“Vijestima” je to potvrdio doskorašnji vršilac dužnosti izvršnog direktora ovog preduzeća Milan Ćetković, koji je kazao da je Skupština akcionara imenovala za članove Odbora direktora Blaža Vukmanovića kao izvršnog člana Odbora direktora, Dragutina Durutovića, Iliju Pješčića, Đorđija Pavićevića i Milanku Milić kao predstavnicu manjinskih akcionara.

On je dodao i da je Skupština usvojila i sve ostale odluke koje su bile predviđene usvojenim dnevnim redom.

Zbog neuspješno održane Skupštine akcionara “Marina Bar” je probila rok za usklađivanje statuta s novim Zakonom o privrednim društvima koji je predviđao da to bude urađeno do 15. juna.

Za donošenje novog statuta na osnovu kojih se bira novo rukovodstvo bila je potrebna dvotrećinska većina ukupnog kapitala, koju AD “Marina Bar” kao i AD “Barska plovidba” nijesu mogle obezbijediti bez podrške manjinskih akcionara na skupštinama s početka juna.

U “Marini Bar” država ima 54,4 odsto kapitala, a manjinski akcionari 45,6 odsto.

Kako ni “Barska plovidba”, u kojoj država ima 51,9 odsto kapitala, a manjinski akcionari 48,1 odsto, nije uspjela da početkom juna usvoji statut i novi odbor direktora zbog nedostatka kvoruma na skupštini akcionara, nastavak je zakazan za 10. jul. Zbog toga je, kako je “Vijestima” nedavno potvrdio izvršni direktor “Barske plovidbe” Boris Mihailović, Skupština akcionara odluku o produženju mandata postojećem Odboru direktora do izbora novog da bi kompanija nastavila nesmetano da obavlja svoje redovne aktivnosti.

Zakon o privrednim društvima je Skupština usvojila prošlog ljeta i njime je predviđeno uvođenje izmjena u dosadašnjem načinu upravljanja preduzećima, kroz jednodomni ili dvodomni model.

The post Blažo Vukmanović  novi izvršni direktor AD Marina Bar first appeared on BARinfo.

Nakon više od deset godina rada, posvećenosti i upornog razvoja ideje sa ciljem očuvanja tradicije drvenih barki i latinskog jedra, klub je dobio svoj prostor u marini – u ambijentu koji prirodno pripada jedrenju i životu uz more.

“Ulaskom u Marina Bar AD, jasno se osjetilo da se radi o prostoru koji je prirodno nastavak onoga što klub godinama njeguje. Među barkama, jedrima i ljudima koji žive more, naš rad je dobio novu cjelinu i prirodno okruženje za dalji razvoj”, ne skrivajući sreću, saopštila je izvršna direktorica Jedriličarskog kluba “Latinsko jedro” Miroslavka Lala Bokovac.

Ona je navela da će “u ovoj, početnoj fazi, u skladu sa mogućnostima, klub koristiti kontejnerski prostor kao privremeno sjedište kluba”.

“Taj prostor će biti uređen kao mali, ali prepoznatljiv kutak naše priče. Unutra će biti smješteni trofeji, jedra, konopi, alati i drugi predmeti koji svjedoče o godinama rada, regatama i zajedničkim aktivnostima. Cilj je da prostor ne bude samo kancelarija, već mjesto koje govori o identitetu kluba – o tradiciji, radu i vezi sa morem. Svako ko dođe imaće priliku da kroz taj prostor upozna naš put i sve ono što smo gradili godinama”, otkriva Bokovac.

U narednim danima slijedi uređenje i organizacija prostora, kako bi bili spremni da na adekvatan način dočekuju goste, saradnike i prijatelje kluba. Sve će, objašnjava Bokovac, biti urađeno jednostavno i funkcionalno, sa fokusom na otvorenost i pristupačnost.

“Ovaj korak ima važan značaj i za buduće aktivnosti, posebno za pripreme regate’Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva’ koja se tradicionalno održava u maju, jer sada imamo mogućnost da sve tehničke i organizacione pripreme sprovodimo direktno u marini, uz barke i more, u prirodnom okruženju jedrenja. Sve što radimo zasniva se na zajedništvu i saradnji, i upravo to daje smisao svakom projektu i svakoj aktivnosti kluba”, podsjeća direktorica “Latinskog jedra”.

