Turnir je organizovala NVO Akcelerator preduzetništva iz Bara, u saradnji sa autorom igre Aleksandrom Lekićem, treću godinu zaredom, i to u dvije kategorije – za mlađe učesnike do 18 godina i za starije učesnike.

Takmičenje je održano u više gradova Crne Gore, sa ciljem da se uključi što veći broj učesnika i prikupi što veći iznos pomoći. Učestvovalo je blizu 200 takmičara, a zahvaljujući njihovom odzivu i velikodušnosti, kao i podršci brojnih građana, institucija i organizacija, prikupljena su značajna novčana sredstva i druge donacije, čime je poslata snažna poruka solidarnosti i zajedništva.

U kategoriji starijih učesnika, pobjednik trećeg turnira u igri “Svijet na dlanu” bio je Milutin Vučetić. drugo mjesto je osvojio Almir Adrović, treće Emir Alković, a četvrto Darko Pekić.

Prvo mjesto u kategoriji učesnika do 18 godina osvojio je Bogdan Vujačić (Gimnazija “Niko Rolović”), druga pozicija pripala je Marku Neškoviću (OŠ „Anto Đedović“), treća Nađi Knežević (OŠ „Anto Đedović“), a četvrta Đorđu Ćosoviću (Srednja ekonomska-ugostiteljska škola).

Organizatori su uputili posebnu zahvalnost institucijama, organizacijama i partnerima koji su doprinijeli realizaciji turnira, među kojima su Opština Bar, Sportsko-rekreativni centar Bar, JU Kulturni centar Bar, DOO Vodovod i kanalizacija Bar, NVO Kompas, NVO Bubulj, omladinski centri iz Bara i Tivta, Informativno-edukativni centar Opštine Nikšić, Centar za kulturu Danilovgrad, kao i preduzeća Bar Trade DOO, 3D House i CD.M iz Bara, te Oblak.com i Foto Nikić Digital iz Podgorice.

Zahvalnost je upućena i pojedincima koji su pomogli u organizacionoj turnira – Doroteji Milanović, Jovanu Mitroviću, Zoranu Davidoviću, Aleksandru Šeteru, profesoricama Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Jeleni Rovčanin i Ismeti Dabović, kao i svim drugim fizičkim i pravnim licima koji su prepoznali humanitarni značaj ove aktivnosti i dali svoj doprinos uspješnoj realizaciji.

The post Okončan treći ciklus igre Svijet na dlanu first appeared on BARinfo.

Polufinalne i finalne partije za mlađe kategorije (do 18 godina) biće odigrane danas (subota) u Press sali Sportskog centra „Topolica“, sa početkom u 16 časova, dok je završnica turnira za starije kategorije zakazana za nedjelju, na istom mjestu, takođe sa početkom u 16 časova.

Podsjećamo da se ovogodišnji tradicionalni turnir u edukativnoj igri „Svijet na dlanu“ u Baru organizuje kao humanitarni događaj, sa ciljem prikupljanja pomoći za djecu bez roditeljskog staranja iz JU Dječiji dom „Mladost“ – Bijela. Turnir organizuje NVO Akcelerator preduzetništva iz Bara, u saradnji sa autorom igre, Aleksandrom Lekićem.

Tokom grupnih faza turnira, koje su pored Bara održane i u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću i Tivtu, učestvovalo je oko 200 takmičara, a prikupljena su značajna sredstva namijenjena pomoći Dječijem domu „Mladost“ iz Bijele.

Posjetioci će imati priliku da i tokom završnice turnira doniraju novčana sredstva ili poklone i na taj način daju lični doprinos ovoj humanitarnoj akciji. Svaka donacija, bez obzira na iznos ili vrstu, predstavlja vrijedan doprinos i znak pažnje koji djeci mnogo znači, navodi se u obavještenju koje potpisuju Violeta Žudić iz NVO “Akcelerator preduzetništva” i Aleksandar Lekić.

The post Polufinale i finale humanitarnog turnira u edukativnoj igri Svijet na dlanu first appeared on BARinfo.

Turnir u ovoj edukativnoj i zabavnoj igri za učenike osnovnih i srednjih škola, drugu godinu zaredom organizuje Omladinski klub Bar, uz podršku pojedinih volontera, kao i brojnih donatora – pojedinaca i preduzeća koji su obezbijedili lijepe i korisne nagrade za učesnike turnira. Ove nagrade su upravo u duhu same igre Svijet na dlanu i promocije pravih vrijednosti i znanja.

Pobjednika turnira očekuje put u Berlin preko Turističke organizacije.

“Države svijeta, njihove različitosti i bogatstva, ipak se najbolje upoznaju upravo kroz putovanja, susrete sa različitim kulturama i znamenitostima nekog kraja. Kako je za mlade danas veoma značajno i poznavanje stranih jezika – kao jedna od nagrada se izdvajaju i besplatni časovi engleskog jezika. Da su sportsko-rekreativne aktivnosti važan segment u razvoju mladih prepoznali su i oni koji za osvojeno drugo mjesto na turniru poklanjaju bicikl. Tu su i pojedini donatori koji su učesnicima kao nagrade obezbijedili lopte za fudbal, odbojku, košarku kao i časove tenisa, knjige, vaučere za bioskop i slično”, kaže Lekić.

Igrajući svijet na dlanu igrači provjeravaju svoja znanja o zemljama svijeta, o njihovim geografskim, istorijskim, ekonomskim, sportskim i drugim pojedinostima. Svijet na dlanu je igra koja je osvojila mlađe generacije, a turnir u ovoj igri u Baru postaje tradicija.

Pored učesnika osnovnih i srednjih škola iz Bara na turniru učestvuju i učenici iz Petrovca, Budve, Tivta i Podgorice, koji su pokazali interesovanje za ovaj događaj, koji osim sticanja znanja na zabavan način, znači i priliku za razonodu i lijepo druženje u omladinskom klubu.

The post Završena grupna faza turnira igre Svijet na dlanu first appeared on BARinfo.

Zahvalnost, kako ističe Lekić, duguju podršci Omladinskog kluba “bez kojeg sve ovo ne bi bilo moguće”.

„Omladinski klub Bar, na čelu sa Enesom Sukić, djeluje pod okriljem Ministarstva za sport i mlade, a u kompletnoj organizaciji neprocjenjiva je i pomoć volontera i koleginice Violete koja će biti i sudija na turniru. Kao idejnom tvorcu igre, biće mi veliko zadovoljstvo da pomognem u organizaciji”, kaže Lekić.

Za naše medije objašnjava šta, osim zavidnog poznavanja geografije, ova igra predstavlja.

