Ove aktivnosti dio su šireg nacionalnog prioriteta Uprave policije koji se odnosi na suzbijanje svih oblika ekološkog kriminala, uključujući nelegalnu gradnju, u cilju zaštite prostora i životne sredine.

Naime, sprovedenim aktivnostima utvrđeno je da je S. K., kako se sumnja, početkom 2025. godine, na katastarskoj parceli broj 2672/5, u katastarskoj opštini Zupci, izgradio objekat ukupne površine 320 m², bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje, čime je postupio suprotno članu 31 st. 1 i 2 Zakona o izgradnji objekata.

Na ovaj način, kako se sumnja, pričinjena je materijalna šteta Budžetu Crne Gore u iznosu od oko 32.000 eura.

The post Procesuiran Bjelopoljac zbog nelegalne gradnje u Baru, oštetio budžet za 32.000 eura first appeared on BARinfo.

Na problem su ranije ukazivali i roditelji, koji su fotografije oštećenih tobogana i ljuljaški, slali i Komunalnom preduzeću, upozoravajući na loše stanje igrališta i potrebu da se prostor za igru djece učini bezbjednijim.

Ipak, ovaj prostor za igru, prema riječima sekretara Sekretarijata za imovinu i investicije Stefana Šuštera, uskoro će dobiti potpuno novi izgled.

Šušter je kazao da se igralište pokazalo kao uspješan projekat i jedno od omiljenih mjesta okupljanja najmlađih.

„Da bi prostor kod ’Potkovice’ ostvario puni potencijal, vrijeme je za sistemsko i dugoročno rješenje. Opština Bar preuzima inicijativu i uložiće sopstvena sredstva u kompletnu adaptaciju ovog igrališta, uz postavljanje kvalitetnije podloge i znatno većeg izbora savremenih dječijih sprava“, kazao je za Radio Bar i Bar Info Šušter.

Prema njegovim riječima, Sekretarijat za imovinu i investicije najkasnije do kraja oktobra planira da raspiše otvoreni postupak javne nabavke vrijedan 1,3 miliona eura bez PDV-a.

Osim rekonstrukcije igrališta kod „Potkovice“, investicija obuhvata spajanje tri postojeća polja na šetalištu kod kafea „Martina“ u jedno veliko dječije igralište, kao i uređenje sportskih terena i teretana na otvorenom na više lokacija u opštini.

Šušter je najavio i pripremne aktivnosti za uređenje drugih dječijih parkova, uz ocjenu da Baru i dalje nedostaje dovoljno prostora za igru najmlađih.

„Naš cilj je da u narednom periodu svako barsko naselje dobije bezbjedan i moderan prostor za igru“, poručio je Šušter.

Podsjetimo, igralište kod „Potkovice“ uređeno je u julu 2024. godine kao poklon najmlađim sugrađanima, zajedničkom inicijativom Turističke organizacije Bar i DOO Komunalne djelatnosti Bar.

The post Uklonjeno igralište kod Potkovice, planira se novo first appeared on BARinfo.

Prema njenim riječima, cilj kompanije je da željeznički saobraćaj ostane ekonomičan, pouzdan i dostupan vid prevoza za sve građane i turiste, bez izlaganja putnika dodatnim finansijskim opterećenjima.

„Želimo jasnu poruku građanima – uvođenje Euro modela neće uticati na cijenu voznih karata, koje ostaju na dosadašnjem nivou, dok sve dosadašnje povlastice ostaju na snazi. Naša obaveza je pružanje pristupačne i kvalitetne usluge, pa uprkos rastućim troškovima poslovanja i održavanja, ostajemo dosljedni tome da željeznički prevoz bude najpovoljniji izbor za putnike“, istakla je Lukšić.

Ona je naglasila da, pored očuvanja pristupačnih cijena i povlastica za putnike, uvođenje Euro modela dodatno unapređuje status zaposlenih u kompaniji.