Izražava zahvalnost Ministarstvu pomorstva Crne Gore na kontinuiranoj podršci razvoju pomorske djelatnosti i očuvanju tradicionalnih vrijednosti koje su važne za identitet našeg primorja.

“Posebnu zahvalnost upućujemo upravi Marina Bar AD, kao i direktoru Milanu Ćetkoviću, na prepoznavanju značaja našeg rada i na ukazanoj prilici da Jedriličarski klub Latinsko jedro postane dio ovog prostora. Ova podrška ima veliki značaj jer omogućava da se aktivnosti kluba razvijaju u ambijentu koji je direktno vezan za more i jedrenje, što dodatno jača kvalitet i autentičnost svega što radimo. Cijenimo ukazano povjerenje i doživljavamo ga kao podsticaj da nastavimo još posvećenije i odgovornije, u pravcu razvoja tradicije, edukacije i promocije jedriličarstva”, zaključuje Bokovac, uz poruku da “ovo nije samo nova adresa kluba, već prostor otvoren za sve ljude iz Bara, za članove, prijatelje, mlade koji žele da uče, i sve koji vole more i tradiciju jedrenja”, uz uvjeravanje da će nastaviti da promovišu pomorsku kulturu i nasljeđe našeg grada, uz želju za dugoročnom i uspješnom saradnjom.

The post JK Latinsko jedro dobio sjedište u AD Marina Bar first appeared on BARinfo.

“Nadam se da je uvaženi predsjednik Odbora direktora Marine Bar AD, g. Srđan Đuranović u nehatu optužio mene da iznosim lažne podatke uz prijetnje posledicama te da sam, naposlijetku, neozbiljan, te da nije moju reakciju shvatio kao nedbronamjernu jer ona to sigurno nije. Prije svega, kazao sam ono što sam pročitao u izjavi samog predsjednika a on ponovo potvrdio, da je godišnja zarada kompanije oko 400 hiljada eura, dok ovaj dug iznosi 800 hiljada, dakle ukupnu neto dobit za dvije godine.

Takođe, gospodin Đuranović nema potrebe da se prepisuje sa mnom kao predstavnikom lokalnog parlamenta, jer je sami direktor kompanije u jučerašnjoj izjavi “upozorio na teške posljedice po kompaniju ako ova presuda postane pravosnažna” (Vijesti, 07.05.2025.), pa pozivam da unutar preduzeća riješe pitanje da li ovaj iznos ugrožava poslovanje Marine ili ne. 

U konačnom, moja jedina namjera jeste da svojom reakcijom, kao predstavnik građana Bara u Skupštini Opštine i predstavnik lokalne vlasti, pomognem da zajednički podignemo vidljivost ovog problema i da zajednički skrenemo pažnju države i nadležnih da nam pomognu jer Marina to zaslužuje. Zato i jesam apelovao na Vladu i ministarstvo da se hitno uključe u njegovo rješavanje i pomognu Marini jer ona kao simbol Bara ne smije biti nevažna za Vladu, ne optužujući bilo koga.

Uz zahvalnost g. Đuranoviću na pozivu, sa posebnim zadovoljstvom uvijek ću se odazvati da posjetim bilo koji barsku kompaniju, naročito Marinu Bar. Takođe, vrata lokalnog Parlamenta i svih odbornika uvijek su otvorena da pomognemo svakom u Baru i zajednički pomažemo privredu našeg grada i njegove simbole koje pripadaju svima nama i našim potomcima”, navodi se u reagovanju potpredsjednika SO Bar.

The post Borančić: Namjera mi je da zajednički podignemo vidljivost problema u poslovanju Marine AD first appeared on BARinfo.

To proizilazi iz odluke Apelacionog suda Crne Gore, koji je potvrdio presudu kojom je Privredni sud obavezao Marinu da taj iznos isplati ofšor firmi. Apelacioni sud donio je odluku prvog dana prošlog mjeseca, a putem pošte je na adresu “Marine Bar” stigla krajem prošle nedjelje, kazali su listu iz te državne kompanije.

Da li će menadžment Marine uplatiti novac ili čekati izvršenje, saznaju nezvanično “Vijesti”, odlučiće odbor direktora najkasnije dan iz te kompanije, budući da izvršni direktor nema ovlašćenja da sam odlučuje o iznosima od preko 50 hiljada eura.

