“Proces primjene Zakona je nešto usporeniji nego što je bilo za očekivati, ali mislim da se neki ključni elementi implementiraju. Ovim zakonima napravljen je pokušaj da se osigura nezavisnost medijskog posla od vlasnika, različitih centara moći i njihovog uticaja, prije svega, političkog. U Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama regulisano je i pitanje lokalnih javnih emitera. Propisani su obavezni procenti sopstvene produkcije programskih sadržaja i niz drugih obavezujućih stvari, što je dosta obiman posao. Ne mogu da kažem da su sve obaveze ispunjene na vrijeme, kada je riječ o svim medijima, ali u ovom trenutku imamo definisane ključne pretpostavke. Značajna novina u Zakonu, jeste fiksno finansiranje lokalnih javnih emitera iz budžeta opština, što je bilo i najbolje rješenje na putu njihove objektivnosti i nezavisnosti. Međutim, desio se problem, odnosno tehnička greška u članu 49 koji to propisuje, i zbog kojeg lokalni javni emiteri u više opština nisu dobili odgovarajuća novčana sredstva iz budžeta, što predstavlja, u stvari, i najslabiju tačku Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama. Došlo je do previda, odnosno, greške u samo jednoj riječi. Stav i Agencije i Ministarstva kulture, koje je predlagač Zakona, jeste jasan. Odmah po uočavanju te greške, sve lokalne uprave su obaviještene i zatraženo je da uvaže preporuku i izdvoje iz budžeta sredstva na način kako je to bila namjera i suština ovog Zakona”, kazala je Bakić, koja je istakla da je Agencija svakom lokalnom javnom emiteru koji joj se obratio za pravno tumačenje, odgovorila pismeno koliki iznos im pripada.

“Još uvijek u pojedinim postoji i puno problema u vezi sa imenovanjem organa upravljanja – ko treba da bude član Savjeta, koji su kriterijumi za izbor članova tog organa, ali i direktora. Osnivač mora u svom osnivačkom aktu da ih predvidi u skladu sa Zakonom. Pozicija glavnog i odgovornog urednika je, takođe, Zakonom posebno zaštićena. Bakić je na pitanje zašto nije pokrenuta izmjena Zakona zbog tehničke greške, poput brojnih drugih koji su ekspresno mijenjani (nakon odluke Ustavnog suda da je član Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je uvedena neradna nedjelja neustavan, Skupština je odmah na vanrednoj sjednici pokrenula i usvojila njegovu izmjenu, kojom je nedjelja i dalje neradna. Slično je bilo nakon Vladinog predloga izmjena Zakona o radu u dijelu određivanja porodiljskog odsustva – nakon reakcije javnosti, vrlo brzo su promijenjene sporne odredbe), kazala da je donošenje medijskih zakona uvijek posebno osjetljivo pitanje, a da su najnoviji usvojeni u sklopu IBAR-a i zahtjeva EU o potrebi brzog donošenja i usklađivanja.

“Veoma je važan kontekst u kojem su zakoni doneseni, a moram reći da situacija da se već prilikom prvih mjeseci primjene nekih zakona utvrdi da postoje problemi, nije neuobičajena. Ministarstvo je već formiralo Radnu grupu, koja radi na implementiranju Evropskog akta o slobodi medija, jer oblast medija, dodaću, jeste ona koja se mijenja najvećom brzinom i ne samo ovaj član, već i drugi, moraće da pretrpe izmjene, ali sada, u ovom trenutku to nije evropska agenda. U ovoj godini fokus je na brojnim pogavljima čije zatvaranje se očekuje, ali naglašavam da je u pitanju tehnička greška. Često ističem da ni prošli zakon nije bio loš, da smo imali volje da ga sprovodimo. Međutim, mi imamo taj manir, nažalost, i stalno pokušavamo da izigravamo suštinu i duh zakona, a često, ali kratkoročno, i uspijevamo. Uvijek se u praksi pokažu neki nedostaci i manjkavosti, kod svakog zakona, koje bi trebalo ispraviti u narednom periodu, ali ako postoji namjera da se ispoštuje duh zakona i njegova suština, ne bi se dešavali problemi o kojima sada pričamo”, podvukla je Bakić.

Nov način izbora glavnog i odgovornog urednika (do sada je direktor postavljao urednika, najčešće novinara sa dugogodišnjim iskustvom unutar medijske kuće, a po novom Zakonu glavnog i odgovornog urednika imenuje Savjet na osnovu Javnog konkursa) je, smatra Bakić, napredniji i u svrhu dodatne nezavisnosti, jer u njegovom izboru učestvuju i novinari. Ali, ostaju norme u Zakonu, koje propisuju pet, odnosno deset godina radnog iskustva za direktora i glavnog i odgovornog urednika, dok bi Statutom medija ili osnivačkim aktom trebalo za urednika predvidjeti dodatne kriterijume. Da li je i tu ostavljen prostor za zloupotrebe, jer samo radno iskustvo, koje ne podrazumijeva medijski staž, može biti problematično.