Takođe je dodala da ŽPCG nastavlja intenzivne aktivnosti na unapređenju redovnosti polazaka, održavanju voznih sredstava i podizanju nivoa bezbjednosti i udobnosti tokom putovanja.

The post Lukšić: Cijene željezničkih karata ostaju nepromijenjene, Euro model neće uticati na poskupljenje first appeared on BARinfo.

Koncert je bio prilika da članovi hora predstave program sa kojim su na festivalu u Herceg Novom osvojili dvije druge i jednu prvu nagradu. Publika je sa pažnjom pratila jednočasovni nastup, uživajući u veoma raznovrsnom repertoaru koji je obuhvatio duhovnu, klasičnu i savremenu horsku muziku.

Program je otvorio šestočlani ženski ansambl “Zima“ izvođenjem duhovnih kompozicija. Na repertoaru su se našle pjesme „Tebe pojem“ Aleksandra Labinskog, „Haec dies“ Williama Byrda, „Zavole se dvoje mlado“ narodna pjesma u obradi Žarka Mirkovića, „O magnum mysterium“ Tomása Luisa de Viktorije, „Dostojno jest“ Pavela Česnokova, „Ave maris stella“ Edvarda Griega, „Kyrie“ iz “Mise u g-mollu” Josefa Gabriela Rheinbergera, uz efektnu završnicu sa „Vokalizom “ za ženski ansambl Sergeja Rahmanjinova.

Nastup mješovitog hora otvorila je atraktivna kompozicija „Svadbena“ Velja Tormisa, nakon čega su uslijedile „Christus factus est“ Felicea Anerija, te „Cantique de Jean Racine“ Gabriela Fauréa. Posebnu reakciju publike izazvao je Gibsonov „Dance“ koji osim pjevanja, uključuje pokret i ritmiku pljeskanjem, što je doprinijelo scenskoj dinamici nastupa.

Većina kompozicija izvedena je a cappella, dok je u numerama koje su zahtijevale pratnju za klavirom bio Nikita Lojko.

Rukovoditeljka i osnivač hora “Zima”, Varvara Lojko, nije krila zadobvoljstvo nastupom ističući da je festivalsko iskustvo za hor bilo dragocjeno, posebno zbog raznovrsnosti repertoara i izazova koje je ono donijelo.

“Smatram da je to veoma pametno, jer hor na taj način raste. Ako hor pjeva nešto u istom stilu, usavršavaće se samo u tom stilu“, kazala je Lojko, naglašavajući da „Zima“ ima mogućnost da istražuje različite muzičke pravce i stilove. ”Bilo nam je veoma bitno da otpjevamo i dio koji se odnosi na srednjovjekovnu muziku. To smo savladali, iako to nije baš lako s obzirom da smo amaterski hor. I pored toga što smo izvodili obavezni program, uživali smo u onome što radimo i mislim da je upravo to ono što nas održava sve ove godine koliko postojimo“, istakla je dirigentkinja.

Govoreći o značaju prostora u kojem hor nastupa, Lojko je posebno pohvalila akustiku kripte konkatedrale Svetog Petra Apostola, koja je, kako je navela, postala njihova domaća bina.

“Mogu da kažem da je ovaj prostor jedan od najprikladnijih u Baru kada je riječ o akustici, čak i bolji od velike sale, gdje zvuk ‘leti’, pa nam je teže da pjevamo. Mnogo volimo da nastupamo u konkatedrali, ali smo odlučili da u glavnoj sali izvodimo samo duhovnu i klasičnu muziku. S obzirom na to da smo danas imali različite kompozicije, uz neobične koreografije i zabavne numere, mislim da je kripta najbolje mjesto za takvu vrstu muzike“, kazala je Lojko.

Koncert je ujedno bio i poklon barskoj publici, prilika da se predstavi festivalski program prije nego što hor započne pripreme za nove nastupe. Prema riječima dirigentkinje, članove „Zime“ sada očekuje rad na tradicionalnom Božićnom koncertu.

