Kako je istakla, do toga neće doći, „usljed nepovoljnih vremenskih uslova i nedostatka adekvatnog prostora“.

Pozvala je vjernike da se pridruže tradicionalnom nalaganju badnjaka 6. januara na Cetinju ispred Vladičanskog doma na Grudi u 15:00 i u Kotoru ispred crkve Svetog Petra Cetinjskog Čudotvorca u starom gradu u 18:30.

I ove godine, kako je objasnila, izostaje služenje Božićne liturgije CPC u Baru zbog nepostojanja vjerskog objekta, “te će sveštenstvo Crnogorske pravoslavne crkve, Arhiepiskopije kotorsko-primorske, služiti Božićnu liturgiju u Kotoru, u crkvi Svetog Petra Cetinjskog Čudotvorca 7.  januara sa početkom u 9:45“.

Šofranac je, u svoje i u ime Crnogorske pravoslavne crkve – Crkvene opštine Bar, uputila čestitku „svim vjernicima CPC i svim građanima pravoslavne vjeroispovjesti koji u srcu nose crnogorsku tradiciju i duh predaka iskrene čestitke povodom Badnjeg dana i Božića“.

„Neka ovi radosni i blagi dani Hristovog rođenja svima donesu vjeru, nadu i međusobno praštanje i poštovanje, a u srca unesu ljubav, dobrotu, mir i radost. Svim vjernicima želimo da Badnji dan i Božić provedu u zdravlju, miru i spasenju“, poručila je Šofranac.

The post Ove godine nema loženja badnjaka CPC ispred Dvorca first appeared on BARinfo.

Tekst zahtjeva za dodjelu zemljišta možete pročitati klikom na link OVDJE:

Zahtjev za zakazivanje sastanka je upućen nakon odgovora predsjednika Opštine Bar, Dušana Raičevića.

Fotografija faksimila odgovora Opštine Bar

S obzirom da, kako navodi predsjednica Pravoslavne opštine Bar, Arhiepiskopije kotorsko-primorske Crnogorske pravoslavne crkve, Aleksandra Šofranac, nijesu zadovoljni reagovanjem Opštine, ona očekuje da će sastanak biti organizovan u što skorijem roku i da će “zajedno sa timovima doći do kompromisnog rješenja”. Objašnjava da je “kao predsjednica i ovlašćeno lice Crkvenog opštinskog odbora Bar Crnogorske pravoslavne crkve, ovlašćena da zastupa i preduzima sve radnje pred opštinskim i državnim institucijama u vezi sa dobijanjem zemljišta i izgradnjom Saborne pravoslavne crkve i parohijskog doma Crnogorske pravoslavne crkve u Baru, od strane Arhiepiskopa kotorsko-primorskog gospodina Simeona, koji je nadležni Vladika za Pravoslavnu crkvenu opštinu Bar (CPC), kao i od Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita Crnogorskog, gospodina Mihaila”.

Sastanku bi, kako je predloženo iz Crkvenog odbora, osim Šofranac, trebalo da prisustvuju potpredsjednici Milovan Masoničić i Nenad Dajković, kao i član Organizacionog odbora za izgradnju Saborne Crkve Svetog Vladimira Dukljanskog (CPC) i parohijskog doma Srećko Pavlović.

The post Odbor CPC-a Bar traži sastanak sa predsjednikom Opštine first appeared on BARinfo.

Ona se zahvalila Crkvenom opštinskom odboru Bar CPC što su joj ukazali čast da kao Crnogorka, i po prvi put žena, govori u ime svih.

“Noćas smo se ovdje okupili u ime Crnogorske pravoslavne crkve koja je časno i od časnih Crnogoraca obnovljena 31. oktobra 1993. godine i u ime autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, crkve naših predaka koja je 1920. ukinuta dekretom srpskog kralja Aleksandra i pripojena Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Vratili su nam crnogorsku državnost, ali ne i crkvu kao crnogorsku vjersku instituciju, nego noćas negatori svega što nosi predznak crnogorskog služe Božićne liturgije u našim crkvama, a mi na ulici pod vedrim nebom, uz volju Božiju i volju nas ovdje okupljenih“, kazala je Šofranac.

Ona je istakla da je „tuga, ali i naša sramota i bruka, jer nas nema da se okupimo pod jednim crnogorskim barjakom i izborimo za ono što je naše“.

„Zato vas noćas sve pojedinačno, kao crnogorska žena i majka, molim pred Bogom i pred ljudima da se okupimo i dignemo glas i tražimo i od države i od naše opštine da ispoštuju naša vjerska prava i obezbijede nam vjerski objekat kao što su ih od 2006. godine na desetine izgradili za Srpsku pravoslavnu crkvu. Bez vjerskog, nema ni nacionalnog ni jezičkog identiteta, a čovjek bez nacionalnog identiteta je čovjek bez budućnosti“, poručila je, pored ostalog, Šofranac.

