Na konačnoj listi prioritetnih kapitalnih projekata, koju je na predlog Komisije za ocjenjivanje i Savjeta za javne investicije utvrdila Vlada Crne Gore, našlo se i sufinansiranje izgradnje lokalnog objekta od opšteg interesa – parka sa pratećom infrastrukturom u Baru, čija je procijenjena vrijednost 1.066.630,46 eura, a čiji je predlagač Opština Bar.

Pored izgradnje parka, Bar će dobiti i značajnu podršku u oblasti turističke i saobraćajne infrastrukture kroz projekat izrade projektne dokumentacije za izgradnju panoramske žičare Bar – Rumija – Skadarsko jezero. Za ovaj projekat, koji je kandidovalo Ministarstvo javnih radova, opredijeljeno je 2.000.000,00 eura.

Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, tokom ove godine intenzivno se radilo na unapređenju sistema planiranja i upravljanja kapitalnim projektima, sa ciljem kvalitetnijeg i efikasnijeg planiranja javnih investicija i njihovog usklađivanja sa razvojnim prioritetima države.

„Rezultat tih aktivnosti je stvaranje fiskalnog prostora za finansiranje novih višegodišnjih kapitalnih projekata“, naveli su iz Ministarstva.

Stabilni fiskalni okviri, kako dodaju, omogućili su da se u Kapitalnom budžetu za 2027. opredijele sredstva za nove investicije koje bi trebalo da doprinesu unapređenju javne infrastrukture i stvaranju uslova za ekonomski rast.

“U procesu pripreme Kapitalnog budžeta Ministarstvo finansija je produžilo rok za dostavljanje projektne dokumentacije, cijeneći napore potrošačkih jedinica i značaj kvalitetno pripremljenih projekata”, ističu u Ministarstvu finansija.

Zaključno sa 1. septembrom Ministarstvu su dostavljena 172 projektna predloga.

Komisija za ocjenjivanje projekata razmatrala je svih 172 zahtjeva. Nakon sprovedenog postupka, 47 projekata ispunilo je propisane kriterijume, dok 117 predloga nije ispunilo uslove za uvrštavanje na listu.

Osam projekata Ministarstva odbrane biće posebno razmatrano prilikom izrade Predloga zakona o budžetu za 2027. godinu, jer, u skladu sa Odlukom, ne podliježu ocjenjivanju Komisije.

U izvještaju Komisije navodi se da je kvalitet dostavljene dokumentacije ove godine bio bolji nego ranijih godina.

„Kvalitet predložene dokumentacije značajno bolji u odnosu na prethodne godine“, naglašava se u izvještaju.

Nakon detaljne analize i prioritetizacije, Savjet za javne investicije je na sjednici održanoj 30. septembra usvojio konačni Predlog Liste od 28 prioritetnih projekata za finansiranje u 2027. godini, čija je ukupna vrijednost 78.511.231,50 eura.

The post Bar podržan iz Državnog kapitalnog budžeta sa preko tri miliona eura first appeared on BARinfo.

Ugovor o kreditnom zajmu su potpisali ministar finansija Novica Vuković i izvršni direktor EBRD-a za jugoistočnu Evropu, Grzegorz Zielinski, dok su ugovor o projektu rekonstukcije željezničke pruge Golubovci-Bar potpisali ministar saobraćaja Radoš Zečević, član Odbora direktora Željezničke infrastrukture (ŽICG), Vladimir Merdović i Zielinski, u prisustvu predstavnika Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Bernarda Bruneta.

Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je kredit EBRD-a dio šireg finansijskog paketa vrijednog više od 225 miliona EUR, koji uključuje i 112,6 miliona EUR bespovratnih sredstava Evropske unije i 63 miliona EUR kredita Evropske investicione banke (EIB).

„Planiranim radovima biće obuhvaćena obnova kolosijeka, rekonstrukcija tri željezničke stanice i 11 mostova, kao i unapređenje signalno-sigurnosnih, telekomunikacionih i elektroenergetskih sistema”, navodi se u saopštenju.

Realizacija projekta donijeće, kako se dodaje, veću bezbjednost i pouzdanost željezničkog saobraćaja, kraće vrijeme putovanja i niže operativne troškove i troškove održavanja, uz stvaranje boljih uslova za putnički i teretni saobraćaj.