“Mi svake godine, a ovo je već četvrta, radimo koncert ‘Darovi Božića’. Završetkom ovog programa počinjemo pripreme za božićni repertoar. I ove godine koncert će biti međunarodnog karaktera, tako da mislim da imamo šta da pokažemo, ali i da vas iznenadimo“, najavila je Lojko.

Na kraju je istakla da je prijatno iznenađena odzivom publike uprkos skromnoj promociji koncerta.

“Iznenađena sam koliko je ljudi došlo, s obzirom na to da je riječ o horskoj muzici i da nismo imali mnogo reklame. Mislim da imamo svoju publiku koja nam redovno dolazi“, zaključila je Lojko.

The post Nagrađivani festivalski program hora Zima na poklon barskoj publici first appeared on BARinfo.

Po stazama takmičari iz Bara osvojili su tri medalje.

U konkurenciji slijepih igrača B1 na stazi jedan Veselin Joketić osvojio je srebrnu medalju, dok je na stazi dva Mitar Đukanović osvojio zlatnu medalju. U konkurenciji slabovidih igrača B2 na stazi tri Miroslavu Savoviću pripala je srebrna medalja.

Turnir je organizovalo Sportsko društvo slijepih i slabovidnih Kantona Sarajevo, a učestvovalo je šest ekipa iz: Srbije, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

The post Trijumf u Sarajevu – ekipno zlato i tri medalje u govornom pikadu za Barane first appeared on BARinfo.

Budući akvatik centar, koji obuhvata zatvoreni i otvoreni bazen kroz dvije faze izgradnje, planiran je na lokaciji u Novom Baru u zahvatu DUP-a „Topolica III“, na urbanističkoj parceli površine preko 18.000 kvadratnih metara. Predviđeno je da na tribinama zatvorenog bazena bude 1.500, a najmanje 1.000 sjedišta uz otvoreni bazen.

– Utvrđeno je da će se izradom elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. Opština Bar može podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu – navedeno j u obrazloženju tog državnog organa.

Opština je dužna da zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat podnese najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Temelj za ovaj projekat postavljen je još sredinom 2024. godine, kada je Opština Bar raspisala javni konkurs (drugi) za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje. Prvu nagradu osvojio je rad dizajnerske kuće „BIRO 81000“ iz Podgorice, čiji su autori Ivan Jovićević, Dušan Đurović, Aleksandar Strugar, Sara Tomić, Olivera Marković i Tomislav Knežević. Na osnovu njihovog rada biće izrađen glavni projekat.

Realizacijom ove investicije, u neposrednoj blizini postojeće sportske dvorane „Topolica“ i rijeke Željeznice, Bar će dobiti moderan sportsko-rekreativni kompleks koji će u potpunosti zadovoljiti stroge standarde Svjetske asocijacije vodenih sportova (FINA).

U budžetu za ovu godinu Opština je planirala 700.000 eura za izradu Projektno-tehničke dokumentacije za građevinske projekte među kojima je izgradnja bazena.

The post Za olimpijski bazen potrebna zelena dozvola first appeared on BARinfo.

Prvi tender je poništen sredinom septembra kada se javila samo kotorska kompanija “Briv Constructing”, sa podugovaračem “Viamont” iz Kolašina, ali je njena ponuda isključena jer nije ispunila uslove tražene tenderskom dokumentacijom.

Radovi bi trebalo da obuhvate dio veza 54, dok urbanističko-tehnički uslovi koji su sastavni dio tenderske dokumentacije pokazuju da je na tom prostoru planirano i šire uređenje putničkog terminala i pristaništa.

Ponude se mogu dostavljati do 12. oktobra kada će biti otvorene.

