„Evropska komisija je u Strategiji EU za luke iz marta 2026. godine poseban značaj dala zaštiti strateške lučke infrastrukture i najavila razvoj kriterijuma za procjenu stranog vlasništva i kontrole nad lukama.

Još jasniji stav zauzeo je Evropski ekonomski i socijalni komitet u mišljenju usvojenom 15. jula 2026. godine. EESC traži veću transparentnost i kontrolu vlasništva nad lukama, naročito kada su u pitanju investitori povezani sa stranim državama, i izričito poziva na očuvanje evropskog upravljanja i kontrole nad strateškim lukama. EESC upozorava i na rizike koje strana kontrola infrastrukture, opreme, tehnologije i softvera može imati po strateške interese“, navodi se u njihovom saopštenju.

Ovaj Sindikat nalazi da su navedeni stavovi neposredno relevantni za Luku Bar, imajući u vidu da je Memorandum potpisan sa AD Ports Group, kompanijom pod kontrolom državnog kapitala Abu Dabija.

Kako navode, posebno je značajno što Crna Gora tek uspostavlja prvi sistemski mehanizam provjere stranih investicija. Vlada je 30. jula usvojila Predlog za uspostavljanje tog mehanizma, kao osnov za donošenje posebnog Zakona o provjeri stranih investicija.

„Sindikat je na stanovištu da prije bilo kakvog obavezujućeg aranžmana koji može uticati na vlasništvo, upravljanje ili stvarnu kontrolu nad Lukom Bar mora biti sprovedena puna provjera takve investicije u skladu sa evropskim standardima i strateškim interesima Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje Mr Agim Mila, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore.

The post Sindikat: Budućnost Luke Bar sagledati u skladu sa novim evropskim pristupom stranim investicijama first appeared on BARinfo.

Kako je saopštio predsjednik Sindikata pomoraca i dokera Agim Mila, Vlada je predlogom ovog zakona, a Skupština njegovim usvajanjem, omogućila da se pomorac odrekne prava na godišnji odmor, što je suprotno kako Zakonu o radu Crne Gore, tako i Međunarodnoj konvenciji o radu pomoraca. 

Prema njegovim riječima, ovim zakonom, koji omogućava da boravak na brodu traje 12 mjeseci, krši se konvencija koja propisuje da boravak bude kraći od godinu dana, odnosno da treba da traje najviše 11 mjeseci, a da se onda ide na plaćeni godišnji odmor.

“Sindikat smatra da su navedene odredbe u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, Zakonom o radu i Konvencijom o radu pomoraca iz 2006. godine, koja predstavlja obavezujući međunarodni standard za Crnu Goru i ima primat nad domaćim zakonodavstvom kada uređuje pitanja drugačije od unutrašnjih propisa”, navodi se u inicijativi koju je Sindikat pomoraca i dokera uputio Ustavnom sudu.

Posebno se ukazuje da pravo na godišnji odmor nije pravo kojeg se zaposleni može slobodno odreći, već minimalni standard zaštite zdravlja, bezbjednosti i dostojanstva rada.

“Mogućnost da se pomorac “na lični zahtjev” odrekne godišnjeg odmora otvara prostor za zloupotrebe, imajući u vidu neravnopravan položaj zaposlenog u odnosu na poslodavca i mogućnost ekonomskog ili profesionalnog pritiska. Ako se zakonom ostavi mogućnost da se pomorac odrekne prava na godišnji odmor, to znači da on uvijek može da bude pod pritiskom poslodavca da se odrekne odmora i da to ne bude izraz njegove slobodne volje, nego ekonomski i profesionalni pritisak na pomorca da odustane od plaćenog odmora i da ostane duže na brodu”, rekao je Mila.

Kako su pojasnili, ovim zakonom, između ostalog, otvara se i pitanje uslova života i rada na brodu.