„Ona je spoj znanja, sreće, ali i taktike… Širok je dijapazon znanja i vještina koje igrači primjenjuju da bi ostvarili pobjedu. Osim geografije, moraju biti edukovani i u oblastima koje se tiču ekonomskih, sportskih, istorijskih, demografskih pojedinosti. Igrajući ‘Svijet na dlanu igrači ‘putuju’ i istražuju zemlje svijeta, različite tradicije, kulture… Suština je da mladi ljudi šire vidike“, dodaje Lekić.

Violeta Žudić ističe da je to što Sašu poznaje i privatno i poslovno, bila čvrsta preporuka da, čim joj je predočio o kakvoj ideji se radi, nije imala dilemu da li da pridruži lijepom procesu.

„Uvijek sam podržavala ideje za koje procijenim da imaju visok stepen vrijednosti. Još uvijek spadam u grupu ‘mladih’, pa i osjećam neku vrstu odgovornosti da budem dio ovakvog projekta. Biti volonter nije teško, kada vam se nešto sviđa. Sve aktivnosti u vezi sa turnirom – druženje, upoznavanje ljudi, nova iskustva, znače mi zaista mnogo. Vjerujem da i ostali učesnici isto promišljaju“, ističe Žudić, koja podvlači da su upravo mladi pokretačka snaga turnira.

U saradnji sa onima koji su prepoznali važnost ovakvog nadmetanja, obezbijeđene su i vrijedne nagrade.

„Raduje što su pojedine uspješne firme, ali i osviješteni pojednici, prepoznali značaj ovog takmičenja. Prva nagrada je put u Berlin za dvije osobe. Nagrade su i biciklo, pohađanje kursa nekog stranog jezika. Pripremili smo i nagrade koje se tiču sportskih aktivnosti – lopte za fudbal, košarku, odbojku… Nismo zaboravili ni značaj kulture za razvoj mladih, pa će najuspješniji učesnici dobiti knjige ili vaučere za bioskop“ navodi Žudić.

Pripreme za takmičenje se organizuju u prostorijama Omladinskog kluba.

“Ove godine, osim Bara, učestvuju i klubovi iz Podgorice, Budve, sa Cetinja… Maksimalan broj takmičara je 64, a ostalo je još malo vremena i prostora za prijave. Turnir će početi sredinom decembra, a odvijaće se u dvije faze. Prva je grupna od 8. do 16. decembra. Slijedi polufinale i finale, u subotu 21. decembra u prostorijama Doma učenika ‘Dušan Marović’“, objašnjava propozicije Lekić.

Pravo učešća imaju mladi od 13 do 18 godina, a prijaviti se mogu u Omladinskom klubu ili pozivom na viber broj 069/685-455.

The post Bar ima Svijet na dlanu first appeared on BARinfo.

Turnir u ovoj zabavnoj i edukativnoj igri ove godine se održava sredinom decembra u Baru, a učestvuju učenici srednjih škola iz Bara i šire.

Svijet na dlanu je društvena igra koja je osvojila mlađe generacije. Igrajući ovu igru igrači „putuju“ i istražuju razne zemlje svijeta, a svojim znanjem i taktikom se bore za pobjedu.

„I ove godine učesnike turnira očekuju korisne nagrade od pojedinih donatora, kao što su put u inostranstvo preko turističke agencije, biciklo, bluetooth slušalice, besplatni kursevi engleskog jezika, karte za bioskop, knjige, lopte za fudbal i košarku i mnoge druge.

Prijave za turnir su on-line preko linka:

https://forms.gle/R8F2NQTzP9yRCvTu6

Za prijavljene učesnike biće organizovane pripreme (trening) u Baru, Budvi, Podgorici, na Cetinju i u drugim gradovima prema potrebi.

Broj učesnika je ograničen na 64, a prednost imaju kandidati koji se ranije prijave“, kazao je Aleksandar Lekić, autor igre i saradnik u organizaciji turnira.

The post Omladinski klub Bar organizuje drugi turnir u igri kartama – Svijet na dlanu first appeared on BARinfo.

Važna uloga kako državnog, tako i opštinskog nivoa vlasti ogleda se u radu na postizanju onih efekata koje znače razvoj grada, unaprijeđenje kvaliteta života i opšteg zadovoljstva. Po ovom pitanju od velike je važnosti i dobra saradnja ova dva nivoa vlasti.

Brojni primjeri nam pokazuju da ova saradnja nije bila zadovoljavajuća, i pored činjenice da su u dužem vremenskom periodu isti politički subjekti, na čelu sa DPS-om kao dominantnom strankom, činili vlast kako na opštinskom, tako i na državnom nivou.

S obzirom da su iste partije činile vlast na oba nivoa, bilo je i realno za očekivati da ta saradnjaj bude i bolja i brža, u cilju postizanja opšteg dobra. No, ipak, vrijeme je pokazalo da je u mnogim slučajevim ta saradnja izostala. Izostala je i onda kada je državna vlast još davne 2007, godine, nakon prodaje zemljišta na Maljeviku trebala da rješava brojna administrativno-pravna ograničenja, a zajedno sa lokalnom upravom da rješava i pitanja razvoja infrastrukture. Uklanjanje ovih barijera bi značilo postavljanje čvrstih osnova za razvoj turizma. Nažalost, ni dan danas, više od petnaest godina od tada, na Maljeviku nemamo izgrađene hotelsko-turističke komplekse, rast zaposlenosti po tom osnovu i veći broj turista koji bi posjećivali Sutomore.

Projekti od značaja za razvoj pojedinih djelova opštine, kako što je izgradnja vodovodne ili kanalizacione mreže značajno kasne. Više od dvadeset godina mještani Virpazara i Crmnice čekaju da neko od nadležnih počne da rješava važna pitanja kao što su nedostatak parking prostora, bezbjednost u pogledu pružnog prelaza ili izgradnja pješačke staze prema željezničkoj stanici. Iako malo, ali značajno turističko mjesto Virpazar po mnogim pitanjima nije bio u domenu interesovanja nadležnih.  

Iako je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost još 2006. godine, do danas nije bilo dovoljno vremena da se riješi ni pitanje razgraničenja prava svojine države i opštine Bar. Ovaj spor dodatno komplikuje pitanje nadležnosti i saradnje, a time i efikasnosti ova dva nivoa vlasti.

Ukoliko je potrebno da građani Bara čekaju više od pet godina da se dva nivoa vlasti dogovore u vezi uređenja jednog parka u centru grada (parka kod Gimnazije), ili preko deset, odnosno petnaest godina da se izgradi vrtić u našem gradu, dogradi sportska hala u osnovnoj školi ili izgradi olimpijski bazen, onda sigurno da ni jedan, a ni drugi nivo vlasti, u dugom vremenskom periodu nisu radili kako treba, prema potrebama, očekivanjima, ali i povjerenju koje su dobili od građana.