Oštećenje operativne obale u barskoj luci, na gatu V, desilo se krajem jula prošle godine kada se stvorila velika rupa nakon pristajanja italijanskog feribota “Mia” koji je u vlasništvu kompanije “Adria Ferries”, i koji je plovio na sezonskoj liniji Ankona-Bar-Drač. Tim eksperata koji je Luka Bar angažovala utvrdio je da je do oštećenja operativne obale došlo zbog mnogostruko ponavljanih negativnih uticaja sila od broda na konstrukciju obale, uslovljenih specifičnim načinom priveza i režima rada broda tokom boravka uz tu lučku obalu. To je utvrdio tim eksperata pomorsko-saobaćajne, brodomašinske i građevinske struke, koji su izradili izvještaj o uzrocima oštećenja. Procijenjeno je da će za sanaciju šteta trebati oko 300.000 eura.

Luka Bar je u sklopu preliminarnog istraživanja tržišta, shodno Zakonu o javnim nabavkama, kontaktirala dvije firme, “Briv” iz Kotora i “Aqua Mont Service” iz Beograda, i na bazi tog istaživanja i rezultata internih analiza realizovanih od strane nadležnih organizacionih cjelina u “Luci Bar”, u Plan javnih nabavki za 2026. je uključeno projektovanje i izvođenje radova na sanaciji ovog dijela obale.

The post Novi tender za sanaciju gata V u Luci Bar first appeared on BARinfo.

„Započeli smo rad na predstavi ‘Pas de trois’, sa Mikijem Manojlovićem u glavnoj ulozi. To je jedna divna priča o baletskoj akademiji, odnosima, psihologiji baletskih igrača… Premijera nas očekuje u drugom dijelu ove pozorišne sezone u ‘Radionici integracije’“, najavila je gostujući u programu Radio Bara Anja Pavićević.

Barani našu sagovornicu pamte još iz vremena kada je kao djevojčica nastupala i osvajala nagrade sa Baletskom školom “Princeza Ksenija“. Danas je prepoznajemo kao glumicu koja podjednako pripada pozorištu, filmu i televiziji. Od prve Anjine profesionalne uloge, Danice u predstavi “Balkanska carica”, u režiji Gorana Bjelanovića, a u produkciji JP “Kulturni centar Bar”, prošlo je sedam godina, tokom kojih je Anja imala priliku da svoj talenat pokaže u pozorišnim komadima, televizijskim projektima, filmovima, muzičkim spotovima, studentskim ostvarenjima… No, gluma nije oduvijek bila njen san.

“Gluma je moja porodica, gluma je moj partner, gluma je moje dijete bez prezimena, sa njom liježem, sa njom se budim. Ali, gluma nije bila moja prva ljubav, već balet“, jasna je Pavićević.

Na razmišljanje o upisu na Fakultet dramskih umjetnosti podstakao je jedan od članova žirija na takmičenju u Italiji, poslije njenog baletskog nastupa. “Borba” između baleta i glume trajala je godinama. Konačnu odluku da pokuša donijela je uz podršku roditelja. Upisala je treću godinu gimnazije u Beogradu i počela pripreme za prijemni ispit kod Vanje Ejdus.

„Pripreme su trajale oko devet mjeseci i dolazilo je i do pada moje motivacije, pa sam na trenutke i preispitivala ideju da uopšte probam. U jednom takvom momentu, svega nekoliko dana pred prijemni ispit, odustala sam i tu je ključnu ulogu odigrao moj otac, koji me je, kao sportista, upitao – ‘A šta može najgore da se desi?’. I bila sam prvorangirana na tom prijemnom ispitu 25. juna 2017. godine. Izvela sam ‘Elektru’, komad iz antičke literature, što nije uobičajen izbor. Zanimljivo je da nikada prije prijemnog ispita nisam na scenu stala kao glumica, već uvijek kao balerina. Do tada je sve išlo kroz pokret, a tada su došle i riječi“, prisjeća se Pavićević, koja je studije završila u klasi profesorice Biljane Mašić.

Balet je u velikoj mjeri i danas značajan dio njenih uloga.