U Sindikatu smatraju da ukrcaj pomorca u trajanju do 12 mjeseci dovodi u pitanje i međunarodne standarde o pravu na repatrijaciju i ograničenju maksimalnog trajanja službe na brodu. Pravo na godišnji odmor i pravo na repatrijaciju čine jedinstven zaštitni mehanizam kojim se sprečava prekomjerni boravak na brodu i štite zdravlje i bezbjednost pomoraca.

The post Mila: Novim zakonom država omogućila poslodavcu da uslovljava pomorce first appeared on BARinfo.

RB/BI: Zbog sukoba SAD-a, Izraela i Irana, promijenjene su mnoge pomorske rute. Na brod nije jednostavno ni stići, niti se sa njega vratiti. Ministarstvo pomorstva raspolaže informacijama sa svoje platforme za hitnu registraciju pomoraca koji se nalaze na brodovima u ratnoj zoni i informacijama koje dobijaju od pomorskih kompanija i agencija za posredovanje u zapošljavanju pomoraca. Do ovog momenta registrovana su 44 pomorca. Platforma je nastala u cilju evidencije broja pomoraca koji se nalaze u ratnim zonama i pružanja pomoći i podrške u koordinaciji eventualne evakuacije u slučaju bezbjednosne eskalacije. Otvoreno je više kanala komunikacije, razmjenjuju informacije u realnom vremenu, a prilikom registracije pomorci mogu da se prijave za evakuaciju iz ratne zone. Do sada su uspješno evakuisana četiri pomorca. Našeg gosta pitamo kakva je situacija iz ugla pomorskih sindikata.

Mila: Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore je, kao dio mreže Međunarodne tranportne federacije (ITF), u stalnoj komunikaciji sa ITF-om, odakle dobijamo informacije o stanju na terenu. Trenutno, u Persijskom zalivu se nalazi oko tri hiljade brodova i najmanje 20.000 pomoraca. Situacija je nestabilna i mijenja se iz dana u dan. Ova oblast je i zvanično proglašena ratnom zonom, što znači da pomorci imaju pravo da odbiju plovidbu u takvo područje. Međunarodne organizacije, a posebno Međunarodna pomorska organizacija, upozorava da brodovi ne treba da ulaze u Hormuški moreuz radi komercijalnih operacija, a ovo upozorenje uslijedilo je nakon što su neke manje kompanije i manji brodari probali da nastave plovidbu radi stvaranja brzog profita na tom području. Međunarodna transportna federacija (ITF) je podnijela nekoliko zahtjeva prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO). Prvo je pitanje bezbjednosti pomoraca, koja mora biti apsolutni prioritet. Takođe, potrebno je obezbijediti nesmetan pristup hrani, vodi i medicinskoj pomoći. Pomorcima mora biti omogućena komunikacija sa porodicama, kao i psihološka podrška. IMO od države zastave traži traži da spreči kompanije da šalju brodove u rizičnu zonu i istovremeno, poziva se na diplomatske napore kako bi se obezbijedila sigurna plovidba. Svjedoci smo da se razmatra obezbjeđivanje vojne pratnje za brodove. Iz ITF-a su uzdržani u vezi ovog predloga, jer ne može da garantuje potpunu bezbjednost, imajući u vidu savremene načine napada na brodove. ITF predlaže uspostavljanje bezbjednih pomorskih koridora za izlazak brodova, odnosno, što je još bitnije, za repatrijaciju pomoraca koji žele da napuste taj teren, u smislu da njihova repatrijacija bude prioritet, pogotovo sa onih aerodroma koji sada imaju ograničeni promet zbog napada, a nalaze se u tom regionu. Poruka ITF-a je jasna: niko od pomoraca ne smije biti primoran da plovi u ratnu zonu bez pune procjene rizika i zaštite života na moru.

RB/BI: Dešavanja u Hormuškom moreuzu su ozbiljna.