Vladajuća DPS je prije 10 godina objavila impresivan izborni program za Bar u kojem su naveli svoje čvrsto opredjeljenje u pogledu njegove realizacije. Za neke od ovih projekata realizacija je tek danas u začetku, dok za mnoge druge realizacija nikada nije ni otpočela. Tako u programu iz 2014. godine, pod nazivom “Zrelo naprijed, za Evropski Bar”, stoje značajna, ali neostvarena izborna obećanja:  “U saradnji privatnog i javnog sektora razvijamo vrhunski sport – gradimo olimpijski bazen zatvorenog tipa”; “Poboljšanje uslova medicinske zaštite kroz dogradnju objekta Urgentnog centra u okviru Opšte bolnice u Starom Baru”; “Izgradnja podvožnjaka u cilju rješavanja saobraćajnih gužvi”; “Izgradnja biciklističke staze od Šušanja do Crvene plaže”; “Reciklažni centar u sastavu Regionalne deponije Možura”; “Dječiji vrtić na Topolici za smještaj 350 mališana”; “Otkupni centar za poljoprivredne proizvode u Mrkojevićima”.

Kao posebno važna odrednica u ovom programu navodi se izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što kako dalje stoji u tekstu – “predstavlja bitnu pretpostavku razvoja turizma”. Pa ipak, deset godina nakog toga suočeni smo sa izlivanjem fekalija u more, a prošlo ljeto i sa zabranom kupanja na plažama Žukotrlica zbog lošeg kvaliteta vode za kupanje.

Opšti uspjeh rada naše lokalne samouprave može da se mjeri i stepenom svega onoga što je ostvareno iz Strateškog plana razvoja opštine Bar, koji je definisan za period od 2020. do 2025. godine. Od danas stepen ostvarenja je daleko manji od očekivanog (rješavanje saobraćajnih gužvi, bolje vodosnadbijevanje pojedinih djelova opštine, rješavanje pitanja odvoda otpadnih voda, zaštita životne sredine, izgradnja objekta od opšteg intersa i sl.). Za brojne važne projekte kao da je vrijeme stalo.

U dužem vremenskom periodu se ne ostvaruju značajniji pomaci ka rješavanju onih pitanja koja bi u većoj mjeri i dugoročno značila unapređenje kvaliteta života, zadovljenje različitih potreba naših građana i veće zadovoljstvo. Razlog tome nije samo neefikasna lokalna samouprava, ili manje efikasna u odnosu na ono što su data obećanja i programska opredjeljenja starija od jedne decenije, već i nebriga državnog nivoa vlasti prema našem gradu u dugom vremenskom periodu, ali i loša saradnja ova dva nivoa vlasti, saradnja koja je jedan od važnijih uslova uspješnog upravljanja resursima i ostvarivanja opšteg dobra.

The post Lekić – PzP: Vlast u protekloj deceniji first appeared on BARinfo.

„Igra Svijet na dlanu postaje sve više popularna kod mladih. Mogu da kažem da su svi učesnici turnira pokazali zavidno znanje o državama svijeta, ali i dobru taktiku koja čini sastavni dio igre, a što je čini još dinamičnijom i zabavnijom. Ovo je prvi turnir u igri ’Svijet na dlanu’, ali vjerujem da će od ove godine postati tradicija. Na ideju sam došao sasvim slučajno, i mislim da sam pogodio poentu. Još uvijek je nema u slobodnoj prodaji, ali će i to biti brzo riješeno. Radili smo i anonimnu anketu, gdje su igrači rekli da je oko 60 posto važno znanje, a ostalo opada na taktiku, ali i sreću“, kaže Lekić.

Turnir u ovoj igri održan je u novembru u organizaciji Omladinskog kluba Bar. Učestvovalo je preko 80 takmičara, od kojih većina učenici osnovnih i srednjih škola. Ovo je bilo lijepo iskustvo za sve njih, ne samo radi otkrivanja nove igre i samog takmičenja već i radi upoznavanja, druženja mladih i sticanja novih znanja o zemljama svijeta. Finalno takmičenje, u kojem se susrelo četiri učesnika je održano 25. novembra u Gradskoj biblioteci i čitaonici. Pobjednicima turnira, ali i ostalim učesnicima su uručene nagrade od donatora.

Suorganizator je bio i Omladinski klub Bar.

„Igra ’Svijet na dlanu’ ne samo da je zanimljiva, nego i poučna, mnogo toga se nauči igrajući, a pritom ne mislim samo na istoriju i geografiju već i na geopolitiku, sport, državne resurse. Igra je zabavna i brzo se uči, preporučio bih je svima. Veoma sam zadovoljan organizacijom turnira. Zahvaljujem se Omladinskom klubu Bar i nadam se da će se i u buduće organizovati ovakvi turniri“, rekao je Dragan Polić pobjednik turnira.

„Iskreno mi je zadovoljstvo što smo uspjeli da kao Omladinski club Bar organizujemo turnir, okupimo djecu i mlade. Mi smo uživali u cijelom procesu, jer smo konstantno učili, družili se, proveli divne trenutke pa se nadamo da će se ovaj turnir održavati svake godine. Naša vrata će uvijek biti otvorena za ovako lijepe ideje. Pozvala bih i ostale sugrađane koji imaju neku sličnu ideju da se uključe. Mladi su sjajno reagovali na ovu ideju“, dodala je Ajla Jadadić, administratorka Omladinskog kluba Bar.

Ova igra se može igrati svakoga dana i iz nje dosta naučiti.

„Igra je mnogo zanimljiva i zabavna… Inače ​​igram je skoro svaki dan sa prijateljima. Svidjelo mi se to što se održao i Turnir iz igre na kojem sa ja osvojio drugo mesto. Bilo je zabavno igrati i u četvrtfinalu i polufinalu i u samom finalu. Nadam se da će uskoro biti organizovan i novi turnir i nadam se još boljem rezultatu“, istakao je Almir Adrović.

Ni Veselin Savić nije krio oduševljenje.

„Ovo je nešto novo i dosad neviđeno. Bila mi je prava čast da budem dio ovakvog projekta koji zaokuplja sve više pažnje. Igru igram kada god je to moguće, a nastojim i da prijatelje zainteresujem za nju. Nadam se novom turniru i još boljem plasmanu. Moj prvenstveni cilj je da igru promovišem što više“, dodao je Savić.

Finalisti turnira bili su Dragan Polić – pobjednik turnira, Almir Adrović – 2. mjesto, Veselin Savić – 3. mjesto i Amar Mekić – 4 mjesto). Svi oni su dobili vrijedne nagrade. Treba istaći i da su za pobjednike, ali i veliku većinu učesnika završnice, obezbijeđene i vrijedne nagrade.

The post U Baru čitav Svijet na dlanu first appeared on BARinfo.