„Balet ostaje u tijelu. Iako se ne bavim klasičnim baletom, i dalje idem na ples, na savremeni pokret i džez balet. Ali, na klasični balet ne, prvenstveno zbog povreda. Za klasičan balet, takođe, više nisam mlada. Tijelo pamti, a balet je u svijetu glume jedan veliki plus. Kada sada razmišljam o godinama provedenim u Baletskoj školi ‘Princeza Ksenija’, najviše pamtim trenutke ‘mučenja’, višečasovnih priprema za nastupe, kada bi nam stopala krvarila. U tim danima, ja sam znala samo za taj nastup i za te pripreme“, prisjeća se mlada glumica.

Prvi angažman desio se na trećoj godini studija, u filmu „Ime naroda“, priči o Svetozaru Miletiću i njegovoj ćerki Milici Miletić, čiji lik je tumačila.

„To je film Darka Bajića, a glavnu ulogu igrao je Ljubomir Bandović. Za mene je snimanje sa Ljubomirom Bandovićem, Žarkom Lauševićem, Anom Franić, Andrijom Kuzmanovićem i mnogim velikim glumcima bilo veliko iskustvo. Na tom snimanju sam stekla kolege, ali i prijatelje. Za mene je i danas Ljubomir Bandović svojevrsna očinska figura. Možda to zvuči ružno, jer imam najdivnijeg oca, ali, u svijetu glume on je za mene profesionalni oslonac. Zahvalna sam i na kratkom, ali lijepom poznanstvu sa Žarkom Lauševićem. Uspjela sam sa njim da stvorim kolegijalan odnos i da imam slobodu da ga pitam za savjet. I tu je pala moja srećna zvijezda, što sam upravo njih dobila kao kolege u svom prvom angažmanu“, priča Pavićević i podsjeća da je za tu ulogu dobila nagradu za najbolju žensku ulogu u Nišu i nagradu u Stokholmu za najbolju mladu žensku evropsku glumicu.

Nakon prve uloge uslijedilo je zatišje.

„Tako je i Darko Bajić predvidio. Rekao mi je ‘Odigrala si ovo, dobila si nagrade, svi će da te tapšu, a uloga biti neće’. Gluma je specifičan poziv. Drago mi je, ipak, što je do tog zatišja došlo, jer sam na miru završila fakultet. Kao ‘štreber’, morala sam da završim akademiju. Onda je došla prva uloga u teatru, u komadu ‘Bokeški D-moll’ Milana Karadžića, u Pozorištu ‘Boško Buha’. Ređale su se razne uloge u tom, ali i drugim pozorištima, poput Zvezdara teatra i ‘Klaustrofobične komedije’, a na kraju je došlo i zaposlenje u Pozorištu ‘Boško Buha’. Malo po malo, došla sam i do uloga u serijama ‘Branilac’, ‘Kalkanski krugovi’, ‘Močvara’, u divnim studentskim filmovima, muzičkim spotovima… Drago mi je što sam do sada imala priliku da budem dio kvalitetnih projekata, jer, mislim da je regionalna kinematografija krenula nekim pogrešnim putem… Bavimo se temama koje možda i nisu toliko bitne i ‘duboke’“, smatra Pavićević.

Najdraža joj je uloga Ane Garčević u seriji „Močvara“ Olega Novkovića, po scenariju Milene Marković.

„Zanimljivo je da ja nisam bila prvi rediteljev izbor za tu ulogu, ali, nakon što je glumica koja je odabrana na kastingu iz određenih razloga bila spriječena da glumi, reditelj Oleg me nazvao i uloga je bila moja. Kroz pripreme za snimanja sam morala mnogo da ‘čačkam’ po sebi i mojim raznim ličnostima. Psihički i emotivno je taj projekat bio jako težak i potvrdio je ono o čemu je i na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu govorila naša Baranka, profesorica Dijana Marojević – ‘Bez rada nema dara’. Srećna sam i zadovoljna što sam uspjela da lik Ane Garčević iznesem onako kako sam ga iznijela i to je definitivno vrh moje dosadašnje karijere“, ispričala je Pavićević.

U godinama koje slijede, voljela bi da sarađuje i sa glumicom Mirjanom Joković.