“Kada je u pitanju radno iskustvo za veoma važne funkcije u medijima, jasno je da se kriterijumi moraju još jasnije propisati Zakonom, ali pojavio se problem sa određenim brojem malih opština, naročito na sjeveru, da se ne može naći kadar sa potrebnim iskustvom. Zato se tražio balans i kriterijum koji će odgovarati svima. Važno je i to da se upravljačka struktura u slučaju promjene vlasti, u medijima ne može mijenjati”, istakla je Bakić.

Odgovornost i obaveze javnih emitera su mnogo veće (proizvode raznovrsne i zahtjevne programske sadržaje (od informative, programa iz oblasti obrazovanja, kulture, sporta, posvećene NVO sektoru, OSI populaciji, poljoprivrde, turizma, sadržaje za djecu i mlade…) ali, one istovremeno ukazuju i na njihov zanačaj i neophodnost.

“Cijela grupa javnih emitera je veoma značajna, zato i postoje stalni pokušaji njihovog osnaživanja. To je prepoznato kod nas, ali i u evropskim državama. Na primjer, BBC ima veoma razvijenu mrežu lokalnih emitera, sa fokusom da dopru do mladih. To bi trebalo i kod nas da bude intencija. Žao mi je što političke strukture lokalne javne emitere, uglavnom, posmatraju kao medijski prostor za sopstvenu ličnu i političku promociju, a ne kao kredibilan izvor informacija, važnih i korisnih za građane i društvo. Novi Zakon nametnuo je još veće obaveze emiterima u pogledu sopstvene produkcije, tehničkog i kadrovskog unapređenja, ali ne da bi im se otežao položaj, već da bi još više osnažili njihovu ulogu. Kada nam trebaju kredibilne i istinite informacije, uvijek se okrećemo tradicionalnim medijima. Dovoljno je sjetiti se kovid krize“, kazala je Bakić, koja je posebno istakla, uprkos percepciji o njegovoj prevaziđenosti, značaj Radija kao medija.

“Radio se pokazao u svim istraživanjima, ne samo kod nas, kao veoma stabilan medij. U malim sredinama, na sjeveru naše države, čak i ne postoje komercijalni mediji (nemaju ekonomski interes), ali i u Podgorici i na primorju, komercijalni emiteri sve više program baziraju na muzičkim sadržajima, što nije pravi put Radija. Zato su lokalni javni emiteri veoma značajni za lokalnu zajednicu i pandan govoru mržnje i dezinformacijama, koje se šire sa društvenih mreža, pojedinih portala i medija. Crnogorski mediji, na sreću, nisu tabloidni, pokazuju značajan nivo etičke odgovornosti, iako ima prostora za unapređenje, posebno imajući u vidu da takvi nisu pojedini mediji iz regiona koji postoje i gledaju se kod nas”, decidna je Bakić.

Finansijsko opterećenje za lokalne javne emitere predstavlja plaćanje naknade PAM-u (NVO za zaštitu prava autora muzike Crne Gore ) koji je enormno povećao tarifu, i većinu lokalnih javnih emitera doveo u situaciju da ne mogu da je plaćaju. I u tom smislu reagovaće ULEM – Udruženje lokalnih javnih emitera. Postavlja se pitanje kako jedna NVO organizacija, u privatnom vlasništvu, može na taj način i u tolikom iznosu da “oporezuje” javne emitere i da li će se iko od nadležnih institucija oglasiti na vapaje lokalnih emitera.

“Zaštita autorskih prava i korišćenje autorskih djela nije u direktnoj nadležnosti Agencije, već naknade, definisane određenom tarifom, izdaje Ministarstvo ekonomskog razvoja. To je pitanje koje veoma opterećuje crnogorske medije, ali, moram naglasiti, da se one moraju plaćati. A, u kolikom iznosu, to je već dilema koju bi trebalo rješavati na osnovu međusektorske saradnje, prvenstveno Ministarstva za kulturu i medije i Ministarstva za ekonomski razvoj”, poručila je Bakić, koja je odgovorila i na pitanje zašto se, u skladu sa Zakonom, značajna finansijska sredstva izdvajaju za privatne, komercijalne emitere, kada bi oni trebalo sami sebe da izdržavaju, odnosno obezbijede sopstveno finansijsko poslovanje.

“Oni to i čine, a ako mislite na Fond za pluralizam, iz kojeg se, to je tačno, daje značajna svota komercijalnim emiterima, razlog je specifičnost crnogorske medijske scene. Crna Gora je dio jednog šireg medijskog tržišta, koje obuhvata zajedničko jezičko područje, što znači da su naši građani u velikom broju konzumenti tih medijskih sadržaja, a nemamo zaštitni mehanizam kada je riječ o učešću stranog kapitala, stranih kompanija i vlasnika. Publika od 600.000 stanovnika ne može da trpi toliki broj medija, a ako je naše medijsko tržište neefikasno, postavlja se pitanje zašto imamo veliki broj stranih medija. Nije potrebno veliko promišljanje da se razumije da oni ovdje nisu zbog profita, već uticaja razne vrste. To kreira javno mnjenje, a informacije koji nam pojedini takvi mediji plasiraju, nisu kredibilne. Fond za pluralizam upravo postoji kako bi komercijalni mediji dobili priliku da proizvode sadržaje koji odgovaraju našem prostoru i potrebama zajednice”, objasnila je Bakić, koja se osvrnula i na to kako vidi našu medijsku scenu u budućnosti.