Nagrada je dodijeljena i Mariji Makarovoj kao najmlađoj učesnici na trurniru. Marija ima samo deset godina a već jako dobro igra Svijet na dlanu.

Turnir je organizovao Omladinski klub Bar. Ukupno 54 igrača, iz Bara, Budve, Petrovca i Danilovgrada učestvovalo je prošče subote u prvoj fazi, a juče se, u polufinalu, sastalo 16 takmičara.

„Svijet na dlanu je edukativna, dinamična i zabavna igra. Igra se kartama, pri čemu svaka pojedinačna karta označava jednu od 160 država svijeta. Igraju četiri igrača. Suština igre je upoređivanje ovih zemalja po njihovim karakteristikama: geografskim, demografskim, istorijskim, po ekonomskom razvoju, prema uspjesima u sportu,“objašnjava tvorac ove igre, naš sugrađanin, Aleksandar Lekić.

Igra je, kazao je Lekić, sinonim za „učenje kroz igru“, pri čemu se igrači lijepo provedu. Namijenjena je za sve uzraste „ali s obzirom na težinu i potrebna znanja, najpogodnija je za uzrast preko 12 godina.

Igra je premijerno prezentovana u okviru programa hercegnovskog filmskog festivala, prije dvije godine, a „nakon toga, u saradnji sa omladinskim klubovima u Baru, Budvi, Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću i Mojkovcu. Na inicijativu administratorka Omlladinskog kluba Bar, Ajle Jadadić, klub je organizovao prvi turnir u ovoj igri, u čemu sam im kao autor pružio potrebnu pomoć,“ kazao je Lekić, dodajući da su mjesec ranije, pripreme za turnir održane u omladinskim klubovima u Baru, Budvi, Podgorici i Danilovgradu.

Lekić je zahvalio mr Milutinu Vučetiću, koji je učestvovao u pripremama za turnir i bio sudija na turniru, donatorima: Bar trade doo, buticima Cakan sport, knjižarama Olovka i Luča i mnogobrojnim pojedincima koji su donacijama pomogli održavanje turnira, direktorici JU Kulturni centar Bar, Aleksandri Grabež i rukovoditeljki Narodne biblioteke i čitaonice Sonji Lalević za ustupljeni prostor za potrebe održavanja turnira.

„Mogu da kažem da su svi učesnici turnira pokazali zavidno znanje o državama svijeta, ali i dobru taktiku koja čini sastavni dio ove igre, što je čini još dinamičnijom i zabavnijom. Ovo je prvi turnir u igri Svijet na dlanu, ali vjerujem da će od ove godine postati tradicija,“ smatra Lekić.

The post Dragan Polić pobjednik igre Svijet na dlanu first appeared on BARinfo.

“Igra Svijet na dlanu sve više stiče popularnost kod mladih, igra se sa kartama koje označavaju države svijeta, a suština igre je upoređivanje država po njihovim geografskim, istorijskim i ekonomskim karakteristikama, uspjesima u sportu… Naime, igra obuhvata više oblasti, što je čini interesantnom, razvija takmičarski duh, a pored samog znanja, podrazumijeva i primjenu određene taktike. Svijet na dlanu je sinonim za ’učenje kroz igru i lijepo druženje’”, objašnjava autor društvene igre „Svijet na dlanu“, Aleksandar Lekić.

Turnir organizuje Omladinski klub Bar, a u prvoj fazi je učestvovalo ukupno 54 igrača, među kojima su većina učenici srednjih ili osnovnih škola. Pored Barana, učestvuju i takmičari iz Budve, Petrovca i Danilovgrada. U narednu, polufinalnu fazu prolazi 16 igrača. Finaliste očekuju vrijedne nagrade od pojedinih donatora.

Polufinale i finale će se održati u subotu, 25. novembra sa početkom u 15 sati u prostorijama Narodne biblioteke i čitaonice ,,Ivo Vučković“.

The post Završena grupna faza takmičenja na turniru Svijet na dlanu, finale u subotu first appeared on BARinfo.

RB/BI: Mislim da će ovo biti jedan lagan i lagodan razgovor, s obzirom da ste mi u studiju.

Lekić: U pravu ste, ranije sam učestvovao u nekoliko vaših emisija, uglavnom političkog karaktera u toku kampanje za lokalne izbore, a jednom su, mislim, bili u pitanju predsjednički izbori.

RB/BI: Da krenemo od toga da je na prošlim izborima u Baru DF, a Pokret za promjene je član DF-a, izrazito loše prošao, ima samo dva odbornika u lokalnom parlamentu. Pretpostavljam da ovoga puta više očekujete od majskih izbora.

Lekić: Upravo tako. Od 2018. godine, kada su bili lokalni izbori u Baru mnogo toga se promijenilo, i u onom dijelu koji se odnosi na, da tako kažem, oslobađanje građana od nekog straha. Građani su uvjereni da su promjene moguće i da je moguće mijenjati sistem na bolje, na demokratski način, naravno, putem izbora. Znamo, naravno, da je to bila jedna velika pobjeda  30. avgusta 2020. godine, a najveći razlog te velike pobjede i smjene DPS-a sa državnog nivoa je upravo bilo oslobađanje građana od straha i njihovo uvjerenje da su moguće promjene. Neko je glasao radi zaštite crkve, odnosno protiv spornog zakona koji je uveden, neko je glasao jer je zaista situacija na svim poljima, socio-ekonomskim, političkim, u pravnom pogledu zabrinjavajuća, tako da je sve to zajedno, uz oslobađanje građana od straha da će u bilo kom smislu trpjeti određene posljedice zbog odluke da glasaju shodno svojim uvjerenjima, u velikoj mjeri doprinijelo promjenama, a to je ono što će i na ovim izborima, koji nas očekuju krajem maja, dominantno donijeti pobjedu u Baru.

RB/BI: Kako vam izgleda trenutna politička situacija u Baru, a kako u Crnoj Gori?

Lekić: Otvorene su mnoge političke teme. Svakako da se ono što se događa na nivou države, preliva i na lokalni nivo. Mnoga pitanja koja se odnose na aktuelne probleme, izazvane i krizom zbog rata u Ukrajini, čiji su se efekti odrazili na svjetskom nivou, direktno ili indirektno odražavaju se na Bar, na našu lokalnu priču, na svakodnevni život građana. Znamo da je došlo do poskupljenja goriva, a uz rast cijena goriva rastu i cijene drugih životnih namirnica. Jedna ozbiljna Vlada bi trebalo da pokrene potrebne mjere i potrebne reforme. Prije svega, mislim na one mjere koje se odnose na davanje najboljeg odgovora na postojeću krizu. U tom pogledu bih htio da pomenem odlazeću Vladu, kojoj je uskraćeno povjerenje i koja je u tehničkom mandatu, radila kako ne treba, upravo u dijelu socio-ekonomskih i ekonomskih reformi, koje se tiču programa “Evropa sad”, a koji je po meni više problem nego rješenje aktuelnih problema koji se tiču siromaštva i lošeg životnog standarda. Neka pitanja program “Evropa sad” uopšte ne predviđa, tako da se definitivno ne može smatrati mjerom rješavanja socijalnih problema koja mogu imati pozitivne učinke u nekom dugoročnom periodu.