„Jako bih željela da sa njom budem na sceni ili u kadru. Mirjana Joković živi i radi u Americi, ali ima povremene angažmane u Srbiji i u našem regionu“, podvukla je Pavićević.

Značajan dio dosadašanjih projekata čine angažmani u komadima za djecu.

„Do prije nekoliko godina čak ni lično nisam imala mnogo bliskih kontakata sa djecom i djeca su me tokom izvođenja predstava nervirala svojim komentarima. U početku sam jedva čekala da se predstava završi. I tako je bilo sve dok nisam počela sebe da izazivam i da slušam šta mi oni zapravo govore i tada sam uvidjela koliko su pametni i koliko su zapravo uloge u komadima za djecu zahtjevne. Možemo da se igramo žanrovima, jezikom, načinom izražavanja… Kako god da se izrazimo, djeca razumiju, ako znamo da im prikažemo suštinu. Posljednja predstava koju sam radila, ‘Palčica’, nije rađena u stilu realizma, žanrovski je vrlo neodređena i u fokusu je više tema. Djeca su razumjela mnogo više nego odrasli. I djeca su surovo iskrena – ako je zanimljivo, nagradiće nas, a ako nije, to je to. Za mene je improvizacija na fakultetu bio jedna od najvećih izazova i zadataka koje sam najviše mrzjela, a upravo me pozorište za djecu naučilo toj vještini“, iskrena je Pavićević.

Žao joj je, kako kaže, što nije imala priliku da bude dio većeg broja projekata koji se realizuju u Crnoj Gori, ali se nada da će se to u budućnosti promijeniti.

„Bila sam dio predstave ‘Balkanska carica’, u režiji Gorana Bjelanovića. Imala sam priliku da dijelim scenu sa Danicom Maksimović, Pavlom Ilićem, Dragišom Simovićem… Crna Gora i Srbija su male države, svi su međusobno poznajemo. Jesam završila akademiju u Beogradu i tamo se zaposlila, ali, ja sam iz Bara i nisam dobila nijedan više poziv iz moje branše iz Crne Gore. Voljela bih da se taj poziv desi i da budem dio novog talasa naše kinematografije“, navela je Pavićević.

Raduje je što publika u njenom gradu posljednjih godina ima priliku da i mimo programa Barskog ljetopisa pogleda najnovije komade regionalne produkcije.

„Primjećujem da Bar tokom cijele godine dovodi jako kvalitetne predstave sa kvalitetnim glumačkim imenima i jakim porukama. I drago mi je zbog toga. Ljudi me ponekad pitaju zašto se ne vratim da živim ovdje. Voljela bih, ali svojim poslom, koji obožavam, ovdje ne mogu da se bavim. Imamo prelijepe scene, zimsku, ljetnju, magičnu scenu u Starom Baru i voljela bih da moj grad ima oformljen mali ansambl. Jasno mi je da pojedinac ne može sam da donese promjenu. Pojedinci moraju da se okupe i da krenu u rad. Kod mene želje ima, ali još nema uslova da se vratim rodnom gradu“, rekla je Pavićević.

Na kraju, ima jasan savjet za mlade.

„Mnogo čitajte, gledajte filmove, istražujte sebe i druge, zapažajte. A najbitnije je obrazovanje. Bez rada, talenat propada. Radom ćemo taj talenat unaprijediti. Nažalost, u našim zemljama se pojavio fenomen koji je prisutan u Holivudu, pa se primat daje sreći, popularnosti, svemu što mene nije dovelo do FDU-a. Ja sam akademiju upisala zbog umjetnosti i iz želje da budem dio nečega što će ostati poslije mene. Ja ću umrijeti, ali, to će ostati ‘za vijek i vjekova’“, zaključila je Pavićević.

The post Anja Pavićević: Voljela bih da budem dio novog talasa crnogorske scene first appeared on BARinfo.

