporučuje on.

Na pitanje kada se preporučuje holter srčanog ritma i koje bolesti se njima mogu dijagnostikovati, objasnio je da se njime može registrovati raspon srčane frekvence u toku dana, srednja dnevna vrijednost i konstatovati da li je i u kojoj mjeri bilo u toku praćenja nekih aritmija ili pauza u srčanom radu. Holter je od koristi kod aritmijskih tegoba koje kratko traju, te se u tom momentu ne može uraditi EKG, a ako pacijenti te tegobe imaju rijetko, onda i nije od velike koristi.

Najčešća aritmija u svakodnevnoj praksi je atrijalna fibrilacija ili absolutna aritmija, kaže doktor, objašnjavajući da je ima sve više ljudi jer se produžava prosječan životni vijek. U populaciji osamdesetogodišnjaka, atrijalnu fibrilaciju ima oko 15% ljudi. Sama po sebi nije opasna, ali ako se zapusti može dovesti do slabljenja srčane funkcije, a najteža je, kako kaže doktor, ishemijski moždani udar.

Kao prevenciju, dr Pavlović ističe umjerenost, prije svega se to odnosi na ishranu, jer kad nema viška kilograma, nema dijabetesa, hipertenzije, povišene masnoće u krvi – a to su faktori rizika ozbiljnih komplikacija. “Cigarete su glavni uzrok svih kardiovaskularnih oboljenja, a takođe i karcinoma”, kaže dr Pavlović. Njegova preporuka za osobe sa visokim pritiskom je adekvatan stil života-neslana hrana, redovna fizička aktivnost, što liječenje čini znatno lakšim, a ponekad je ovo dovoljno da tegobe sasvim nestanu.