“Naša medijska scena se i dalje mora unapređivati i prilagođavati evropskom zakonodavstvu, prije svega Evropskom aktu o slobodi medija (koji omogućava dalje jačanje položaja medija i novinara ) i Evropskom aktu o digitalnim uslugama (koji se tiče velikih platformi – pod kojima se podrazumijevaju i društvene mreže, kao i veliki pretraživači, i regulacije odnosa države i korisnika tih platformi). Sve to zahtijeva razradu u nacionalnom zakonodavstvu. Mediji u društvu imaju dvostruku ulogu – oni su refleksija društva, ali i snažno utiču na njega. Mediji i medijska zajednica kretaće se dalje na isti način kao i naše društvo, a ja sam uvjerena da je to ispravan pravac. Učlanjenje u EU donijeće i medijima evropske standarde, a sa druge strane stvoriti uslove da mediji mijenjaju svijest i društvo u pravom smjeru”, zaključila je direktorica Agencije za audiovizuelne medijske sadržaje, Sunčica Bakić.

The post Direktorica AMU, Sunčica Bakić: Što su nam donijeli novi medijski zakoni first appeared on BARinfo.

Studija je prezentirana u Podgorici na Okruglom stolu, u organizaciji AMU i Misije OEBS – a „Mjerenje medijske publike u Crnoj Gori – analiza sistema i metodologije mjerenja”, kojem su, uz predstavnike Radio Bara, prisustvovali i brojne druge kolege iz radijskih i televizijskih kuća, agencija za istraživanje javnog mnjenja, nevladinih organizacija koje se bave medijima i izbornim procesima, kao i predstavnici Ministarstva za kulturu i medije.

„Ova Studija je nastala u trenutku kada se crnogorski medijski sistem nalazi u fazi intenzivnog normativnog i institucionalnog usklađivanja sa evropskim standardima. Evropski akt o slobodi medija, koji je stupio na snagu u Evropskoj uniji, postavlja jasna pravila u pogledu transparentnosti, nepristrasnosti i provjerljivosti sistema mjerenja publike. Buduće izmjene i dopune našeg zakonodavstva, kao i dalje usklađivanje sa evropskim okvirom, trebalo bi da doprinesu unapređenju postojećeg sistema mjerenja”, kazala je direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge, Sunčica Bakić, koja je istakla da mjerenje publike nije samo tehničko pitanje statistike i metodologije.

„Ono je temelj tržišta oglašavanja, osnova za uređivačke i poslovne odluke, ali i važan indikator medijskog pluralizma i ravnopravnosti na tržištu. U malom i osjetljivom medijskom prostoru, kakvo je crnogorsko, svaka metodološka nejasnoća ili nedostatak transparentnosti, može imati značajne posljedice”, kazala je Bakić.

Studija analizira međunarodne dobre prakse u mjerenju publike, uključujući različite sisteme i savremena rješenja.

„Prepoznajući značaj ovog zadatka, Misija podržava Agenciju i druge aktere u razvoju standardizovane metodologije prilagođene Crnoj Gori. Ona bi trebalo da se zasniva na izvodljivosti, transparentnosti i usklađenosti sa međunarodnim dobrim praksama”, podvukao je na Okruglom stolu i zamjenik šefa Misije OEBS -a u Crnoj Gori, Đovani Gabasi.

Studiju je prezentirao jedan od autora, Stanislav Bender, koji je naveo da su već samim istraživanjem podstakli medije da se mijenjaju.

„Evropski akt o slobodi medija ( EMFA ) propisuje sedam principa u metodologiji – transparentnost, nepristrasnost, uključivost, proporcionalnost, nediskriminaciju, upoređivanje i provjerljivost. Bitno je koji se podaci uzimaju za mjerenje publike. Pojedine agencije se oslanjaju na popis stanovništva, grupu 60 plus godina, stepen obrazovanja, nekada su, na primjer, zastupljeni sjever i primorje, a podzastupljen centar. Sve to utiče na konačni rezultat. U poređenju sa razvijenim tržištima, metodologija u Crnoj Gori je konzervativna”, kazao je Bender, koji je istakao da procenat gledanosti nije pokazatelj povjerenja. Medij može imati visoku gledanost, ali mali procenat građana koji mu vjeruju.