Mila: Sama činjenica da je proglašen ratnom zonom govori da je situacija izrazito nestabilna i predstavlja visokorizičnu zonu za plovidbu. To se pogotovo odnosi na pomorce, jer oni sada više nisu kolateralna šteta, već direktne mete.

RB/BI: Ovo je jedna od najopasnijih pomorskih zona na svijetu.

Mila: Hormuški moreuz je najopasnija pomorska zona na svijetu, jer su sada pomorci direktne mete. Ti rizici uključuju napade projektilima i drugim savremenim sredstvima, uključujući bespilotne dronove, kao i elektronsko ometanje navigacije. To znači da se priroda rizika suštinski promijenila. Danas se pomorci nalaze u uslovima savremenog konflikta, na šta se svijet nije navikao.

RB/BI: Da li oni imaju pravo da odbiju plovidbu kroz ovu zonu?

Mila: U principu, shodno Konvenciji o radu pomoraca, imaju pravo da odbiju, naročito kada je riječ o zoni koja je označena kao visoko rizična. Da podsjetim, ITF i Udruženje brodara su proglasili Hormuški moreuz ratnom zonom. To znači da svi pomorci koji plove na brodovima koji su pokriveni ITF Kolektivnim ugovorom imaju pravo da odbiju plovidbu kroz tu zonu, ulazak u tu zonu, a imaju pravo na duple dnevnice, veće iznose osiguranja u slučaju smrti ili invaliditeta i još niz dodatnih prava, u slučaju ulaska u ratnu zonu.

RB/BI: Ko njih štiti u ovakvim situacijama?

Mila: Na globalnom nivou ključnu ulogu ima ITF, koji okuplja preko 700 sindikata širom svijeta, na nacionalnom nivou tu ulogu igra ovaj sindikat. Važno je naglasiti da je ITF uključen u formiranje međunarodnih stavova i inicijativa koje usaglašavaju i kroz Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO), Međunarodnu organizaciju rada. Prema informacijama koje mi, kao sindikat imamo, formirana je zajednička grupa na nivou Međunarodne pomorske organizacije, gdje se usaglašavaju mjere radi zaštite pomoraca, a tu jednu od glavnih uloga ima ITF.

RB/BI: Što konkretno radi Sindikat pomoraca i dokera u ovoj situaciji?

Mila: Kao dio ITF mreže, aktivno pratimo razvoj situacije i pružamo podršku našim članovima i ne samo njima. U konkrentom slučaju, s obzirom da se radi o vanrednoj situaciji, mi podršku pružamo i onim našim pomorcima koji nisu članovi sindikata. Kroz direktnu komunikaciju sa ITF-om, učestvujemo u razmjeni provjerenih informacija i ukazujemo na stanje naših pomoraca.

RB/BI: Koliko su pomorci iz Crne Gore pogođeni ovom situacijom?

Mila: Imamo značajan broj pomoraca iz Crne Gore koji plove na ovim rutama, pa ovo nije tema koja je udaljena od nas, već se direktno radi o bezbjednosti naših ljudi. Upravo zbog toga smatramo neophodnim da država ima jasan i unaprijed definisan protokol postupanja u ovakvim kriznim situacijama.

RB/BI: Imamo li mi takav protokol?

Mila: Ne postoji u Crnoj Gori. Ono što je možda razočaravajuće da ni veće pomorske sile to nemaju, ali oni imaju bezbjedonosne procedure i u kontinuitetu prate stanje na terenu i informišu svoje pomorce o stanju, mogućnostima i rizicima. To mogu zato što imaju aktivan registar pomoraca na nivou zemlje i imaju komunikaciju, pa tačno znaju gdje im se koji pomorac nalazi, što na žalost, u Crnoj Gori nije slučaj.

RB/BI: Da li to znači da mi nemamo ni procedure?

Mila: Tako je, nemamo.

RB/BI: Kakva je uloga sindikata u odnosu na državu, u ovakvim situacijama?