RB/BI: Da vam pravo kažem, najviše što interesuje iz ovog razgovora slušaoce Radio Bara, jeste da li je “Evropa sad” održiv program?

Lekić: “Evropa sad” po nama nikako ne može da bude održiv plan ekonomskih mjera.

RB/BI: Da nećete da nam vraćate plate na ono što je prije bilo? Znate li za onu staru kletvu: Dabogda imao, pa nemao?

Lekić: U tome je zabluda građana Crne Gore, da je neko protiv rasta minimalne zarade sa 250 na 450 eura. U pitanju je uticaj na javne finansije, tako da je ovaj problem potrebno sagledati iz više uglova. Konkretno, i prihodovnu i rashodovnu stranu budžeta. Kako, na koji način građani dobijaju tih 450 eura, odnosno povećanje minimalne zarade? Jer im to omogućava država, a ona trpi štetu, stvara se rupa u budžetu. U suštini, ovaj program se zasniva na tome da se država svjesno odriče jednog dijela svojih prihoda koje ubira po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, a opština prireza poreza na dohodak fizičkih lica. Prema tome, programom “Evropa sad” država ukida porez na prihode koje plaća poslodavac i poreze na zdravstveno osiguranje, koji se obračunavaju na platu. Država se odriče svog dijela prihoda, dok, s druge strane, po Zakonu o radu i Opštem kolektivnom ugovoru poslodavac, kome su sada smanjene obaveze prema državi, obavezuje se da će da isplaćuje minimalnu zaradu od 450 eura. U ovom programu je više problematičnih elemenata, a prije svega kako će država da nadoknadi gubitke koje ima po osnovu ovog programa u svom budžetu.

Programi ekonomskih reformi ne donose se na godinu-dvije ili četiri godine, koliko traje mandat Vladi ili Skupštini, nego za mnogo duži period i imaju efekte na život građana u mnogo dužem periodu. Očigledno se pokazalo kao tačno da program “Evropa sad” zapravo predstavlja politički pamflet. Oni su donijeli program po kojem se povećavaju minimalne zarade građanima kako bi ubirali političke poene. Dovedeni su u Vladu kao eksperti, da rješavaju osnovna životna pitanja, ali se pokazalo da oni sada formiraju svoje političke partije i da program koji ne korespondira sa onim što su mogućnosti javnih finansija, čime će doći do ugrožavanja javnih finansija, što podrazumijeva da država neće biti u mogućnosti da izmiruje svoje redovne obaveze koje je odranije preuzela.

RB/BI: Kakva je sudbina programa “Evropa sad”?

Lekić: Program “Evropa sad“ neće uspjeti dugoročno da zaživi, jer ne tretira neke osnovne probleme – nezaposlenost, siromaštvo, mnogo toga je ovaj program izostavio, a ne može da zaživi i donese pozitivne efekte, upravo iz ovih razloga koje sam pomenuo: stvara se rupa u budžetu, dolazi do neusklađenosti programa sa javnim finansijama. Evo samo jedan podatak: imamo, prema planu budžeta koji je usvojen za 2021. godinu, da se od doprinosa prikupi 391 milion eura. To je bio plan, međutim, prikupljeno je 376 miliona, što je manje u odnosu na plan po osnovu doprinosa koji u 2022. godini, po planu “Evropa sad” treba da budu još više umanjeni, zato što su se poslodavci oslobodili jednog dijela poreza i doprinosa. Znači, sada se planira još veće smanjenje i tu se dovodi u pitanje mogućnost funkcionisanja države, isplata plata u javnom sektoru, penzija i nekih drugih obaveza koje je država po Zakonu dužna da ispoštuje.

Znate kako, kada kažete građanima da će minimalna zarada sa 250 biti povećana na 450, svako bi rekao: “Da, ja sam za to”. Ali, ekonomija, privreda i pitanje javnih finansija su mnogo komplikovanije i zahtijevaju razmatranje i dobru analizu prihodovne i rashodovne strane u budžetu, jer može da se dogodi veća šteta nego korist, ako država nije u mogućnosti da izmiruje redovno svoje obaveze koje je preuzela na sebe.

RB/BI: Ali, ne bih volio da budem u koži onoga ko će da sprovodi neki restriktivni program ubuduće. I o tome treba voditi računa.

Lekić: Upravo sam to htio da pomenem, već kratkoročno imamo prihode od budžeta za penzijsko osiguranje za januar 2022. godine za 25 odsto manje u odnosu na januar 2021, a to su podaci iz Ministarstva finansija. Prošle godine bili su oko 10 miliona, a u januaru ove godine 7,6 miliona. Već u prvom mjesecu primjene programa “Evropa sad”, došlo je do negativnih efekata po budžet, što će multiplikovano da se odrazi na obaveze koje je država preuzela. Da slušaocima bude jasnije, država je ostvarila 25 odsto manje sredstava u budžetu po osnovu doprinosa koji su povezani sa isplatom zarade. Programom “Evropa sad” poslodavcima je smanjen ovaj namet, a s druge strane, imamo podatke da je 36 odsto manje zaposlenih primilo platu u javnom sektoru, ako je podatak koji imam tačan. U svakom slučaju, ono što se negativno odrazilo po pitanju ovog problema, jeste i problem koji je izazvan opštinama, jer su one izgubile dio prihoda koji se odnosi na prirez porezu, onaj dio koji se preliva u prihode lokalnih samouprava, po osnovu doprinosa koji se plaćaju, a i po osnovu prireza na dohodak fizičkih lica. Iz medija imamo podatak da su oko 30 odsto smanjeni prihodi Opštine Bijelo Polje, po osnovu oslobađanja poslodavaca ovih nameta. Žao mi je što nemam podatak za Opštinu Bar, ali uglavnom sve opštine su pretprjele štetu, tako da ćemo imati problem i lokalnih finansija, kada su u pitanju investicioni projekti i uopšte, funkcionisanje Opštine.