Kako su “Vijesti” pisale prošlog mjeseca, predmetna presuda je epilog više sudskih procesa koji traju skoro 15 godina i koji datiraju iz slučaja neuspjele privatizacije Marine iz 2009. godine kada je država prodala 56,34 odsto akcija konzorcijumu letonskih firmi “SIA Multikapitals” i “Latvijas Krajbanka”.

Presudom od 25. decembra 2024. godine “Marina Bar” je dužna da firmi “Belmonte System LTD” isplati 369.631 euro sa zateznim kamatama od 2010. i 2011. godine, koje trenutno iznose preko 434.000 eura, uz dodatne sudske troškove od gotovo 10.000 eura.

Predmet je po žalbi Marine upućen Apelacionom sudu, a direktor preduzeća koje je u većinskom vlasništvu države Danko Mirković za “Vijesti” je upozorio na teške posljedice po kompaniju ako presuda postane pravosnažna.

Isplaćivanje ovog iznosa, naveo je Mirković, direktno bi uticalo na smanjenje investicija u razvoj, moguće povećanje troškova ako se bude koristio kredit i smanjenje konkurentnosti na tržištu.

Komentarišući odluku Apelacionog suda, kazao je da ona stavlja barsku Marinu u nezahvalan položaj te da će se oni na nju i žaliti ali, ističe, biće vrlo teško potražiti bilo kakva buduća sredstva od ofšor kompanije, jednom kada im novac koji garantuje presuda bude prebačen.

Ovo potraživanje potiče iz neuspjele privatizacije iz 2009. godine, kada je država većinski paket akcija Marine Bar prodat konzorcijumu latvijskih firmi “SIA Multikapitals” i “Latvijas Krajbanka”, čiji su pravni zastupnici bili beogradske advokatske kancelarije Milan Kundačina i partneri i Mlađan Marjanović i partneri.

Ugovor koji je država u decembru 2009. potpisala sa konzorcijumom ovih firmi podrazumijevao je i da konzorcijum ne smije raspolagati, otuđivati i opterećivati akcije do ispunjenja obaveza iz investicionog programa.

Uprkos zabrani raspolaganja akcijama, “Latvijas Krajbanka” je dala kredit “Multikapitalsu” u iznosu od 11.788.546 eura, a založene su upravo akcije Marine Bar, čime je prekršen ugovor.

Od tog kredita “Multikapitals” je 2.22 miliona uplatio u državni budžet kao kupoprodajnu cijenu, a 369.631 euro uplatio je na račun Poreske uprave na ime poreza i doprinosa za zaposlene.

“Vijesti” od izvora iz državnog preduzeća i dokumentacije koju posjeduju saznaju da su Kundačina i Marjanović zastupali konzorcijum i da su istovremeno bili advokati Marine dok je ovaj konzorcijum bio većinski vlasnik.

Pošto je Vlada saznala za kršenje ugovora ona ga je raskinula, a konzorcijum sa istim advokatima pokreće arbitražu protiv države u Beču koja je odbačena jer je utvrđeno da je falsifikovana dokumentacija.

Neposredno nakon toga, u julu 2014. godine, advokat Kundačina je, sada u ime kompanije “SIA Multikapitals”, uputio opomenu pred utuženje Marina Bar”, zahtijevajući povraćaj iznosa koji je ta firma prethodno uplatila Poreskoj upravi.

Paralelno s tim, isti iznos potraživao je i stečajni upravnik “Latvijas Krajbanke”, pozivajući se na pravosnažnu i izvršnu presudu suda Republike Latvije iz avgusta 2014. godine. Taj zahtjev, zajedno sa presudom, dostavljen je Marini Bar u junu 2015. godine.

Potom slijedi novi pokušaj naplate potraživanje od Marine i to, kako se vidi iz dokumentacije, od strane preduzeća “P group” na koje je SIA “Multikapitals” prenio potraživanje od Marine, ali kako su se Poreska uprava i Specijalno državno tužilaštvo zainteresovali i za ovaj slučaj, javni izvršitelj Aleksandar Konstantin Zloković povlači predloge za naplatu novca u septembru 2016.