Zielinski je naveo da će modernizacija te važne željezničke veze učiniti putnički i teretni saobraćaj bezbjednijim, pouzdanijim i održivijim.

„Efikasnijim povezivanjem Luke Bar sa Crnom Gorom, susjednom Srbijom i širim evropskim tržištem, projekat će doprinijeti trgovini, regionalnoj integraciji i tranziciji zemlje ka zelenijem sistemu transporta“, kazao je Zielinski.

Brunet je ocijenio da modernizacija željezničke pruge Golubovci–Bar predstavlja važan prioritet za Evropsku uniju, imajući u vidu da je ova pruga dio Transevropske transportne mreže.

„Razvoj savremenih željezničkih pruga unaprijediće povezanost Crne Gore sa susjednim zemljama i širim evropskim tržištima, uz podsticanje održivijeg i dekarbonizovanog transporta. Takođe, kombinacija bespovratnih sredstava Evropske komisije i kredita EIB-a i EBRD-a pokazuje dodatnu vrijednost i našu sposobnost da finansiramo velike investicione projekte od koristi za građane i kompanije u Crnoj Gori”, rekao je Brunet.

Prema njegovim riječima, potpisivanjem tog kreditnog aranžmana stvoreni su uslovi za brz početak radova i kontinuiranu modernizaciju ove strateški važne željezničke pruge.

Vuković je poručio da to nije samo investicija u 39 kilometara željezničke pruge, već ulaganje u budućnost Crne Gore, njenu povezanost sa regionom i Evropom i snažniju ekonomsku osnovu za naredne generacije.

„Posebno je važno što ovaj projekat realizujemo uz snažnu podršku naših evropskih partnera, kroz kombinaciju kredita i bespovratnih sredstava, čime pokazujemo da Crna Gora prepoznaje svoje razvojne prioritete i za njih obezbjeđuje kvalitetne i održive izvore finansiranja. Kao Vlada, nastavićemo da odgovorno upravljamo javnim finansijama i stvaramo uslove da se kapitalna ulaganja pretvore u bolju infrastrukturu, veći privredni potencijal i kvalitetniji život građana”, rekao je Vuković.

Prema njegovim riječima, modernizacija pruge Golubovci–Bar predstavlja važan korak u tom pravcu i potvrdu naše odlučnosti da Crnu Goru infrastrukturno i ekonomski snažnije povežemo sa Evropom.

Ministar saobraćaja, Radoš Zečević, kazao je da projekat Rekonstrukcija željezničke dionice Golubovci – Bar predstavlja nastavak aktivnosti na modernizaciji željezničke infrastrukture na pravcu Bar–Golubovci i dio je šireg finansijskog aranžmana koji uključuje sredstva EIB-a, EBRD-a i bespovratna sredstva Evropske unije.

„Potpisivanje Ugovora o projektu predstavlja značajan korak u modernizaciji crnogorske željeznice i unapređenju njene bezbjednosti, pouzdanosti i efikasnosti. Podrška EBRD-a kroz kredit od 50 miliona EUR predstavlja snažnu potvrdu zajedničke posvećenosti razvoju kvalitetne i održive željezničke infrastrukture u Crnoj Gori i unapređenju željezničke povezanosti sa regionom i evropskom transportnom mrežom“, saopštio je Zečević.

Kako je kazao, rekonstrukcija te važne dionice doprinijeće stvaranju kvalitetnijih uslova za putnički i teretni željeznički saobraćaj, kao i moderne i pouzdanije željezničke infrastrukture koja će biti u funkciji građana, privrede i ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore.

Investicija će dodatno ojačati domaće i regionalne saobraćajne veze Crne Gore i podržati prelazak sa drumskog na željeznički saobraćaj, čime će se doprinijeti smanjenju emisija ugljenika povezanih sa transportom.

Pored infrastrukturnih radova, projekat će podržati reformu željezničkog sektora i jačanje institucionalnog upravljanja. Kroz tehničku pomoć biće pružena podrška razvoju novoosnovane nezavisne Željezničke agencije Crne Gore, kao i unapređenju sistema sajber bezbjednosti željezničkog operatera u skladu sa međunarodno priznatim standardima.