Ministri Milojko Spajić i Jakov Milatović snose odgovornost jer su zapravo kreatori ovog programa, ali snosi svakako i premijer i svi članovi Vlade. Jasno je da oni u nekom narednom periodu neće sjedjeti u Vladi. Oni su donijeli program, posljedice tog programa će osjetiti građani u dugoročnom periodu. Često se pravi paralela, poređenje sa Grčkom koja je uvela slične mjere i koja je imala zbog toga određene probleme. Još jedna bitna stvar, radi građana, oni se nisu prilikom donošenja ovih mjera konsultovali ni sa Skupštinom, a ni sa onim dijelom parlamentarne većine koja je njima dala podršku da rade u interesu naroda i da se, prije svega, konsultuju i da sarađuju u tom dijelu sa Parlamentom. Tako da, manjinska Vlada koja se formira, kao i ekspertska Vlada, takođe na predlog gospodina Dritana Abazovića, nisu bile izraz većinske volje naroda. Jer, u svim demokratskim društvima, po načelu demokratije, potrebno da je oni kojima su građani dali povjerenje, vrše izvršnu vlast i donose odluke u ime građana. Mi smo imali jednu potpuno nelogičnu situaciju, a to je da je apsolutno cijela Vlada, svi ministri, bili su iz redova tih, da kažemo, eksperata, koji zapravo nisu izlazili na izbore. A logično je bilo da mi, koji smo 2020. godine izašli na izbore sa svojim izbornim programom, dobijemo šansu od građana da taj izborni program koji smo obećali, i primijenimo. Do toga, upravo na inicijativu GP URA i Dritana Abazovića, nije došlo, ali smo pristali na to.

RB/BI: Kad ste već pristali na to, je li moralo baš od prvog sekunda da vaš lider, Nebojša Medojević, bude veća opozicija toj Vladi nego sama opozicija u Parlamentu?

Lekić: Ja bih to nazvao konstruktivnom kritikom. Lider PzP, Nebojša Medojević ima, da kažemo, svoj način političkog djelovanja i izražavanja. Nekome se taj način sviđa, nekome ne, ali ono što je bitno jeste istina u svemu tome. Bitno je da smo mi kao PzP i kao DF imali obavezu prema građanima prilikom formiranja te Vlade, i u prvim danima funkcionisanja te Vlade, da upozorimo i na neki način da kažemo građanima o čemu se radi, jer mi smo preuzeli odgovornost…

RB/BI: Tako je, i vi ste upozoravali, i upozorili ste. I onda ste možda mogli malo da odmorite, da vidimo kako će to da ide, a znamo sve što mislite loše o toj Vladi, o njenom formiranju, načinu rada i tako dalje, ali to stalno doziranje je možda bilo malo kontraproduktivno.

Lekić: U pravu ste u jednom dijelu pitanja koje postavljate, sve je to naišlo i na kritiku jednog dijela javnosti, da se prvo da šansa da vidimo kako će ta Vlada da funkcioniše. Ali već u prvim mjesecima Vlada je donijela neke odluke, koje će, kao što sam pomenuo, dosta da koštaju u nekom dugoročnom periodu. Riječ je o slučaju zaduživanja države i to čak negativno, bez konsultacija Vlade. Imamo neke odluke koje su donesene i koje mi, kao DF i poslanici u Skupštini, ljudi koje je narod birao na izborima, imamo obavezu da kritikujemo. U svim demokratskim društvima potpuno je normalno da kritika bude upućena od strane onih koji podržavaju Vladu, jer oni daju mandat toj Vladi da radi u interesu građana. E sad, mi smo, kao što ste kazali, pristali na to iz razloga što nismo htjeli da narod izlazi na neke nove izbore, narod je više umoran od izbora. Pitanje je da li bi kroz određeni vid mahinacija, zloupotrebe resursa i svih onih loših mehanizama koje je primjenjivao, DPS imao mogućnost da se vrati na vlast, mi smo htjeli i dan-danas želimo da sačuvamo tu pobjedu od 30. avgusta, tako da smo na ovo pristali. Ali, to ne znači da ne treba da kritikujemo rad Vlade u onom dijelu u kome smatramo da je to potrebno i da je moguće raditi bolje.

Gospodin Dritan Abazović iz GP URA je insistirao, to je bio njihov plan i izborni program, da Vlada bude sastavljena od eksperata, a ne od predstavnika građana koji su pobijedili na izborima, odnosno predstavnika političkih partija koje su dobile većinu na tim izborima. Oni su to zahtijevali sa svojom snagom od 4,5%, što ne korespondira sa većinskom voljom naroda, ali mi smo na to pristali i ono što je bilo za očekivati je da ti eksperti, kada smo već svi stali iza njih, na predlog gospodina Abazovića i GP URA, rade svoj posao kako treba i da se taj princip ekspertske Vlade u potpunosti ispoštuje. Ja Vam kažem samo jednu stvar, gospodin Dritan Abazović je ušao u Vladu kao političar, tako da oni traže da budu eksperti, a onda je pobornik te ideje upravo ušao u Vladu kao političar, a ne kao ekspert. I ne samo to, on je ušao na važnu funkciju potpredsjednika Vlade za pitanje bezbjednosti. Po svom ličnom priznanju, bez iskustva kada je riječ o toj oblasti. Znamo da je gospodin Abazović politikolog, magistar političkih nauka na smjeru “međunarodni odnosi”. Vidimo da nema nikakvog iskustva u tom dijelu i po pitanju bezbjednosti – koji su bili rezultati? Jedan drugi apsurd jeste da su eksperti koji su dovedeni u Vladu imali zadatak da kao eksperti, a ne kao političari, izvedu zemlju iz krize, sprovedu potrebne mjere rješavanja socio-ekonomskih, bezbjedonosnih problema i slično. Ovih rezultata, po meni, nije bilo. Pojedine mjere, kao što je program “Evropa sad” su samo produbile postojeće probleme, a sa druge strane, pojedini eksperti iz te Vlade, sada formiraju svoje političke partije. Dovedeni su u Vladu da rade kao eksperti koji će znanje i iskustvo koje su stekli da primijene za dobrobit ove zemlje. Znači, postojala je skrivena namjera, ne svih, ali pojedinih koji sada formiraju novu političku partiju, da ostvare neke političke poene i u tom smislu koristili poziciju izvršne vlasti koju su dobili.

RB/BI: Najveći dio razgovora otišao je na program “Evropa sad”, čini se da tu priču još nismo zaokružili pa bi dobro bilo, ako imate još nešto na tu temu, kažete, pa da krenemo na neke druge teme.

Lekić: Problemi koji postoje u ekonomiji Crne Gore su strukturni problemi, a pitanje minimalne cijene rada je socijalna kategorija. Da bi rješavali osnovne probleme, treba riješiti pitanje nezaposlenosti. Ukoliko privreda funkcioniše kako treba, onda se budžet puni i postoje mogućnosti za uvođenje pojedinih mjera i povoljnosti. Mi u PZP-u nismo nikada bili protiv povećanja minimalne cijene rada, mi smo se za to zalagali kroz svoj izborni program još od 2008. godine, kada smo predložili da minimalna zarada bude 50 odsto prosječne zarade, a da se godišnje usklađuje sa bruto domaćim proizvodom i sa inflacijom. PZP je više puta predlagao ovaj zakon, ali vladajuća DPS većina je odbijala ovaj predlog. Dakle, za nas nije bio sporan Zakon o minimalnoj zaradi, ali je sporan bio taj iznos od 450 eura, koji ne odgovara realnim pokazateljima i mogućnostima koje država ima u ovom trenutku.