Iste godine Marjanović Marini ispostavlja novi zahtjev u ime ofšor kompanije “Belmonte System LTD” sa Maršalskih ostrva za isplatu istog iznosa. Advokatska kancelarija je u septembru 2016. godine podnijela tužbu protiv Marine Bar pred Privrednim sudom radi naplate tog potraživanja.

Advokat Marjanović nije odgovorio na pitanja “Vijesti” od prošlog mjeseca, a koja se tiču ovog slučaja.

The post Marina Bar izgubila spor od 800.000 eura first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kako je došlo do sudskog spora u kojem Marini AD prijeti naplata potraživanja od 800 000 eura?

Mirković: Marina je privatizovana 2009. godine, kada je većinski paket akcija prodat konzorcijumu iz Letonije, koji je ušao u tu priču sa biznis planom i predviđenim investicijama. Marina je tada imala dugovanja prema državi u dijelu poreza i doprinosa za radnike, sa čim je, kao i ostalim obavezama, bio upoznat koncesionar. Ugovor koji je tada napravila država,  decidno je propisivao da konzorcijum ne može raspolagati, otuđivati i opterećivati akcije do ispunjenja obaveza iz investicionog programa. Međutim, novi vlasnik većinskog paketa akcija podigao je kredit, za koji je založio upravo akcije Marine.

RB/BI: Znači li to da je u startu prekršen ugovor, odnosno povrijeđena  obaveza iz ugovora?

Mirković:  To je ono što je meni advokat kazao i za što on ima papire i dokaze. Dio novca od kredita inostrani vlasnik je upotrijebio za plaćanje našoj državi akcija Marine, a drugi dio novca je trebalo da bude uložen u Marinu i njenu infrastrukturu, koja bi obezbijedila određenu vrstu profita Marini AD u sledećih pet godina. Konzorcijum je na ime poreza i doprinosa uplatio našoj Poreskoj upravi oko 370.000 eura. Međutim, zbog kršenja ugovora, Vlada ga je raskinula i bila je to još jedna u nizu neuspjelih privatizacija u našoj državi. Konzorcijum je pokrenuo arbitražni postupak protiv države Crne Gore u Beču, koji je zavšen u korist Marine. U trenutku kada je pokrenuta arbuitraža, u jednoj od članica konzorcijuma, firmi “Latvijas Krajbanka” pokrenut je stečajni postupak, zbog čega su arbitri zatražili zvaničnu izjavu o pridruživanju u sporu od stečajnog upravnika. Advokati su je dostavili, ali su arbitri ustanovili da se radi o falsifikovanom potpisu, što je bilo i presudno da arbitri donesu odluku u korist Marine. Nakon toga, advokati su, ovoga puta, od firme SIA Multikapitals (takođe članice konzorcijuma), uputili Marini opomenu pred utuženje, zahtijevajući povraćaj novca uplaćenog Poreskoj upravi. Paralelno sa tim, isti iznos je potraživao i stečajni upravnik “Latvijas Krajbanke”, i zahtjev dostavio Marini AD u junu 2015. godine. Potom slijedi novi pokušaj naplate od strane preduzeća “P group” na koji je SIA Multikapitals prenijela potraživanje, na što su već reagovali Poreska uprava, Specijalno državno tužilaštvo i javni izvršitelj, g-din Zloković (koji je u međuvremenu uhapšen zbog malverzacija), koji je u septembru 2016. godine povukao predlog za naplatu novca. Iste godine, advokat ispostavlja Marini novi zahtjev u ime offshore kompanije “Belmonte System LTD” sa Maršalskih ostrva, uz koji je priložen i ugovor o cesiji.

RB/BI: Sve je ovo, i za pravne eksperte, vrlo komplikovano, a tek za laičko tumačenje… I što sada, kako je moguće da je arbitraža u Beču donijela odluku u korist Marine AD, a naš Privredni sud da Marina treba da uplati 800 000 eura, sada, valjda, kompaniji “Belmonte System LTD”? Vi ste u međuvremenu podnijeli žalbu Apelacionom sudu. Što očekujete?