Građani Bara su sa velikom tugom primili vijest o preranoj smrti doktorke Branke, koja ostaje trajno u sjećanjima i srcu  kao posebno posvećena, plemenita, tiha, skromna i topla, ljekarka i čovjek. Svojom stručnošću i predanim radom doprinjela je da na hiljade porodilja u barskoj bolnici na svijet donese zdrave bebe. Njena plemenitost, nježnost, podrška, ljubaznost i sigurnost koju je ulivala pacijentkinjama u presudnim i najvažnijim životnim trenucima, učinili su da je neizostavno postala dio emotivnog svijeta brojnih barskih porodica, a budućim generacijama doktora ostavila je primjer i trajan zalog. Biće upamćena po dobroti, poštenju i nesebičnosti.  Za nju nisu postojali manje važni ljudi, ni male brige. Svakoga je dočekala sa razumijevanjem, sa pažnjom slušala i ohrabrila. Bila je spremna da pomogne i onda kada to nije bila njena obaveza, ne očekujući zahvalnost i priznanje. U vremenu kada se često zaboravlja koliko znači topla, ljudska riječ, posebno ljekara, doktorka Branka je iznova, iz dana u dan, iz godine u godinu, sve do penzije, to potvrđivala, i svojim primjerom pokazivala da su humanost i čestitost neodvojive od ljekarskog poziva. Iza nje ostaju godine predanog rada, ali i nebrojene uspomene, zahvalnost majki, porodica i svih koji su imali sreće da se upravo njoj obrate za pomoć. Bar je njenim odlaskom izgubio izuzetnu ljekarku i plemenitu sugrađanku, ali dobro koje je činila ostaje trajno da živi u sjećanjima ljudi kojima je pomogla.

Iza doktorke Branke ostali su majka Danica, dugogodišnja nastavnica matematike, suprug Petar, takođe, ljekar, i sinovi Ilija i Stefan (ginekolog koji nastavlja časnim koracima svoje majke), brat Dragan. Njima je, uz neizbrisivu tugu, ostavila najvrednije nasljeđe – uspomenu na čestitu, plemenitu i voljenu ženu i doktorku.   

Doktorka Branka Stanišić sahranjena je danas na Gvozden brijegu u Baru.

The post In memoriam: dr Branka Stanišić first appeared on BARinfo.

Mali čuvari prirode prošetali su sutomorskim šetalištem, a posebnu pažnju privukle su njihove maske, napravljene od reciklažnog materijala.

Princeze, vile, kauboji, vitezovi, Sunce i drugi likovi činili su šarenu povorku, dok su djeca sa sobom nosila i transparente sa ekološkim porukama. Tokom cijele šetnje, aplauzima su ih pozdravljali prolaznici.

„U našem vrtiću posebnu pažnju posvećujemo razvijanju ekološke svijesti i stvaranju zdravog, podsticajnog okruženja za najmlađe. U aktivnosti Eko tima uključeni su apsolutno svi zaposleni iz objekta „Mala Sirena“. Naš cilj nije samo da sprovodimo pojedinačne akcije, već da zajedno gradimo kulturu odgovornosti, brige o prirodi i održivog načina života“, kazala je Andrea Gvozdenović, koordinatorka Eko tima „Mala Sirena“.

Koordinatorka ove vaspitne jedinice, Radmila Abramović, kazala je da je cilj aktivnosti bio da se kod najmlađih razvija svijest o značaju očuvanja prirode i ovog mjesta.

„Ljubav prema životnoj sredini i odgovornost prema prostoru u kojem živimo grade se od malih nogu. Posebno je važno da u ovakvim aktivnostima imamo podršku naših roditelja, ali i naših mještana, čija podrška i zajedništvo daju dodatnu vrijednost svakoj akciji“, kazala je Abramović.

Vrtić „Mala Sirena“ dio je pilot projekta i trenutno je u fazi sticanja zelene Eko zastavice.

The post Eko povorka mališana iz vrtića Mala sirena na sutomorskom šetalištu first appeared on BARinfo.