Projekat se realizuje u okviru šireg investicionog paketa podržanog kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, uz finansijsku podršku institucija Evropske unije i evropskih razvojnih banaka.

EBRD pruža podršku modernizaciji željezničkog sektora Crne Gore od 2007. godine. Do sada je EBRD obezbijedila tri kredita u ukupnom iznosu od 51 milion EUR za rehabilitaciju željezničke infrastrukture, hitne radove i nabavku opreme za održavanje željeznice.

„Potpisivanjem novog kreditnog aranžmana stvaraju se uslovi za nastavak modernizacije jedne od najvažnijih saobraćajnih veza Crne Gore i snažnije povezivanje Podgorice, Luke Bar, regiona i evropskog tržišta”, zaključuje se u saopštenju.

The post Potpisan kredit sa EBRD od 50 miliona eura za modernizaciju pruge Golubovci-Bar first appeared on BARinfo.

Upravni odbor će zvaničnu odluku o usklađivanju penzija donijeti u narednih desetak dana, dok će isplata septembarskih penzija početi nakon 18. oktobra.

Ovim bi prosječna penzija, koja je u avgustu iznosila 550,72 eura, bila povećana za 13,65 eura.

Prema podacima Monstata, rast maloprodajnih cijena u periodu maj-avgust ove godine, u odnosu na prethodna četiri mjeseca januar-april, iznosio je tri odsto. Istovremeno prosječna bruto zarada za period maj-avgust veća je za 0,9 odsto u odnosu na prosjek iz perioda januar-april.

Prema formuli za usklađivanje penzija, ovaj procenat rasta inflacije množi se sa 0,75 odsto, čime se dobije iznos od 2,25, a rast bruto zarada se množi sa 0,25 čime se dobije cifra od 0,225. Zbir ovih dobijenih iznosa – 2,478 – predstavlja procenat usklađivanja, ali ga Upravni odbor mora zaokružiti na dvije decimale i to obično uradi za veću drugu decimalu, pa će povećanje penzija iznositi 2,48 odsto.

I ovo povećanje od 2,48 odsto biće niže od inflacije za protekla tri mjeseca koja je, prema podacima Monstata, iznosila tri odsto, odnosno i nakon povećanja iznos penzije imaće manju realnu vrijednost u odnosu na rast cijena.

Za isplatu svih penzija za avgust ove godine bilo je potrebno 69,16 miliona eura. Sada će ta mjesečna suma biti povećana na 70,87 miliona eura, odnosno biće veća za 1,71 milion eura.

Penzije su ove godine već dva puta usklađivane – u januaru kada su, prema istoj formuli, povećane za 0,38 odsto i u maju za 0,95 odsto. Oba ta povećanja izazvala su negodovanja kod organizacija koje okupljaju penzionersku populaciju.

Godišnja stopa inflacije u avgustu, prema Monstatu, iznosi 4,5 odsto. Ovaj rast cijena veći je od sva tri ovogodišnja usklađivanja penzija.

Prema najavljenom “Euro modelu”, ukoliko set zakona bude usvojen, penzije bi se naredne godine umjesto tri puta usklađivale kvartalno – četiri puta godišnje, ali formula usklađivanja ostala bi ista. Premijer je tada najavio da će prosječna penzija nakon usklađivanja za april iduće godine iznositi preko 600 eura, zbog očekivanog rasta prosječne bruto zarade usljed predloga povećanja minimalnih zarada.

Grupa poslanika “Evropskog saveza” predložila je tri alternativna načina usklađivanja penzija – da se umjesto procenta opšteg rasta cijena usklađuju sa rastom cijena hrane, ljekova i komunalija što daje veći procenat i što penzioneri najčešće koriste, da se umjesto usklađivanja sa kretanjem bruto zarada koriste neto zarade jer će rasti sa većim procentom, kao i da se podaci ne upoređuju sa prethodnim kvartalom već sa istim kvartalom prošle godine, ukoliko je to povoljnije za korisnike.

The post Penzije veće za 2,48 odsto first appeared on BARinfo.