Mirković: Marina je iz tog sudskog spora trebalo  da izađe kao što je izlazala do sada za ovih 15 godina. Ovo je prvi put da je donijeta odluka na štetu Marine, a kako je došlo do takve odluke, to je pitanje za sudove u Crnoj Gori koji su nadležni u ovom slučaju. Nisam bio dio te priče, jer sam na dužnost izvršnog direktora stupio u julu prošle godine. Ono što se može zaključiti, jeste da je sve vrlo  pravno komplikovano. Tu je bilo i cesija, i promjena firmi. Mnogo termina pravnih, mnogo firmi, izuzetno komplikovan proces za običnog čovjeka, odnosno i za vrsne pravnike, u pravu ste.

RB/BI: Kakve posljedice može trpjeti Marina ako presuda postane pravosnažna?

Mirković: Onog momenta kada, u stvari ako presuda postane pravosnažna, desiće se blokada našeg računa i mi ostajemo bez toga novca. To će imati dalekosežne negativne posljedice na naše poslovanje.

RB/BI: Da li imate toliko novca na računu?

Mirković:  Imamo, ali mi smo relativno mala firma, imamo oštru konkurenciju, uz Lušticu,  orto Montenegro, Porto Novi, sa druge strane u Draču, Albaniji, gdje je započet mega projekat  marine. Da bi postali konkurentni, upravo smo htjeli taj novac da ulažemo u unapređenje usluge. Sa našim finansijskim rezultatima i sa infrastrukturom, pokušaćemo da pariramo na neki način tim marinama i sakupili smo novac u tu svrhu. Moram reći da postoje i ograničavajući faktori, jer kao društveno odgovorna firma, imamo dosta klijenata koji koriste usluge marine pod povlašćenim uslovima, imamo korisnike komunalnih vezova, ribarice, taksi brodove, koji, takođe, imaju povlašćene uslove korišćenja. Imamo i dio marine gdje su vezani vojni brodovi, trudimo se da svima izađemo u susret na svoju štetu, odnosno nauštrb zarade, profita. Dio marine koji koristimo u komercijalne svrhe, daje profit i sa tim novcem mogli bi da unaprijedimo funkcionisanje i ostvarimo mnogo bolje finansijske rezultate.

RB/BI: Očekujete li podršku države ako bude donijeta pravosnažna presuda na štetu Marine?

Mirković: Država i resorno ministarstvo su upućeni u ovaj slučaj, a što će se desiti, vidjećemo.

RB/BI: Kako ste završili poslovnu 2024. godinu i što očekujete od ove sezone?

Mirković:  Poslovna 2024. godina je bila,  po nekim preliminarnim podacima koje imamo, uspješna – 25 odsto  bolja u odnosu na 2023. Nadam se da će ova sezona, odnosno godina, biti makar toliko uspješna koliko je bila prošla, a radimo na tome da bude još uspješnija. Ušli smo u neke važne investicione projekte, u skladu sa mogućnostima. Osposobili smo dio marine koji je unazad nekoliko decenija bio zapušten za suve vezove, nabavili kolijevke iz Italije, imamo formiranu servisnu službu, od prošle godine imamo i svoju mobilnu dizalicu, uredili smo parking, krenuli u izgradnju, odnosno u implementiranje novog informacionog sistema za rezervaciju vezova.

RB/BI: Da li imate sve  usluge koje pružaju marine u okruženju?

Mirković: Imamo  veliku većinu usluga, ali nam fali infrastruktura kako bi mogli da primamo velika, skupa plovila od kojih dolaze najveći prihodi. To su, prije svega, odgovarajuća količina vode, struje, za što je potrebno izgraditi nove trafostanice, kanalizacija, optički kabal… Naši gatovi su stari već nekoliko decenija i tu je potrebna određena modernizacija. Sve što prati nautički turizam je izuzetno skupo i zato je važno da se ovaj sudski spor završi na najbolji način za nas.

RB/BI: Da se podsjetimo, gdje su eventualne prednosti barske marine, i potencijali, koje bi trebalo iskoristiti da ne budemo u zapećku jer, kao što ste se kazali, susjedne marine se razvijaju iz dana u dan?

Mirković: Prije svega, to je infrastruktura u zaleđu barske marine. Blizina aerodroma, puteva, takođe, i sam ulaz u Jadransko more je i te kako zanimljiv za nautičare koji dolaze da posjete našu obalu, imamo i benzinsku stanicu, servis, i sve predispozicije da budemo ispred drugih, ali su neophodna investiciona ulaganja. Trenutno pokušavamo da nađemo način da pokrenemo neke stvari, konkretno, vezane za struju po važećem DUP-u. Struja za marinu treba da dođe od glavne trafostanice u gradu, koja se nalazi preko puta Tri kule (to bi značilo prokopavanje kroz centar), unutar barske marine je predviđeno da budu tri trafostanice, kako bi obezbijedili da plovila većih dimenzija i većih zahtjeva, kada je riječ o električnoj energiji, budu vezana u barskoj marini. To je već milionska investicija, a nije lako doći do novca.

