RB/BI: Kako ste došli na ideju da se iz hotelskog i nautičkog turizma preusmjerite u jednu, na prvi pogled potpuno drugačiju priču – farmu koza i seoski turizam u Mrkojevićima?

Vukić: Prije svega, da objasnim ime firme, koje intresuje mnoge naše sugrađane. „Argella“ je zapravo obrnuto od naziva „Allegra“, kompanije u kojoj sam radio i koju vodi moj brat Mihailo od kojeg je prije nekoliko godina, tokom COVID pandemije, i potekla ideja da se formira ovakvo preduzeće u Mrkojevićima.

Firma se prvobitno fokusirala na proizvodnju i prodaju kozijeg i kravljeg sira, a kasnije se razvila u širi koncept – otvoren je restoran, bungalov za smještaj, a gostima se nudi interaktivno iskustvo: mogu da prisustvuju mužnji koza, procesu proizvodnje sira i da hrane životinje.

Pored koza i krava, na farmi imamo i konje, magarce, živinu i pse, što posjetu čini raznovrsnijom i atraktivnijom.

Zagora: Ja sam radio deset godina u hotelskim objektima sa 4 i 5 zvjezdica u Baru, Čanju, Petrovcu i Podgorici, ipak, odlučio sam da karijeru nastavim u seoskom turizmu. Najveću satisfakciju nalazim u razvoju ekonomije i turizma u svom kraju. Smatram da su originalnost i autentičnost sela glavni aduti Crne Gore, posebno u trenucima kada hoteli bilježe slabiju popunjenost. Seoski turizam ne zavisi od luksuznih investicija već od očuvane prirode i tradicije, a globalni trendovi pokazuju sve veću potražnju za takvim sadržajem. Bar je idealan primjer destinacije koja može da kombinuje more, jezera i zaleđe, čime se turizam diversifikuje i obogaćuje.

RB/BI: Šta vas je privuklo baš ovom prostoru, i koliko je lokacija u Mrkojevićima pogodna za razvoj ovakvog koncepta turizma i proizvodnje hrane?

Vukić: Taj prostor postaje sve popularniji, infrastruktura se poboljšava, a zajednica je otvorena, uključujući i strane državljane, posebno iz Njemačke, koji se doseljavaju. Prelazak iz centra Bara i rada u nautičkom turizmu u život na selu jeste bio veliki zaokret, ali, svakodnevni kontakt sa životinjama me ispunjava. Tim čini više ljudi iz Bara, uključujući tehnologa i druge saradnike, firma se razvija korak po korak – od sira, preko restorana, do otvaranja ka širem tržištu.

RB/BI: Uporedite nam  iskustva rada sa gostima u luksuznim hotelima i ovim što se sada dešava na farmi?

Zagora: Razlike su ogromne. Gosti hotela sa 4 i 5 zvjezdica često traže greške i usmjeravaju pažnju na detalje, dok gosti na farmu dolaze sa namjerom da se istinski opuste, odmore i dožive prirodu. To je dio šireg globalnog trenda – turisti su edukovaniji, traže autentična iskustva, manje formalnosti i više kontakta sa lokalnom tradicijom i zajednicom.

Gosti koji borave na farmi gotovo nikada nemaju žalbi. To bih mogao objasniti uticajem prirode-samo okruženje, životinje i spokoj farme toliko opuste posjetioce da zanemaruju sitne nepravilnosti i potpuno zaborave na svakodnevne brige. Na farmi se upravo insistira na prirodnosti i originalnosti, bez dodatnih luksuznih sadržaja.

Vukić: Već smo izgradili jedan bungalov, a u planu je izgradnja novih. Blizina kanjona Međureč privlači turiste sa svih strana svijeta, a nakon obilaska prirode oni rado dolaze na farmu – da vide mužnju koza, proizvodnju sira, provedu noć i probude se u ruralnom ambijentu. Naši gosti najviše cijene opušten ritam života na farmi, gdje niko ne žuri i gdje su u kontaktu sa životinjama i prirodom. Spoj poljoprivrede i turizma jeste izazovan, ali, autentičnost je ključ uspjeha: proizvodi su domaći, kupuju se od lokalne zajednice, a životinje se hrane prirodno, bez koncentrata, što gostima uliva povjerenje i stvara prepoznatljiv ukus.

RB/BI: Imate li problema sa radnom snagom?

Zagora: To je globalni izazov u svim branšama, a posebno u poljoprivredi i stočarstvu koje zahtijevaju težak, svakodnevni i često fizički naporan rad. Uprkos tome, farmi pomaže lokalna zajednica Mrkojevića, gdje postoji višegeneracijsko iskustvo u poljoprivredi i stočarstvu. Mještani su vrijedni i radni, što predstavlja kičmu farme.

Vukić: Položaj farme je izuzetno perspektivan jer se nalazi između mora i Skadarskog jezera, što daje jedinstvenu prednost u razvoju ruralnog turizma. Ruralni turizam u Baru je u porastu, a ja sam lično zavolio Mrkojeviće i njihov ambijent, iako svakodnevna vožnja do farme iz grada zahtijeva vrijeme i napor.

RB/BI: Koja bi bila vaša poruka mladim ljudima iz Bara i Crne Gore – zašto vrijedi okušati se u ovakvim poduhvatima, izvan zone komfora, kao što ste vi učinili?

Vukić: Poručio bih im da se ne ustručavaju da ulažu u poljoprivredu i seoski turizam. Za to postoje tri ključna razloga: prvo, za ovakve proizvode i iskustva već postoji tržište, pa nije potrebno izmišljati nove modele; drugo, u Crnoj Gori poljoprivreda se može razvijati jedino kroz kvalitet proizvoda, a ne kroz masovnu proizvodnju – što omogućava postizanje visoke cijene na tržištu; treće, današnje vrijeme omogućava da se domaći proizvodi lako plasiraju i van granica, putem interneta i direktne prodaje. Potrebno je ulaganje truda, rada i edukacije, ali je satisfakcija velika jer se istovremeno razvija sopstvena zemlja, grad i selo.

The post Argella razvija agroturizam u Mrkojevićima first appeared on BARinfo.

Kruzerom sjutra ujutro  u 7 časova dolazi 1.100 putnika i 1.000 članova posade.

Biće usidren na gatu “Port of Adria” do 19:00.

“Kruzer je trebao da ide za Kotor, ali je zbog lošeg vremena izabran Bar kao destinacija. Ovim počinje kruzing sezona, za koju se nadamo da će biti uspješna kao neke prethodne. Podsjetićemo da smo prije mjesec dana imali čak 24 otkazivanja dolaska zbog činjenice da je naša država bila na ‘crvenoj listi’ EU i da brodovi nisu smjeli ulaziti u naše luke”, rekao je Vukić.    

The post Norwegian Star sjutra otvara ovogodišnju sezonu kruzinga first appeared on BARinfo.