Ovom podrškom barska lokalna uprava nastavlja da snažno podstiče pokretanje novih i unapređenje postojećih biznisa, samozapošljavanje i razvoj lokalne ekonomije, stvarajući uslove da održive i inovativne poslovne ideje prerastu u uspješne preduzetničke poduhvate.

Sredstva su dodijeljena kroz dvije programske linije, od čega je kroz liniju za projekte manje vrijednosti podržano 50 prvorangiranih biznis planova, dok je u okviru linije namijenjene projektima veće vrijednosti podršku dobilo 14 investicionih projekata.

Tokom zvaničnog prijema, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je ukazao na dosadašnji uspjeh i efekte koji realizacija programa podrške razvoju preduzetništva ima na lokalnu privredu i razvoj cijele zajednice.

“Od 2019. godine kroz dvije grant šeme namijenjene preduzetništvu i ženskom preduzetništvu, te kroz međuprogram “Snažne žene-Snažan Bar” podržan od strane Međunarodne organizacije rada,  Opština Bar je, uključujući ovogodišnja izdvajanja, opredijelila 2,5 miliona eura. Sa tim iznosom podržano je 520 privrednih subjekata koji su već poslovalii ili pokretali sopstveni biznis i to govori o činjenici da smo sa ovim sredstvima pokrenuli 520 manjih fabrika”, kazao je Raičević uz iskazano zadovoljstvo što je više od 80% podržanih biznisa i dalje aktivno i uspješno djeluje na tržištu pružajući nemjerljiv doprinos lokalnoj privredi.

Raičević je ovom prilikom izrazio zabrinutost i za buduće poslovanje svih podržanih biznisa usljed najave primjene novih zakonskih rješenja od januara naredne godine, koji se odnose na iznos minimalnih ličnih dohodaka, posebno uzimajući u obzir činjenicu da je riječ o mikro i malim preduzećima, te da je veliki broj tih biznisa ranije poslovao u zoni “sive” ili “crne” ekonomije, a koji su zahvaljujući opštinskim programima podrške legalizovali svoje poslovanje.

“Stoga se i jasno nameće potreba za modifikacijom naših programa podrške razvoju lokalne prirede, kako bi isti bili svrsishodni, zbog čega imamo obavezu da pronađemo način i model da našim preduzetnicima i preduzetnicama pomognemo na nešto drugačiji način u odnosu na dosadašnje modele i grantove”, naglasio je on.

Predsjednik Opštine zahvalio je ovom prilikom preduzetnicima na spremnosti da ulažu u razvoj svojih poslovnih ideja, poručujući da bez jake privrede na lokalnom nivou nema ni snažnog društva i zajednice.

Današnjem prijemu, pored podržanih preduzetnika i preduzetnica, prisustvovali su i članovi Komisije za raspodjelu sredstava – Damir Rašketić, potpredsjednik Opštine i Nikola Papić, sekretar Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj.

Među ovogodišnjim podržanim projektima nalaze se različite poslovne ideje, od proizvodnih i zanatskih djelatnosti, preko uslužnih i kreativnih djelatnosti, do projekata usmjerenih na turizam, poljoprivredu, preradu i druge oblasti lokalne ekonomije. Za  korisnike je, kako su istakli neki od njih, početna finansijska podrška Opštine važan korak u nabavci opreme, uređenju poslovnog prostora, proširenju proizvodnje ili pokretanju potpuno novog biznisa. Oni su posebno naglasili zahvalnost lokalnoj upravi na saradnji i posvećenosti, te razumijevanju za izazove sa kojima se suočavaju mali biznisi.

The post Opština Bar u posljednjih osam godina podržala više od 520 barskih preduzetnika sa 2,5 miliona eura first appeared on BARinfo.

Ministar Radulović se posebno osvrnuo na sektor pomorstva poručujuči da Crna Gora nastavlja usklađivanje sa zahtjevima Evropske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) i relevantnim međunarodnim konvencijama.

“Od početka mandata ove Vlade gotovo smo otklonili sve nedostatake u odnosu na standarde EMSA. Istovremeno, kroz intenziviranje inspekcijskog nadzora dodatno se jača kontrola u pomorskom saobraćaju”, kazao je Radulović.

Ministar je naglasio i da važan dio ukupne transportne strategije predstavlja i razvoj Luke Bar kao regionalnog logističkog i transportnog čvorišta.