RB/BI: Kakva je trenutno popunjenost marine i kakvi su najave za ljeto?

Mirković: Trenutno smo skoro u potpunosti popunjeni. Plovila će sa suvih vezova uskoro da budu spištena u more. Desile su se neke blage promjene u usługama u nautičkom turizmu, u smislu da porez nije sedam odsto , već 15 odsto. To smo amortizovali, jer nismo dizali cijene, nego smo se trudili da tih osam odsto za koje je PDV povišen, nadoknadimo na način da naši krajnji korisnici to previše ne osjete. Nadam se uspješnoj sezoni.

RB/BI:  Izašli ste u susret korisnicima vezova kada je riječ o plaćanju parkinga, ali postojalo je i nezadovoljstvo zbog novog Pravilnika o korištenju komunalnih vezova koji je usvojio Odbor direktora. Da li je to riješeno?

Mirković: Popust na parking je 40 odsto, a što se tiče Pravilnika, moram reći da on do sada nije postojao u Marini AD, a neophodan je. Komunalni vezovi, kao što im i samo ime govori, trebalo bi da budu vezani za komunu – opštinu, odnosno za lokalnu zajednicu. U Lučkoj kapetaniji ima oko 600 plovila sa barskim registracijama, a moramo vidjeti koliko njih može da dobije tzv. komunalni vez. U skladu sa tim smo i napravili Pravilnik koji je odobrio Odbor direktora. Međutim, mislim da je sedam korisnika koji su iz Podgorice, i koji smatraju da imaju pravo na komunalni vez, podnijelo žalbu Ustavnom sudu. Pravilnik čeka na primjenu do odluke tog suda. Mi i dalje čvrstvo stojimo iza stava da je  on u skladu sa zakonom i da na bilo koji način ne diskriminiše bilo koga, već samo da povlašćene uslove ima lokalno stanovništvo.

RB/BI: Korisnici komunalnih vezova formirali su udruženje i najavili  saradnju sa Marinom. Kako to komentarišete?

Mirković: Naravno da smo za to više nego raspoloženi, imamo  korektnu saradnju i sa predstavnicima udruženja i sa predsjednikom, jer je interes da svima bude dobro. Kad god se nešto mijenja i uvode novine,  postoji određena vrsta otpora. Kao štićeni, i objekat od nacionalnog značaja, moramo da ispunimo standarde u skladu sa zakonima Crne Gore, što znači da neke stvari moramo da sprovedemo, htjeli to ili ne. Jedna od njih jeste  transparentnost informacija koje moramo da imamo, u smislu koje vozilo ulazi na marinu, izlazi, imamo i video nadzor unutar marine. Uveli smo prepoznavanje registracionih oznaka kao uslov za otvaranje rampe, kako bi u svakom momentu mogli da znamo ko je i kada ušao, a kad izašao iz marine. Više se o tome ne priča, pretpostavljam da su se korisnici navikli na novi sistem. Imali smo neke neprijatne situacije u prošlosti kada su vozila sa parkinga završavala u vodi, zbog čega smo naručili gumene barijere, kao sigurnosni sistem, koje će to da spriječe. Dodaću da smo smanjili  cijene usluge korištenja parkinga, satnica sa 1,20 na euro, sa mjesečnih 60 na 30 eura, čak su  korisnici veza dobili i godišnji popust na parking.  

RB/BI:  Gospodine Mirkoviću, počeli smo razgovor pitanjem o veoma složenom pravnom sporu i mogućim posljedicama ako njegov ishod bude nepovoljan za vašu kompaniju. Da li imate još neriješenih pravnih stvari? Znamo da dugo egzistiraju sporna imovinska pitanja između Luke, Marine i Morskog dobra. Da li se nešto preduzimalo u tom smislu?