Agencija za audiovizuelne medijske usluge, u skladu sa Zakonom, jednom godišnje sprovodi istraživanje javnog mnjenja o gledanosti, slušanosti i povjerenju građana. I dalje postoji visok procenat povjerenja u lokalne emitere i Radio, a kako je kazala direktorka Sunčica Bakić, istraživanja pokazuju da je Radio danas profitabilniji medij od Televizije. Pokazalo se da na dnevnom nivou, Radio sluša 35 posto, a na nedjeljnom 60 posto građana.

„Radio pokriva mali broj opština i ne može se mjeriti na isti način, jer nema tu međunarodnu komponentu. Cilj studije nije bio da tražimo greške kod IPSOS -a ili Telekoma, koji jedini pružaju uslugu ove vrste, već da sagledamo gdje postoje greške i unaprijedimo taj sistem”, zaključila je direktorka AMU, Sunčica Bakić.

Učesnici (direktorka TV „Vijesti” Marijana Bojanić i direktor RTV Podgorica Vladimir Otašević) osvrnuli su se na poslednje istraživanje koje pokazalo pad gledanosti Gradske TV za 50 procenata, a TV Vijesti 20 do 30 posto, u šta su izrazili sumnju.

Generalno, primjetan je pad u gledanosti televizija, a porast kada je riječ o internet platformama, čulo se još na Okruglom stolu.

Direktor RTV Herceg Novi, Gligo Tomanović, skrenuo je pažnju da bi trebalo razgraničiti linearne od Internet usluga, a Srđan Filipović, istaknuti medijski radnik u Crnoj Gori, koji upravlja sa nekoliko radijskih stanica, uz opasku da se Radio sluša mnogo više nego što je to opšta percepcija, upozorio je da se ne rade kvalitetna istraživanja kada je riječ o tom mediju.

Zamjenik šefa Misije OEBS – a u Crnoj Gori, Đovani Gabasi, zahvalio se Agenciji za audiovizuelne medijske usluge na kontinuiranom liderstvu i posvećenosti unapređenju medijske pismenosti, jačanju sistema mjerenja publike i poboljšanju pristupačnosti za osobe sa invaliditetom.

The post Crnoj Gori potrebna jedinstvena i međunarodno priznata metodologija u mjerenju gledanosti i slušanosti medija first appeared on BARinfo.

Radio decenijama predstavlja jedan od najdostupnijih i najpouzdanijih izvora informacija, važan prostor javnog dijaloga i medij koji povezuje ljude, čuvajući vrijednosti profesionalnog novinarstva i društvene odgovornosti. Kao tradicionalni medij, radio i dalje ima snažnu društvenu ulogu, a njegovu aktuelnost potvrđuje i nedavno sprovedeno istraživanje Agencije o povjerenju javnosti u programe crnogorskih emitera. Nešto više od trećine punoljetne populacije Crne Gore prati radio na dnevnom nivou, dok nedjeljni domet ovog medija iznosi skoro 60%.

Agencija za audiovizuelne medijske usluge izražava uvjerenje da će radio i u budućnosti ostati važan stub informisanog i demokratskog društva, ali i stabilan i važan čuvar profesionalnosti i medijske etičnosti.

Srećan Dan radija!

The post Danas se obilježava Svjetski dan radija first appeared on BARinfo.

Tokom obuke učesnici su diskutovali o izazovima, principima i odgovornosti medija u kriznim okolnostima, te dobili praktične smjernice za tačno i pravovremeno informisanje javnosti. Ova inicijativa predstavlja direktan odgovor na nalaze istraživanja sprovedenog 2024. godine, koje je ukazalo na potrebu dodatne edukacije novinara u izvještavanju tokom kriznih situacija.

Otvarajući obuku, direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge Sunčica Bakić istakla je da su „mediji u kriznim situacijama pod ogromnim pritiskom brzine, ali da upravo tada profesionalni standardi moraju biti najviši“.

„Naša obuka je direktan odgovor na nalaze istraživanja sprovedenog tokom 2024. godine, koje je pokazalo potrebu za dodatnom edukacijom i podrškom novinara u izvještavanju u kriznim situacijama“, istakla je Bakić i dodala „medijsko djelovanje u krizama može presudno uticati na povjerenje javnosti i dostojanstvo pogođenih ljudi“.

Predavač Nenad Pejić, iskusni novinar i osnivač redakcije Radija Slobodna Evropa (RSE) na južnoslovenskim jezicima, govorio je o ulozi medija u kriznim vremenima, principima novinarstva u kriznim uslovima, izazovima poput političkih uticaja, pritisaka brzine i manipulacija, te važnosti etičke odgovornosti i tačnosti. Tokom karijere bio je zamjenik direktora RSE, glavni i odgovorni urednik, a zatim i kopredsjednik kompanije. Specijalizovan je za izvještavanje u kriznim i postkonfliktnim situacijama, kao i za analizu medijskog uticaja u društvima u tranziciji.

Fotoreporter Damir Šagolj, višedecenijski saradnik agencije Reuters i dobitnik Pulitzerove nagrade, govorio je o etici fotografije i snimanja u kriznim uslovima, vizuelnoj manipulaciji i granicama pristojnosti u prikazivanju patnje. Tokom više od dvije decenije karijere izvještavao je iz više od 40 zemalja, a njegove fotografije objavljivane su na naslovnicama najuglednijih svjetskih medija.