“Unapređenje lučke infrastrukture, uključujući radove na produbljivanju akvatorijuma, zajedno sa modernizacijom željezničke i putne infrastrukture, treba da omogući bolje povezivanje Crne Gore sa evropskim transportnim koridorima”, kazao je Radulović.

Tokom svog izlaganja ministar Radulović je poručio da će u naredne dvije godine fokus biti na tome da transportni sistem bude spreman za funkcionisanje na jedinstvenom evropskom tržištu, ne samo na papiru, već i u praksi.

The post Radulović: Luka Bar treba da postane regionalno logističko i transportno čvorište first appeared on BARinfo.

U Bar je stigao iz Dubrovnika a putovanje večeras nastavlja za Split.

Ovo je drugo uplovljenje kruzera „Celebrity Constellation“ u Bar u ovoj kruzing sezoni.

Za goste sa kruzera TO Bar je na šetalištu postavila informativni štand, na kome turisti mogu da dobiju sve potrebne informacije o gradu i turističkoj ponudi.

Bar je, od početka kruzing sezone, 31. marta do danas posjetilo 35 kruzera. Kako je najavljeno, do kraja oktobra, kada se sezona završava, očekuje se dolazak još šest.

The post Kruzer Celebrity Constellation po drugi put u Baru first appeared on BARinfo.

Nakon realizovanih edukativnih radionica za učenike barskih osnovnih škola „Učimo o preduzetništvu iz đačkih klupa“, Opština Bar započinje i realizaciju programa namijenjenog srednjoškolcima.

Riječ je o Preduzetničkom kampu za djecu i mlade “Pokreni priču”, koji je osmišljen kao kombinacija motivacionog, edukativnog i praktičnog pristupa radu sa mladima, sa ciljem da učenici svoje ideje pretvore u konkretne poslovne koncepte i steknu osnovna znanja potrebna za razumijevanje procesa pokretanja i vođenja biznisa.

Sa ciljem predstavljanja programa kampa i načina prijavljivanja, u srijedu, 30. septembra biće održan Info dan u barskim srednjim školama, a prijavljeni učenici biće dio Preduzetničkog kampa, koji će biti realizovan od 12. do 17. oktobra.

Kako najavljuju, tokom četvorodnevnog programa, mladi će, kroz timski rad, praktične zadatke, radionice i mentorsku podršku, imati priliku da razviju i konkretizuju svoju poslovnu ideju, definišu osnovne elemente poslovnog modela, izrade osnovni marketing plan, steknu osnovna znanja iz oblasti finansija i finansijskog planiranja i upoznaju dostupne mehanizme institucionalne podrške preduzetništvu.

„Poseban značaj programa ogleda se u tome što će učenici imati priliku da, uz podršku mentora, rade na konkretnim idejama i istovremeno se upoznaju sa izazovima sa kojima se preduzetnici susrijeću u realnom poslovnom okruženju.

Svaki učesnik kampa dobiće sertifikat o učešću, a posebno će biti predstavljene i poslovne ideje koje pokažu potencijal za dalji razvoj.

Kroz ovaj program, Opština Bar ima za cilj da dugoročno doprinese razvoju preduzetničke kulture među mladima, povećanju nivoa finansijske i preduzetničke pismenosti, podsticanju samozapošljavanja i stvaranju nove generacije mladih ljudi koji posjeduju znanje, vještine i inicijativu za pokretanje sopstvenog biznisa“, kazali su iz lokalne uprave.

The post Opština Bar organizuje Preduzetnički kamp za mlade Pokreni priču first appeared on BARinfo.

Tim riječima sagovornici “Vijesti” odgovaraju na pitanje šta bi opozicija trebalo da ponudi biračima na parlamentarnim izborima naredne godine, a da bude jednako primamljivo ili primamljivije kao veliko povećanje zarada.

Saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Mladen Grgić, kazao je da problem Spajićevog modela nije povećanje zarada koje bi zaustavile odliv građana, već to što ne postoji nikakav set reformi kojim bi one bile održive, a da se ne naruše privreda, javne finansije i ekonomska stabilnost.