RB/BI: Koliko ste vi mislili da bi minimalna zarada mogla da bude, realna?

Lekić: Da je tada prihvaćem predlog PZP, ona bi danas iznosila 270-280 eura i to je ono što su realne mogućnosti, po pitanju javnih finansija, zaduženja države i sl. Ovaj program, međutim, dovodi do problema koji će se odraziti na javne finansije, na nova zaduživanja, povećanje nezaposlenosti, rast cijena i inflacije, programi štednje… sve ono što je Grčku zadesilo kada su imali sličan program, koji je podrazumijevao visoka socijalna davanja. U vrijeme DPS-a, kada je minimalna zarada iznosila 220 eura, to bilo zaista malo i to je bilo potrebno korigovati.

RB/BI: Kako vi mislite da obuzdate ovu inflaciju koja je krenula?

Lekić: Indirektni efekti po Crnu Goru rata u Ukrajini jeste rast cijena goriva, a doći će i do rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Ozbiljna Vlada bi trebalo da ima rješenja koje se odnosi na brzo i efikasno djelovanje u kriznim situacijama, što je i zakonom definisano. Ovih dana smo bili svjedoci političkih spinova u vezi načina kako ograničiti ili smanjiti cijenu goriva, kako bi se izašlo u susret građanima, da ne trpe zbog rasta cijena. To je moguće uraditi ograničavanjem cijena goriva odlukom Vlade. Prema navodima upravo GP URA ovaj problem je bilo jedino moguće riješiti izglasavanjem Zakona o akcizama, što se pominjalo u medijima, što bi značilo pojeftinjenje goriva na pumpama, te su kritikovali DF i Demokrate zbog nezakazivanja sjednice, tvrdeći da mi opstruiramo potrebe građana, smanjenje cijena goriva ograničavanjem od strane Skupštine, zakonskim rješenjima.

Međutim, istina je da Vlada, iako je u tehničkom mandatu, u kojoj se i dalje nalazi gospodin Dritan Abazović, može preko svoje uredbe da ograniči maksimalne cijene goriva, bez zakazivanja sjednice Skupštine. Riječ je o uredbi o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena nafte i naftnih derivata. U toj uredbi, u članu 7 stoji: “Ministarstvo zadržava pravo da suspenduje primjenu maksimalne maloprodajne cijene ili izmijeni formulu cijena u hitnim slučajevima i drugim slučajevima više sile” – dakle, u kriznim situacijama. Prema tome, za ovu odluku kojom se izlazi u susret građanima da plaćaju manju cijenu goriva nije potrebna izmjena Zakona o akcizama u Skupštini, već samo odlučnost Vlade da radi svoj posao i da zna kako taj posao da radi.

A što se tiče formiranja aktuelne Vlade, mislimo da je to loše rješenje, jedan politički avanturizam koji opet podrazumijeva formiranje manjinske Vlade bez volje većine i da je ponovo ugrožena volja većine. Smatramo da je potrebno u okviru postojeće većine formirati novu Vladu.

RB/BI: Da se vratimo lokalnim temama. Hoće li PZP u okviru Demokratskog fronta nastupiti na lokalnim izborima?

Lekić: Svakako ćemo nastupiti u okviru DF-a, uvijek je bolje imati širu koaliciju, to se pokazalo kao pobjednička formula 30. avgusta 2020. Tada smo ostvarili veličanstvenu pobjedu koju je potrebno sačuvati. Danas bih volio da razgovaramo o mogućnostima na lokalnom nivou, šta je moguće uraditi drugačije. Mi ćemo razgovarati sa svima koji imaju slična programska opredjeljenja.

RB/BI: Ko bi to mogao da bude?

Lekić: Kad kažem sa svima, mislim na sve osim političkih partija koje trenutno vrše vlast na lokalnom nivou u Opštini Bar.

RB/BI: Ko su vaši potencijalni glasači, ili kako se to kaže, ko su ljudi koji su vaša ciljna grupa?

Lekić: DF je formiran na način što smo se unutar partija koje ga čine postigli jedan konsenzus koji se odnosi na građansko, nacionalno, pomirenje i prevazilaženje razlika koje su postojale i u periodu prije i nakon referenduma. Mi smo, iako se spinovima često želimo predstaviti drugačije, neko ko ne pravi razliku po pitanju nacionalne pripadnosti. Nas u DF-u podržavaju pripadnici svih nacionalnih grupacija, tako da mi u tom pogledu nemamo politiku privlačenja, odnosno kampanju kojom ćemo da privučemo samo Srbe ili samo Crnogorce. Vi ste vjerovatno upućeni u to da smo mi obilazili sve krajeve naše opštine, u toku izbornih kampanja, kako centar, tako i Dobru Vodu, Zaljevo, Polje, Sutomore, Čanj… Nama su target svi građani.

RB/BI: PzP, bez obzira što je član DF-a, nema, ako se ne varam, svog odbornika u SO Bar. Tamo su predstavnik Nove srpske demokratije i SNP-a. Da li ste razmišljali da se eventualno smjenjujete na dvije godine ili jednostavno, niste očekivali onakav izborni rezultat?

Lekić: Oko pitanja sastavljanja izborne liste potrebno je održati sastanke, razmotriti predloge svih koji će da učestvuju u okviru te koalicije, tako da je to pitanje o kojem je još uvijek rano govoriti.

RB/BI: Vi ste bili odbornik u barskom parlamentu?

Lekić: Jesam, jedan period, upravo po tom principu smjene.

RB/BI: Ako budete u prilici od maja da budete ponovo u odborničkim klupama, šta biste prvo predočili građanima Bara?