Tokom seminara obrađene su brojne ključne teme za profesionalno izvještavanje u kriznim situacijama: definisanje krize i uloge medija, pet principa novinarstva u kriznim uslovima, prepreke profesionalnom izvještavanju, faze krize i zadaci medija, jezik u medijima, upotreba anonimnih izvora i spin, lojalnost i javni interes, govor mržnje i proces dehumanizacije, lažne vijesti i odgovornost medija, kao i vizuelna interpretacija i kontekst u izvještavanju o migrantima, civilnim žrtvama i drugim osjetljivim temama. Na obuci su učestvovali predstavnici elektronskih medija iz Crne Gore, kao i predstavnici Agencije, dominantno iz Sektora za nadzor/monitoring.

Ova aktivnost je rezultat istraživanja koje je AMU sprovela tokom 2024. godine, kroz fokus grupe i intervjue sa novinarima i urednicima, a koje je pokazalo potrebu za dodatnom edukacijom i podrškom u oblasti izvještavanja u kriznim situacijama.

AMU ukazuje da je jačanje kapaciteta novinara ključno za očuvanje profesionalnih standarda i povjerenja javnosti u kriznim situacijama. Obuka doprinosi boljem informisanju građana, etičkom izvještavanju o osjetljivim temama i unapređenju medijskog okruženja u Crnoj Gori.

The post Profesionalno i etičko izvještavanje ključ povjerenja javnosti u krizama first appeared on BARinfo.

Ambasador EU u Crnoj Gori, Johann Sattler kazao je da je regulisan medijski prostor važan za suočavanje sa velikim porastom dezinformacija, polarizacije i komercijalizma.

“Agencija za audiovizuelne medijske usluge je uložila ogromne napore kako bi audiovizuelno tržište i njegovo funkcionisanje uskladila sa direktivama EU. Takođe, preuzela je odgovornost i za poboljšanje medijske pismenosti. Ovo je za Crnu Goru bila dobra godina u procesu EU integracija jer će, najvjerovatnije, biti zatvorena četiri poglavlja, ali nema mjesta opuštanju”, naglasio je Sattler.

Misija OEBS-A u Crnoj Gori pruža punu podršku našoj zemlji u demokratizaciji, slobodi i nezavisnosti medija.

“Posvećeni smo pomoći u suzbijanju pojava poput govora mržnje u crnogorskim medijima. Prema godišnjem indeksu medijske pismenosti u prošloj godini Crna Gora je bila na 33. mjestu od šezdeset i jedne države. Mehanizam za žalbe je veoma važan u procesu samoregulacije medija. Crna Gora ima dva samoregulativna aparata – Savjet za samoregulaciju i Ombudsmana. Građani moraju da imaju povjerenja u ta tijela”, istakao je vd šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Giovanni Gabassi, koji je kazao da nedavno usvojen Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama pruža kontrolne mehanizme, za šta je zadužena i Agencija za audiovizuelne medijske usluge.

“Siguran sam da ćemo u Crnoj Gori napredovati u poštovanju vladavine prava”, dodao je Gabassi.

Konferencija u Podgorici je rezultat dobre saradnje Agencije i Misije OEBSA-a koja će se, izrazio je uvjerenje predsjednik Savjeta AMU, dr Branko Bošković, nastaviti i u narednom periodu. Na prvom panelu govoreno je o vlasništvu nad medijima i transparentnosti kao preduslovu za povjerenje.

“Naši partneri su i svi građani, mediji i instituucije sa kojima sarađujemo, kako bismo unaprijedili medijsku scenu. Imamo obavezu da javnosti prezentiramo ko su vlasnici medija i ko njima upravlja u Crnoj Gori, jer ako vlasnici nisu transparentni, kako prepoznati i zaštititi javni interes”, poručio je Bošković, koji je obećao podršku Agencije i u mjerenju gledanosti i slušanosti.

“Ono što vidimo na medijskoj sceni u Crnoj Gori posljedica je odluka koje je naša država donijela davno. Crnogorsko tržište je izazovno, jer je malo i izloženo regionalnoj konkurenciji. Strano medijsko vlasništvo može imati ekonomske posljedice, ali i razne vrste nelegitimnog uticaja. Strani medijski kapital ne mora da bude loš ako osnažuje medijsku scenu. Međutim, imamo subjekte koji program ne proizvode u Crnoj Gori, ne zapošljavaju naše stanovništvo, prodaju oglasni prostor van granica naše zemlje, što za posljedicu ima gubitak ekonomskih efekata, a građani često budu uskraćeni za informacije”, objasnila je direktorica Agencije, Sunčica Bakić.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, istakla je da je resorno ministarstvo tome posvetilo veliku pažnju, što potvrđuje i set novih medijskih zakona koji su nedavno usvojeni.