“On uporno gradi kuću od krova. Ne samo to, već minimalna zarada – koja je instrument zaštite najranjivijih grupa radnika prije svega, ovdje je instrumentalizovana kao sredstvo postavljanja praga opštih zarada koje ne odgovaraju stvarnom stanju ekonomije”, rekao je on “Vijestima”.

Upitan šta bi opozicija trebalo da uradi da bi bila konkurentna “Euro modelu”, Grgić je odgovorio da bi se u šali moglo reći, neka ponude duplo.

“Iza toga ne bi stajala ništa smislenija analiza ili teorija, samo veći ulog. Ali, ozbiljno govoreći, svako nuđenje istog ili većeg samo bi dalo kredibilitet politici najprostijeg ekonomskog populizma”.

Grgić je kazao da bi odgovorna politika prema građanima ponudila dvije komponente: povećanje standarda koje neće pojesti inflacija i reforme koje će ga učiniti održivim.

“Građanima (nadam se) nije važan samo broj na računu, već koliko mu ostane kad plati stan, hranu, kredit, ljekove i obrazovanje djece. A interes je svih da se država razvija, ne samo da raste na potrošnji i inflaciji”.

Grgić je konstatovao da ko god ne želi da ide putem Spajićeve politike, mora ponuditi nešto razumno, ali i dovoljno konkretno: jasan hodogram povećanja zarada (čak i kvantitativno predstavljen) s jasnim setom reformi – sudstva, administracije i državnih preduzeća, podršku malim firmama, investicije i stvarnu politiku dostupnog stanovanja – bilo kroz bečki model, bilo kroz gradnju na komunalno opremljenom državnom zemljištu.

“… Nešto što može početi odmah, i nešto što je održivo, a takvih modela ima. Vlada je planirala da potroši 40 miliona kroz šemu u kojoj će kvadrat stana plaćati skuplje od tržišne, mimo svih analiza i propisa. Zašto neko ne ponudi da će s tih 40 miliona da otkupi stanove po tržišnim cijenama ili sagradi na komunalno opremljenim lokacijama i pod jasnim pravilima ponudi prvo najranjivijim, onda drugim grupama? To je jednostavna i konkretna politika nasuprot naizgled koruptivne i neracionalne šeme”.

Grgić zato kao moguće rješenje vidi veći standard, ali bez obmane, dostupne stanove, ali bez predizbornih maketa i efikasnu državu, ali bez partijskog zapošljavanja.

“Niko ne može pobijediti Spajića tako što će postati još jedan ‘spajić’ – ili može, ali onda je potpuno svejedno”, poručio je sagovornik.

Podsjetio je da opozicija nosi svoje breme prošlosti i da svaki narativ zavisi upravo od toga koliko blijedi prošlost. Prema njegovim riječima, ono što je za opoziciju pozitivno, a za društvo loše, jeste da nema negativne prakse koja nije nastavljena.

“Korupcije je ništa manje, partijsko zapošljavanje norma, nekompetentnost sveprisutna… a model razvoja identičan, samo manje efikasan”.

Upitan da li smatra da je Spajić “Euro modelom” pobijedio u predizbornoj trci prije nego što je ona i počela, Mladen Grgić je odgovorio odrično.

“Niti će se glasati samo o ekonomiji, iako je očigledno Spajićeva namjera da ‘Euro modelom’ utiša druge teme. Čini mi se da je i sam svjestan da je izgubio dobar dio političkog kredita. Česte ‘nemoguće’ najave urušile su mu kredibilitet, iako se sklanjao od javnosti i nastojao da se pojavljuje samo s pozitivnim temama”.

Grgić je konstatovao da se Spajić rijetko bavio svakodnevnim premijerskim poslom, dok su projekti koje je lično promovisao, Velika plaža, koncesija aerodroma, “državni Glovo”, trase auto-puteva, ostali bez obećanih rezultata.

Prema njegovim riječima, premijer zato sad mijenja redosljed – prvo daje, pa traži glasove, računajući da će početni rast primanja i potrošnje politički naplatiti prije nego što ostale posljedice postanu vidljive.