Lekić: Mislim da je potrebno voditi brigu o rješavanju najvažnijih problema. Građani se susreću svaki dan sa određenim problemima. Ono što je primjetno, to je kasna realizacija mnogih pitanja i razvojnih projekata koji se tiču unapređenja života u našem gradu. Ovo vezano za koaliciju i ono što je, da kažem, svijetla tačka u svemu tome jeste činjenica da je točak promjena pokrenut 30. avgusta 2020. godine, kada je poslije više od 25 godina došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori. Tada su građani shvatili da su promjene moguće, jer je često bilo razmišljanje građana kako se nikad ništa neće promijeniti. Točak promjena je pokrenut, građani su prije svega oslobođeni od straha i kod njih je ojačalo uvjerenje da su moguće promjene sistema vlasti i načina razmišljanja i da nije DPS bogomdan da ostane tu dovijeka, sa svim svojim negativnim politikama i neostvarenim obećanjima. Osnovni problemi su ekonomsko-socijalni problemi grada Bara i to je već  vezano i za probleme na državnom nivou: neuspješne privatizacije, uništena preduzeća, nezaposlenost. To je potrebno riješiti jednom ozbiljnom politikom. Mi smo i ranije, u izbornim programima kao jedno od rješenja ovih problema navodili privlačenje stranih investicija. Jedna od tačaka je bilo uređenje ušća dvaju rijeka – Željeznice i Rene. Imamo i brojne nagomilane probleme koji se ne rješavaju u posljednjih deset godina, pa i više, kao što je rješavanje saobraćajnog problema u Virpazaru, koji treba da bude prepoznat kao značajno turističko mjesto. Tu je ostalo samo na obećanju izgradnje pješačke staze. Lično, nastojao bih da se formira poseban fond za pomoć udruženjima poljoprivrednika, maslinara i vinara, u cilju podsticanja razvoja. Oni žele da izbjegnu rizik i neizvjesnost i nisu u mogućnosti da plasiraju svoje proizvode i u tom dijelu formiranje zadruga može da im pomogne da država, odnosno opština, preko njih omogući otkup poljoprivrednih proizvoda koji su prije svega namijenjeni za izvoz. Zadruge bi svakako ostvarile uspjeh. Vidimo da rastu cijene životnih namirnica, a doći će i do rasta cijena drugih proizvoda, i ta tema je vrlo aktuelna. Ima još stvari koje bih pomenuo, a koje je potrebno rješavati, neke od njih tiču se zdravstva, što je problem na državnom nivou, ne samo na lokalnom. Tu su i problemi mladih, zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa, turistička promocija, rješavanje problema vrtića i onoga što je bilo vezano za to, sječa čempresa… Aktuelna tema je vezana za kamenolome, koji se u Baru pojavljuju, da kažem, na svakom ćošku, daju se koncesije privatnim preduzećima. To nije nešto što je u skladu sa Poglavljem 27 o pristupanju EU, koje Crna Gora još uvijek nije ni otvorila, ni započela. Ovo poglavlje se tiče zaštite životne sredine, a mi kao ekološka država moramo da vodimo računa i o tome. Po meni, najvažnija tema o kojoj često govorim je problem vodovoda i kanalizacije. Pokrivenost kanalizacionom mrežom u našem gradu je svega 45 odsto, a značajna turistička mjesta, Sutomore i Čanj, se suočavaju sa problemima nestašice vode u ljetnjim mjesecima što daje lošu sliku kada je riječ o našoj sveobuhvatnoj turističkoj ponudi.

Kada je riječ o problemima zdravstvene zaštite u našoj opštini, napomenuo bih nekoliko stvari. Od prethodne vlasti na državnom nivou ranije je dato obećanje da će zdravstvena zaštita biti unaprijeđena, prije svega u dijelu urgentne pomoći, da će doći do izgradnje novog objekta prijemno-urgentnog bloka u okviru Opšte bolnice. Izgradnja ovog objekta nije ni započeta, a to je obećanje dato još prije osam godina. U pojedinim slučajevima postoji problem kod pružanja urgentne medicinske pomoći. Imali smo slučajeve da bukvalno pacijenti kojima je potrebna hitna medicinska pomoć čekaju u hodniku. Bilo je riječi o savremenim metodima dijagnostike – ni prethodna vlast, a ni ova sada koja je u tehničkom mandatu, nije dala značajan doprinos. U dijelu poboljšanja zdravstvenih usluga u Domu zdravlja, bitno je pomenuti određene donacije, recimo donaciju u vrijednosti od 60.000 eura koju je AD Luka Bar donirala na predlog nas iz Odbora direktora. Ova sredstva su uložena za nabavku uređaja za elektro terapiju i ultrazvučni aparat za ginekologiju, čime smo unaprijedili zdravstvene usluge u ovom dijelu. Na ovaj način Luka Bar je pokazala da je primjer društveno odgovorne kompanije koja je u mogućnosti da opredijeli ova sredstva. Za pohvalu je i donacija koja je došla od Odbora direktora i izvršnog direktora Barske plovidbe. Članovi Odbora direktora Dalibor Marković, Aleksandar Jovović, Radomir Rudović i Petar Zoković i kao izvršni direktor Zoran Tajić, iz dijela svojih ličnih primanja donirali su opremu kojom su pomogli unapređenje usluga zdravstvene zaštite, odnosno hirurškog programa koji se odnosi na operacije devijacije nosa, ušnih školjki i operacije krajnika. Sve je to za pohvalu, društveno odgovorno poslovanje, izdvajanje određenih donacija za unapređenje zdravstvene zaštite. Ipak, jedna ozbiljna zemlja koja vodi brigu o zdravstvenoj zaštiti, a što je ustavna i zakonska obaveza jedne Vlade prema građanima, ne smije da se oslanja na donacije, već da ozbiljno razmotri unapređenje pitanja zdravstvene zaštite.

Pomenuo sam već pitanje gorućih problema vodovoda i kanalizacije. Suština problema je što je vodovodna mreža stara preko 40 godina, javljaju se mnogi gubici na mreži, ljeti pada izdašnost izvorišta, što je jedan problem, dok zimi, usljed obilnih padavina dolazi do zamućenja vode. Iz Vodovoda su više puta, u jeku turističke sezone, apelovali na građane da racionalno koriste vodu, te kada u gradu boravi veliki broj turista i dolazi do veće potrošnje, dolazi do restriktivnih mjera u pojedinim djelovima opštine. Cijenim napore koji se čine kako bi se ovi problemi riješili, naročito onih koji rade na otklanjanju kvarova i trude se da obezbijede vodu u svim naseljima, ali je jasno da nije sve u njihovoj moći. Kao ozbiljna opština, moramo da radimo na trajnom rješavanju ovog problema. Ipak smo mi zemlja koja je bogata izvorima i nije rješenje da se u 21. vijeku uvode restrikcije vode po pojedinim naseljima i da se apeluje na potrošače da savjesno i racionalno koriste vodu. Taj problem prevazilazi mogućnosti Opštine, već problem vodosnabdijevanja zahtijeva ozbiljnu analizu, državne projekte i značajna ulaganja, prije svega u obnovu infrastrukture.

Naša poruka građanima Bara sažeta u jednoj rečenici glasi: “Na krilima veličanstvene pobjede od 30. avgusta vjerujemo i u pobjedu na lokalnim izborima ovog maja”.

The post Aleksandar Lekić: Program Evropa sad neće uspjeti da zaživi first appeared on BARinfo.