“Nezavisni i slobodni mediji, osnov su svakog demokratskog društva. Građani moraju imati informaciju ko je vlasnik medija. Novim zakonom je propisan obavezan upis u evidenciju medija, sa svim neophodnim podacima, što je uslov za dobijanje odobrenja za rad”, podvukla je Vujović.

Drugi panel na Konferenciji bio je posvećen samoregulaciji i kako ona može pomoći u očuvanju profesionalnih standarda, etike i objektivnosti.

Dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i profesorica Medijskog prava, dr Aneta Spaić, istakla je da je zabrinjavajuće to što se samoregulatorni mehanizmi osnivaju reda radi, a ne doprinose suštinskom napretku, iako, kako je navela, zakonodavni okvir pokazuje neki napredak.

“Ombudsman nije adekvatan odgovor na potrebu samoregulacije, jer onaj ko ga plaća, taj ga i kontroliše. Kolektivna regulatorna tijela pokazuju veću efikasnost, a dobru praksu imamo u Danskoj i Švedskoj”, kazala je prof. dr Aneta Spaić.

Ljiljana Zurovac, bivša izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije iz Bosne i Hercegovine smatra da samoregulacija djeluje, ali sporim koracima.

“Građani imaju parvo da reaguju na neistinitu informaciju. Moramo ulagati znanje u mlade novinare, edukovati ih, kako bi sazrijevali sa sviješću o slobodi izvještavanja, etičkim standardima i jurišali na istinu”, kazala je Zurovac.

Tamara Skrozza, novinarka iz Srbije upozorila je na prisustvo krize svijesti, savjesti i odgovornosti.

“Da političko okruženje nije represivno, stanje bi bilo mnogo bolje. U takvom ambijentu, neophodno je jačati novinare, koji moraju biti ljudi od integriteta, koji će se suprotstaviti uredniku ukoliko zahtijeva od njega da nešto uradi što je protivno etičkim standardima, kulturi i vaspitanju”, naglasila je Skrozza.

Mila Radulović, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore, skrenula je pažnju na izuzetno lošu situaciju u medijima i novinarstvu

“Ogromno je siromaštvo među novinarima, koji uz to trpe i velike političke pritiske, što ih uslovljava da nekada prave kompromise. Zbog svega toga, mladi ljudi danas ne žele da se bave novinarstvom. U Crnoj Gori imamo nekoliko udruženja novinara, a većina kolega ne vjeruje u njih. Moramo ih uvjeriti da hoćemo da im pomognemo, ali je bitno da imamo jako i respektabilno novinarsko udruženje”, kazala je Radulović, koja je izrazila nadu da će biti formirano i jako samoregulatorno tijelo, jer, kako je istakla, Ombudsman nije dovoljan, a mogućnosti koje daje zakon neće obezbijediti suštinski, već samo formalni napredak.

Treći panel na Konferenciji “Medijski horizonti – kako do transparentnosti, pouzdanosti i javnog interesa” bio je posvećen mjerenju gledanosti i slušanosti medija, kao važnog mehanizma za procjenu preferencija u konzumaciji medijskih sadržaja i obrazaca raspodjele troškova oglašavanja.

Nedostatak iskustva, razumijevanja vrijednosti kvalitetnih podataka mjerenja publike i istinske posvećenosti uspostavljanju solidnog sistema takve provjere, samo su neki od izazova kojima treba odgovoriti.

U ovoj diskusiji učestvovali su Stanislav Bender, voditelj Odjela za nadzor i analizu medijskih sadržaja u Agenciji za elektroničke medije u Hrvatskoj, Vlado Raičević iz IPSOS-a, Magdalena Dovleva Davidovska, rukovoditeljka Sektora za strateško planiranje i autorska prava u Agenciji za audio i audiovizuelne medijske usluge u Sjevernoj Makedoniji, kao i Srđan Filipović, osnivač emitera Radio DRS i Radio City – predsjednik Asocijacije komercijalnih emitera Crne Gore.

Moderatorka panel diskusije bila je Jadranka Vojvodić, pomoćnica direktorice Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

The post AMU i OEBS – zajednički na unapređenju medijske scene u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

U dopisu se ističe da se jedna od najznačajnijih izmjena Zakona odnosi na jačanje predvidivosti i sigurnosti modela finansiranja lokalnih javnih emitera i da prilikom usaglašavanja organizacije i rada sa novim Zakonom, posebnu pažnju treba obratiti da se osnivačkim aktom ovih medijskih kuća propišu rješenja kojim će se otkloniti prostor za ugrožavanje stabilnosti u finansiranju aktivnosti od značaja za pružanje javne usluge koja čini osnovnu djelatnost lokalnog javnog emitera.