“Ali povećanje će dobiti i oni koji za njega neće glasati. Uspjeh te transakcije zato nije izvjestan, dok troškove i rizike preuzimaju država i privreda. Upravo zato bi trebalo ozbiljnije razgovarati i o takozvanom uspjehu ‘Evrope sad 2’. Vlast ga danas brani tvrdnjom da država nije bankrotirala. Ali bankrot uglavnom nije ni bio suština upozorenja, niti je njegovo izbjegavanje bilo obećani cilj. Obećavani su investicioni talas, najbolji ambijent za poslovanje i novi razvojni zamah. Gdje je to?”, upitao je Grgić.

On je konstatovao da je došlo do rasta nominalnih zarada, ali uz nedovoljna izdvajanja za zdravstvo i kapitalne projekte, dok je inflacija povećavala nominalne poreske prihode i peglala budžetske rupe, istovremeno nagrizajući kupovnu moć.

“Nismo bankrotirali, ali smo izgubili vrijeme i suzili prostor za dugoročni razvoj. Ono što je interesantno jeste da su države u okruženju imale slične rezultate bez tako radikalne intervencije u finansiranje Fonda PIO. Za tri godine nismo vidjeli reformu koja bi suštinski promijenila način na koji ekonomija funkcioniše, ni u državnim preduzećima ni u administraciji”.

Grgić je podsjetio i da umjesto obećanog raskida sa starim praksama, javnost gleda partijsko zapošljavanje i sve otvorenije korišćenje javnih resursa za partijske i privatne interese, dodajući da država pokazuje nemoć da se suoči s tajkunima povezanim s djelovima vlasti.

“… I o tome će se glasati. Investicija, osim u stanove, gotovo da nema. Sve se dešava stihijski. Ciljevi reformi ‘Evropa sad’ nisu ostvareni, a novo dizanje uloga do krajnjih granica vidim kao priznanje tog neuspjeha”.

Govoreći o “Euro modelu”, Mladen Grgić je rekao da bi trebalo razumjeti i kako Spajić vidi politiku. Ocijenio je da premijer državu, baš kao i sopstvenu ulogu u njoj, ne doživljava mnogo drugačije od firme, projekta s kripto valutama ili fonda koji se bavi špekulativnim kupovinama.

“Građani su kupci/investitori, a politika proizvod koji im treba prodati. Poruka je banalizovana do krajnjih granica, na nivou naslova ‘self-help’ knjiga: zašto biste bili siromašni kad možete biti bogati? Zato će država propisati da budete bogati”.

Ocijenio je da Spajić zanemaruju sve ekonomske i tržišne mehanizme, te da se stvar svodi na jedan propis – banalnost.

Prema njegovim riječima, negativni efekti djeluju toliko očigledno da dio javnosti pomisli da ne mogu biti stvarni.

“Jer, valjda, niko to ne bi radio da ne zna šta radi. Mora postojati analiza! Ali u politici koju živimo, a koja se rađa na onome što je okrnjeni liberalni poredak baziran na tehnokratiji, i kod nas i drugdje, politika može da se vodi praznovjerjem, obmanom, emocijom… Ako ste dodatno hazarder i ne osjećate minimum odgovornosti za svoje odluke – vi ste težak protivnik”.

The post Grgić: Ko god ne želi da ide putem Spajićeve politike, mora ponuditi nešto razumno first appeared on BARinfo.

U Bar je stigao iz Splita, a putovanje u 20 sati nastavlja za Napulj.

Ovo je sedmo uplovljenje jednog od najnovijih kruzera kompanije „Celebrity Cruises“ od početka kruzing sezone, a kako je najavljeno, u Bar će dolaziti i 14. oktobra.

Na početku šetališta kralja Nikole postavljen je info pult Turističke organizacije (TO) Bar gdje  putnici sa kruzera mogu dobiti informacije o gradu, izletničkoj ponudi turističkih, taksi prevozu. Uz to, organizuje kulturno-zabavni program koji  izvodi FA “Rumija”.

The post Celebrity Ascent doveo više od 3.500 turista u Bar first appeared on BARinfo.

U godini u kojoj obilježava 35 godina poslovanja, kompanija ENTEXT otvorila je novi showroom u Baru, na Bulevaru JNA bb. Nova lokacija donosi savremen koncept predstavljanja enterijera i eksterijera, sa idejom da klijent na jednom mjestu može da sagleda, poveže i odabere elemente potrebne za kompletno opremanje prostora.