Mirković: U svakom privrednom društvu postoje određeni sporovi, ali nijedan nije ni približno značajan kao što je to u finansijskom smislu ovaj o kojem smo govorili. Što se tiče imovinskih odnosa, to nije boljka samo marina, već mnogih firmi u Crnoj Gori. Pokušavalo se i do sada da se dođe do rješenja, čak su rađene i neke studije na koji način bi to mogli da prevaziđemo. Moj lični stav jeste da treba sjesti, otvoreno pričati o problemu, kakav god on bio jer, s obzirom da se prbližavamo Evropskoj uniji, u sledećih nekoliko godina trebalo bi da postanemo prva sljedeća članica tog saveza, moramo rješavati sve sporne stvari. U protivnom, može nam se desiti da nam bude nametnuto neko gotovo rješenje sa strane, koje ćemo morati da prihvatimo. Ali, to nije nešto o čemu ja, kao izvršni direktor mogu da odlučujem, jer da bi se te stvari riješile potrebno je da se uključi Odbor direktora, Skupština akcionara, država i ostale institucije. Još uvijek nema pomaka u vezi sa imovinskim sporom, a ja sa  funkcije izvršnog direktora, ponavljam, nemam ingerencije da nešto promijenim, ali s obzirom da se radi o državnoj  imovini i državnim preduzećima, logično je da bi trebalo da se nađe  zajednički jezik i rješenje. Međutim, kao što vidite,  i u slučaju “Belmontea” i ovog spora, kao i u mnogim drugim stvarima, logika nije naša jača strana i često, nažalost, izostane kod ljudi i institucija kad  donose suštinski bitne i važne odluke.

RB/BI:  Za vas je, dakle, sada prvenstveno važno da se ovaj spor riješi povoljno, jer je velika cifra u pitanju. Žalba je pred Apelacionim sudom. Postoji li mogućnost, i da li ćete u slučaju negativnog ishoda po vas, iskoristiti i mogućnosti za vanredna pravna sredstva?

Mirković: Vidjećemo u kom smjeru će se odvijati stvari, kakva će biti odluka Apelacionog suda. Mi ćemo se boriti svim pravnim sredstvima, naši advokati su optimistični.

RB/BI: Vraćam se ponovo na pitanje sa početka ovog razgovora – kako je moguće da je Arbitražni sud u Beču 2018. godine odbacio tužbu protiv naše države u ovom slučaju, a sada je u našem Privrednom sudu donijeta odluka da, ipak, Marina treba da uplati firmi “Belmonte” 800.000 eura?

Mirković: Vama je to čudno, nama i javnosti takođe, ali mi smo, izgleda, zemlja čuda. Nadamo se da će se sve završiti povoljno po Marinu. Vjerujem da će naša marina u nekom narednom periodu postati reprezentativno mjesto, ne samo za Bar, već i Crnu Goru, jer ima ogroman potencijal koji nije iskorišćen. Smatram da je to neka vrsta nepravde prema Baru i Baranima, jer svjedočimo tome da su drugi gradovi u našem okruženju, zahvaljujući nautičkom turizmu, promijenili sliku o sebi, ne samo u turističkom smislu, već i ekonomskom. Mi težimo, kao država, da unaprijedimo turizam, kao stratešku privrednu granu, imamo potencijal, a trideset godina ne možemo da ga valorizujemo. Moj primarni cilj kao Baranina, profesionalca je da učinim sve da naša marina zasija u punom sjaju, da iskoristimo sve njene potencijale i doprinesemo sveopštem boljitku, grada i države. Nadam se da će naš menadžment imati podršku u tome.

The post Negativan ishod sudskog spora mogao bi da ugrozi razvoj Marine AD first appeared on BARinfo.

Radulović je rekao da ova marina, kao i mnoge druge u Crnoj Gori, pokazuje značajan napredak u infrastrukturi, kao i u uslovima za prihvat i vezivanje brodova.

“Marina Bar predstavlja značajan potencijal za razvoj turizma ali i pomorske privrede u cjelini. Uslovi za prihvat brodova i vezivanje su mnogo bolji nego prije. Ovaj napredak je od ključne važnosti za jačanje konkurentnosti Crne Gore na međunarodnoj pomorskoj sceni”, rekao je ministar Radulović.

On je obišao i nedavno sređeni plato koji će biti korišćen za suve vezove.