“Kao jedan od ključnih izazova u procesu usaglašavanja sa novim Zakonom, predstavnici ovih emitera su prepoznali odredbu člana 49 Zakona, kojom je propisano da se ‘budžetom jedinice lokalne samouprave obezbjeđuju finansijska sredstva za stabilno, održivo i nezavisno funkcionisanje javnog emitera…’ (stav 1) ‘na godišnjem nivou, u odnosu koji se utvrđuje u odnosu na ukupni tekući godišnji budžet jedinice lokalne samouprave umanjen za kapitalne izdatke i otplatu duga… Predmetna odredba je, po našem mišljenju, očigledno greškom neprecizno formulisana (višak je riječ ‘tekući) na način koji znači da se javnim emiterima mogu opredijeliti izuzetno mala sredstva ili skoro nikakva, s obzirom da u pojedinim jedinicama lokalne samouprave kapitalni izdaci budu veži od budžeta” naveli su iz Agencije.

Direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović, u odgovoru koji je dostavljen Agenciji i lokalnim javnim emiterima, ističe da se Ministarstvo kulture i medija od samog starta procesa revizije medijskog zakonodavstva zalaže za uspostavljanje optimalnog modela kojim bi se obezbijedilo postojano i održivo finansiranje i funkcionisanje lokalnih javnih emitera.

Ipak, iz njegovog odgovora je jasno da rješenje na koje su predstavnici lokalnih medija ukazivali, nije previd.

“To uključuje i aktivnu saradnju sa predstavnicima lokalnih javnih emitera, koji su bili neizostavan i ključni partner u ovom procesu. U vezi sa tim, umjesto modela finansiranja lokalnog javnog emitera, po osnovu ugovora jedinice lokalne samouprave i lokalnog javnog emitera o pružanju javnih usluga, kako je to bilo predviđeno Zakonom o elektronskim medijima, uvedena je skala finansiranja lokalnog javnog emitera, sa osnovom finansiranja koji se crpi direktno iz zakona, kako je to, između ostalog, predviđeno i za nacionalnog javnog emitera… Još u formi nacrta, a kasnije i u formi Prijedloga zakona, Ministarstvo se zalagalo za rješenje koje bi obezbjeđivanje navedenih sredstava, na godišnjem nivou, vezalo za iznos koji se utvrđuje u odnosu na ukupni godišnji budžet jedinice lokalne samouprave.

Međutim, u međuresornoj komunikaciji u procesu usvajanja zakona sa Zajednicom opština i Ministarstva finansija, bili smo prinuđeni da odustanemo od navedenog rješenja. Naime, u mišljenju koje smo dobili od Ministarstva finansija na Prijedlog zakona br. 13-082/24-352/6 od 18.03.2024. godine, ukazano nam je da, rješenje kojim bi se navedena sredstva obezbijedila u odnosu na ukupni godišnji budžet, podrazumijevalo izdvajanje prihoda koji nijesu tekući prihodi. Naime, u ukupne godišnje budžete jedinica lokalne samouprave, pored tekućih prihoda, uključena su i sredstva prenesena iz prethodnih godina i krediti koji se najvećim dijelom koriste za finansiranje kapitalnih izdataka jedinica lokalne samouprave. Takođe, finansiranje lokalnih javnih emitera je dio tekuće budžetske potrošnje i upravo iz tog razloga zakonskim rješenjem predmetno finansiranje treba vezati za tekući budžet.

Imajući u vidu navedeno, Ministarstvo kulture i medija je utvrdilo rješenje u članu 49 Zakona, koje u datom trenutku najbolje nastoji riješiti ovo pitanje od nesumnjivog javnog interesa. S tim u vezi, ukazujemo da se u ovom slučaju ne radi o previdu, niti o bilo kakvoj nepreciznosti, već se data odredba ima tumačiti tako da polaznu osnovu upravo predstavlja tekući godišnji budžet jedinice lokalne samouprave, umanjen za kapitalne izdatke i otplatu duga”.

The post Finansiranje lokalnih javnih emitera iz tekućeg budžeta first appeared on BARinfo.

“Ostvareni prihodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2023. godini su iznosili 28.099.299€. Od navedenog iznosa 75%, odnosno 21.109.182€ se odnosi na ukupne prihode nacionalnog javnog emitera Javno preduzeće Radio i Televiziju Crne Gore dok se preostali iznos od 6.990.117€ odnosi na ukupne prihode lokalnih javnih emitera”, kaže se u istraživanju.

Analiza obuhvata uporedne podatke o finansijskim i drugim pokazateljima za period od četiri godine – od 2020. do 2023. godine i to: prihode od prodaje, ostale prihode iz poslovanja, ukupne prihode, ukupne rashode, neto rezultat, broj zaposlenih. Prikazan je i pregled budžetiranih sredstava za lokalne javne emitere od strane lokalnih samouprava kao i njihovi prihodi od djelatnosti. Analiza sadrži i podatke iz Godišnjih izvještaja o transparentnosti finansiranja medija izjavnih prihoda za 2022. i 2023. godinu koje je objavilo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

“Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2023. godini je poslovalo sa negativnim rezultatom. Sa pozitivnim rezultatom 2023. godinu su završili Radio i Televizija Nikšić, Radio Televizija Pljevlja i Radio Televizija Ulcinj. Lokalni javni emiteri sa najvećim negativnim rezultatom u 2023. godini su bili Radio Berane i Radio i Televizija Rožaje.