Mila: Uloga sindikata je da zaštiti pomorce i da ukaže na njihove potrebe. Taj posao ovaj sindikat ne odrađuje preko Ministarstva pomorstva i u komunikaciji sa njim, nego isključivo sa Međunarodnom transportnom federacijom – ITF-om.

RB/BI: Koju biste poruku poslali pomorcima?

Mila: Ključna poruka je da se o zaštiti ne razmišlja onda kada problem nastane, nego unaprijed. U kriznim situacijama jedino pomorci koji su organizovani imaju realnu mogućnost da zaštite svoje pravo i zbog toga uvijek apelujemo da se pri traženju angažmana na brodu rukovode time da brod na kojem će oni služiti bude pokriven Kolektivnim ugovorom ITF-a, jer na taj način ti pomorci postaju dio ITF porodice, preko nas takođe. Ne mogu nikad imati apsolutnu zaštitu, ali uvijek mogu stepen više u odnosu na one pomorce koji su na brodovima koji nisu pokriveni Kolektivnim ugovorom ITF-a.

RB/BI: Što očekujete u narednom periodu?

Mila: Ukoliko se geopolitičke tenzije nastave, očekujemo dalju destabilizaciju plovidbe kroz ovaj region i zadržavanje statusa ratne zone. Činjenica da Međunarodna pomorska organizacija već razmatra mjere poput bezbjednih koridora i evakuacije pomoraca jasno ukazuje na ozbiljnost situacije. Zato je važno da i država i brodari i sindikati djeluju koordinisano, sa jasnim fokusom na bezbjednost pomoraca na prvom mjestu.

RB/BI: Situacija u Hormuškom moreuzu nam je, na žalost, svima jasna. To je ratna zona. Osim što su životno ugroženi pomorci u tom dijelu, ugroženi su interesi raznih kompanija. Pomorske kompanije koje izbjegavaju taj dio koriste rute koje su duže i skuplje, što sve komplikuje, poskupljuje brodarske usluge, ali otežava i život pomoraca.

Mila: Ono što valja naglasiti jeste da, prema informacijama koje dobijamo od ITF-a, veliki brodari, koji imaju kulturu socijalnog dijaloga i bitni su kod Međunarodne pomorske organizacije, imaju svijest o svemu ovome i ne dovode u rizik pomorce na njihovim brodovima. Veći su problem manje kompanije, manji brodari, koji su spremni da rizikuju život pomoraca radi lakšeg sticanja profita.

The post Mila: O zaštiti se ne razmišlja kada problem nastane, nego unaprijed first appeared on BARinfo.

Kongresu su prisustvovali i predstavnici Saveza sindikata Crne Gore, čiji je generalni sekretar, g. Duško Zarubica, uputio pozdravne riječi i izrazio podršku naporima Sindikata da očuva i unaprijedi prava radnika u pomorskom i lučkom sektoru.

U okviru rada Kongresa podnesen je izvještaj o radu za prethodni mandat, a predstavljen je i plan aktivnosti za naredni period, kojim se naglašava važnost sindikalnog jedinstva, solidarnosti i aktivnog učešća u procesu zaštite radničkih prava i socijalnog dijaloga.

Predsjednik Sindikata mr Agim Mila istakao je da će organizacija „nastaviti da jača profesionalne, socijalne i organizacione kapacitete kako bi dostojanstvo radnika ostalo u središtu svakog procesa u luci i na moru“.

Kongres je završio rad izborom novog – ujedno i dosadašnjeg rukovodstva. Za predsjednika Sindikata reizabran je mr Agim Mila, za članove Nadzornog odbora izabrani su Nedžad Bracić, Vesko Dragišić i Jelena Đakonović, dok su u Statutarnu komisiju izabrani Jadranka Jovanović, Dragana Radošević i Matija Bojović.

The post Kongres Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore održan u Baru first appeared on BARinfo.