“Sredili smo prostor od oko 5.000 metara kvadratnih koji je decenijama bio zapušten. Ovaj projekat predstavlja važan korak u unapređenju infrastrukture i povećanju sigurnosti brodova. Takođe, omogućava lakši pristup i održavanje brodova, što je od velike važnosti za razvoj pomorske privrede”, rekao je ministar.

Radulović je naglasio da je ovaj projekat samo jedan u nizu inicijativa Ministarstva pomorstva koje imaju za cilj poboljšanje pomorske infrastrukture i dalji razvoj turizma i pomorske privrede u Crnoj Gori.

The post Filip Radulović posjetio Marinu Bar first appeared on BARinfo.

Kako su saopštili iz AD MArina, na MPL Bar Conference biće izloženo preko 20 naučnoistraživačkih radova koji su publikovani u Proceedings-u Bar Conference i više naučnih prezentacija čiji su autori univerzitetski profesori i istraživači iz više država širom svijeta od Talahasia u SAD do Tokija u Japanu i Singapura.

“Specijalni predavači na konferenciji su, već tradicionalno, prof. dr Harilaos Psaraftis i prof. dr. Jasmine Siu Lee Lam, oboje sa Technical University Denmark koji su rangirani među nekoliko vodećih univerzitetskih profesora, naučnika i istraživača u svijetu iz oblasti Maritime and Port Logistics.

Uvijek je na Bar Conference prisutan i prof. dr Nikitas Nikitakos, Aegean University, dok će ove godine kao specijalni predavač učestvovati  prof. dr Ryuichi Shibasaki sa University of Tokyo. Na posebno organizovanoj sesiji Maritime Industry Session (integracija nauke i privrede) predstaviće se Luka Bar AD, AD Marina Bar, Javno preduzeće Morsko dobro, Agent Plus, Barska Plovidba AD Bar, LIMIT PLUS d.o.o. (Ltd.) i specijalno pozvani predavači dr Thalis Zis, Cyprus University of Technology, prof. dr Dimitris Lyridis, NTUA, prof. Hyreim Bae, Busan National University, prof. dr Dong Yang, Hong Kong Polytechnic University, pored ostalih.

Ovom sesijom se nastoji ostvariti integracija nauke i pomorske privrede, transporta i logistike. Organizatori konferencije su dva renomirana svjetska univerziteta, dok su glavni koorganizatori i podržavaoci Luka Bar AD, AD Marina Bar, MARLCEN, MedAMPL i Agent Plus”, navode iz AD Marina Bar, i najavljuju da će ministar pomorstva, Filip Radulović otvoriti međunarodnu konferenciju.

The post Bar domaćin IV Međunarodne naučne konferencije Maritime and Port Logistics – MPL of the MHCL 2024 first appeared on BARinfo.

Poslovni rashodi bili su 4,9 miliona, za milion manji, dok su rashodi za zarade bili 5,6 miliona i bili su za milion veći.

Poslovni rezultat bio je 1,3 miliona eura, za oko 700 hiljada bolji nego lani, dok su finansijski troškovi iznosili 433 hiljada (za oko 53 hiljade veći). Tako da je ukupan rezultat bio profit od 896 hiljada eura, u odnosu na prošlogodišnji koji je iznosio 237 hiljada eura.

Neraspoređeni gubitak kompanije iz prethodnih godina, na kraju septembra, iznosio je 12 miliona eura, i za dva miliona je manji nego lani u istom periodu.

Luka Bar je u nevremenu početkom jula pretrpjela veliku štetu na lučkoj infrastrukturi i opremi koja je procijenjena na 35 miliona eura. Kompanija je državi uputila zahtjev za naknadu štete i pomoć.

Marina Bar je za ovaj period imala prihode od 1,3 miliona eura, što je za oko 250 hiljada bolji rezultat nego lani u istom periodu.

Troškovi poslovanja bili su 283 hiljada, za oko 60 hiljada veći, a troškovi zarada 601 hiljadu (za oko 90 hiljada veći).

Ukupni profit na kraju septembra bio 475 hiljada, dok je lani za ovaj period iznosio 372 hiljade eura.

Marina Bar je na kraju ovog perioda imala ukupnu neraspoređenu dobit od 3,8 miliona eura.

The post Luka Bar popravila poslovanje i čeka naknadu za štetu, Marina uvećala dobit first appeared on BARinfo.