Najveći budžet u odnosu na broj stanovnika imali su Radio Televizija Budva i Radio Andrijevica, dok su najmanje budžete po stanovniku imali Radio Bar, Radio Bijelo Polje i Radio Danilovgrad”, navodi se u analizi.

Kada je riječ o ukupnim prihodima lokalnih javnih emitera, u 2023. godini, bilježi se pad za 2% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 152.465€. U 2022. i 2021. godini zabilježen je porast ukupnih prihoda koji je na nivou jedne godine iznosio približno 1,5 miliona eura. Na drugoj strani, ukupni rashodi u 2023. godini su bili na nivou 26.671.275€ od kojih se 73% odnosilo na nacionalnog javnog emitera Javno preduzeće Radio i Televiziju Crne Gore dok se preostali iznos od 7.144.761€ odnosio na ukupne rashode lokalnih javnih emitera. Posmatrajući ukupne rashode javnih emitera za period od 2020. do 2023. godine uočava se konstantan rast u odnosu na prethodne godine.

Za period od 2020. godine do 2023. godine kod ovih medija bilježi se porast zaposlenih. Tokom 2021. godine broj zaposlenih je porastao za 107, dok u 2022. godini bilježi pad broja zaposlenih za 21. Javni emiteri su u 2023. godini imali porast broja zaposlenih za 16.

“Kontinuitet pozitivnog poslovanja predstavlja veliki izazov za lokalne javne emitere i njihove zaposlene. Implementacija zakonskog okvira biće prilika da se obezbijedi veća stabilnost i značajniji prihodi, a time im i omogući poboljšanje usluga koje pružaju građanima”, zaključuje se u ovoj studiji.

Podaci za analizu su prikupljani u periodu od aprila do juna 2024. godine, a korišteni su sljedeći izvori: veb sajt Uprave prihoda i carina Crne Gore https://eprijava.tax.gov.me/TaxisPortal: veb sajt Vlade Crne Gore www.gov.me: veb sajt www.boniteti.me: finansijska dokumentacija dostavljena od strane javnih emitera u svrhu obračuna godišnje naknade za emitovanje, koja se nalazi u posjedu Agencije; odluke o budžetima lokalnih javnih samouprava koje su objavljene na Katalogu propisa; odobrenja za emitovanje javnih emitera, sa izmjenama.

Kako napominju iz AMU, prilikom izrade ove analize, na snazi su bili Zakon o elektronskim medijima, Zakon o medijima i Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore.

The post AMU analiza ekonomskog položaja javnih emitera: Radio Baru najmanji budžet po broju stanovnika first appeared on BARinfo.

“Ovaj zakon je stupio na snagu 19. juna i na drugačiji način reguliše finansiranje, način imenovanja i razrješenja organa upravljanja, prava i obaveza osnivača, emitera, kao i javnosti u čijem interesu se ove medijske kuće i osnivaju i rade.

Tokom sastanka posebna pažnja bila je usmjerena na sprovođenje potrebnih aktivnosti u cilju realizacije obaveza skupština jedinica lokalne samouprave da osnivačke akte lokalnih javnih emitera usklade sa novim zakonom u roku od devet mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu (mart 2025. godine). Pored toga, razmatran je i načinu realizacije obaveza ovih emitera da usklade organizaciju i način rada sa ovim zakonom u istom roku tj. do marta 2025. godine.

Prepoznato je da će na ovaj proces  značajno uticati održavanje zakazanih lokalnih izbora u nekoliko jedinica lokalne samouprave, istek mandata organa upravljanja u pojedinim lokalnim javnim emiterima, te dosadašnji izazovi u vezi sa stabilnim i održivim finansiranjem i obezbjeđivanjem neophodnih kadrovskih i tehničkih resursa.

U vezi sa tim, izražena su očekivanja da će nadležni organi jedinica lokalne samouprave (skupštine, predsjednici, nadležni sekretarijati), koje su osnivači ovih medijskih kuća blagovremeno, odgovorno i posvećeno pristupiti realizaciji svojih obaveza. Samo na taj način obezbijediće se realizacija, u kontinuitetu isticanog, cilja donošenja novog zakona, a to je unapređenje i dosljedna primjena modela održivog, stabilnog i predvidivog finansiranja ovih medijskih kuća, te mjera za jačanje njihove političke i finansijske nezavisnosti, odgovornosti i transparentnosti. 

S obzirom na prepoznate nejasnoće i kontradiktornosti odredbi novog zakona, u dijelu koji se odnosi na model finansiranja lokalnih javnih emitera, zaključeno je da, u najkraćem mogućem roku, treba pristupiti njihovom prevazilaženju kako bi se u propisanom roku izvršilo usaglašavanje organizacije, finansiranja i rada ovih medija sa novim zakonom”, navodi se u saopštenju Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

The post Sastanak AMU sa lokalnim javnim emiterima first appeared on BARinfo.