Otvaranje u Baru nije predstavljeno samo kao širenje prodajne mreže, već kao nastavak ENTEXT priče zasnovane na dugoročnim odnosima, stručnosti i povjerenju koje kompanija gradi sa klijentima i partnerima već tri i po decenije.

O značaju nove lokacije i konceptu showrooma govorila je izvršna direktorica ENTEXT-a Ana Radonjić, naglašavajući da Bar za kompaniju nije „samo još jedna lokacija“, već važan dio daljeg razvoja na jugu Crne Gore.

„Bar i južna regija su prostor čijeg ubrzanog razvoja želimo da budemo dio. Naša ideja je da ENTEXT ovdje bude mjesto na kojem klijent može da sagleda različite mogućnosti i kroz razgovor, stručnu podršku i vizuelni doživljaj dođe do rješenja za svoj projekat – od prve ideje do konačne realizacije“, kazala je Radonjić.

Jedna od novina barskog showrooma je snažnije uključivanje segmenta namještaja u ukupni koncept ponude. Time ENTEXT dodatno povezuje keramiku, sanitarije, podove, rasvjetu, namještaj i druge elemente enterijera i eksterijera, kako bi se prostor sagledavao kao cjelina, a ne kao niz pojedinačnih proizvoda.

„Ovdje prostor ne posmatramo kroz pojedinačne proizvode. Povezujemo materijale, funkciju, dizajn i način na koji će se prostor koristiti. Željeli smo da ono što klijent vidi u showroomu bude što bliže stvarnim situacijama i projektima“, pojasnila je Radonjić.

Na vrijednosti koje stoje iza 35 godina ENTEXT-a osvrnula se i direktorica marketinga i PR-a kompanije ENTEXT Sandra Manojlović.

Poseban dio večeri bio je posvećen lokalnoj zajednici. ENTEXT je Službi zaštite i spašavanja Bar uručio vaučer u vrijednosti od 10.000 eura u ENTEXT materijalu, namijenjenom za potrebne adaptacije njihovih prostorija.

„Dobar prostor za nas nikada nije bio samo pitanje materijala, dizajna ili estetike. Dobar prostor je prije svega prostor koji služi ljudima. Zato smo željeli da otvaranje showrooma u Baru dobije i konkretnu vrijednost za zajednicu čiji dio postajemo još snažnije. Ako već 35 godina kažemo da gradimo prostore i povjerenje, važno nam je da to pokazujemo i djelima“, istakla je Manojlović.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Bar Aco Vulević zahvalio je kompaniji na donaciji, ocjenjujući je kao kvalitetan primjer podrške službi i lokalnoj zajednici.

Važan dio identiteta nove lokacije predstavlja i sam objekat, koji je 2012. godine projektovao profesor Vasilije Milunović. ENTEXT je postojeću arhitektonsku vrijednost objekta zadržao kao osnovu, dok enterijer showrooma potpisuju Studio KOTA i crnogorska arhitektica Maja Dapčević, koja je iskustvo rada u Crnoj Gori i Italiji pretočila u savremen koncept prostora.

„Nije nam bila namjera da postojeću arhitektonsku priču izbrišemo, već da je nastavimo na svoj način, kroz enterijer. Isto tako, željeli smo da ponuda ne izgleda kao katalog proizvoda, već kao prostor u kojem klijent može da zamisli svoj dom, hotel ili neki drugi projekat“, navela je Radonjić.

Ona je posebno zahvalila ENTEXT timu, partnerima, dobavljačima i kompanijama koje su učestvovale u realizaciji showrooma, ističući da se ozbiljna partnerstva ne grade jednim projektom, već kontinuitetom, radom i poštovanjem dogovora.

Novi showroom u Baru zamišljen je upravo kao mjesto takve saradnje – prostor u kojem se susreću arhitektura, dizajn, materijali, investicije i ljudi, i u kojem se od ideje dolazi do konkretnog rješenja.

Nakon zvaničnog dijela večeri, gosti su nastavili druženje uz muzički i gastronomski program, obilježavajući zajedno novu ENTEXT adresu i 35 godina poslovanja kompanije.

The post ENTEXT otvorio novi showroom u Baru first appeared on BARinfo.