„S vjerom u vas, moji Crnogorci, pa onda sa vjerom u Boga, jer Bog pomaže samo pregaoce koji se svim srcem bore za pravdu, a vjerujte da je sada na našoj strani, neka je slava i hvala svim Crnogorcima koji su svoje živote dali za Crnu Goru u Božićnom ustanku 1918. koji su se borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore, našu budućnost i budućnost naše djece, da znaju ko su i što su“, istakla je Šofranac i pročitala poslanicu Svetog Petra Cetinjskog upućenu Crnogorcima.

„Da vam je nazdravlje Badnje veče i neka ovi radosni i blagi dani Hristovog rođenja vama i vašim najvoljenijim donesu vjeru, nadu, međusobno praštanje i poštovanje, a u srca unesu ljubav, dobrotu, mir i radost. Neka nam je vječna Crna Gora i sjutra sretan Božić“, zaključila je Šofranac.

Veče je nastavljeno uz vatromet, crnogorske pjesme i posluženje.

The post Vjernici CPC nalagali badnjake ispred Dvorca kralja Nikole first appeared on BARinfo.

“Obavještavamo i pozivamo vjernike CPC i sve građane koji u srcu nose crnogorsku tradiciju i crnogorski duh predaka, povodom proslave Badnjeg dana da zajedno sa sveštenstvom CPC Arhiepiskopije kotorsko-primorske uveličamo svečano nalaganje crnogorskih badnjaka 6. januara u 17 ura ispred Dvorca kralja Nikole.

Neka ovi radosni i blagi dani Hristovog rođenja svima donesu vjeru, nadu i međusobno praštanje i poštovanje, a u srca unesu ljubav, dobrotu, mir i radost. Svim vjernicima na zdravlje i spasenje Badnji dan i sretan Božić.

Ovim putem obavještavam sve vjernike Crnogorske pravoslavne crkve u Baru da će i ove godine u našem gradu izostati Božićna liturgija CPC, jer u našem gradu nemamo vjerski objekat u kojem bi mogli prisustvovati služenju liturgije i ostvariti svoja ustavna vjerska prava, te će je služiti sveštenstvo Crnogorske pravoslavne crkve, Arhiepiskopije kotorsko – primorske u Kotoru u crkvi Svetog Petra Cetinjskog čudotvorca 6, 7 i 8. januara sa početkom u09:45″, kaže se u dopisu kojeg potpisuje Aleksandra Šofranac, v.d. predsjednica Crkvenog opštinskog odbora Bar Crnogorske pravoslavne crkve.

The post CPC poziva vjernike na nalaganje badnjaka ispred Dvorca first appeared on BARinfo.

“Jovan Čubranović je bio crnogorski suverenista i publicista koji kao crnogorski politički emigrant 1918 g. nakon okupacije Crne Gore i otimanja države od strane KSHS na čelu, sa kraljem Aleksandrom Karađorđevićem unukom crnogorskog kralja Nikole, nastavlja svoju borbu za slobodnu i nezavisnu Crnu Goru”, kaže Šofranac.

Knjiga “Najveći zločini u istoriji” predstavlja zbirku dokumenatovanih dokaza za hronološka dešavanja u periodu  od 1918 – 1934. kao i obraćanja autora Jovana Čubranovića predstavnicima velikih sila kojima je nastojao da ih argumentovano potakne da im proradi savjest za zločin nad Crnom Gorom i Crnogorcima u kojem su indirektno saučesnici.

“Širom Evrope je držao tribine i predavanja s težnjom da utiče na međunarodnu javnost i moćne političke krugove da pokrenu crnogorsko pitanje pred nekim značajnim međunarodnim institucijama i osude zločin nad crnogorskim narodom. Velike sile su se oglušile na vapaj i crnogorske Vlade i crnogorskog naroda, da ponovo otvore pitanje crnogorske suverenosti, i Vlada Srbije nikada nije politički odgovarala za uništenje i proganjanje svega sto je imalo predznak crnogorsko, a nije im se pokorilo kao okupatoru. Međunarodne zajednice su se oglušile na brojna nepočinstva, pa su na taj način zemlje saveznice (Francuska, Engleska, Italija i SAD) Crnu Goru ostavile na milost i nemilost  Srbiji” ,dodaje Šofranac.

“U knjizi su hronološki, sa dokumentovanim dokazima, opisane manipulacije crnogorskih saveznika i srpskih službi da ne dođe do vraćanja suverenosti Crne Gore, iako su javno preuzeli tu obavezu, jer je šira međunarodna javnost postala svjesna i osudila čin, a ti isti saveznici tajno prodali slobodu Crne Gore Srbiji, a javno osudili jedan od najvećih međunarodnih zločina u savremenoj istoriji”, kaže Šofranac.

Na pitanje u čemu je značaj ove knjige, Šofranac nema dilemu.

“Voljela bih da svaki stanovnik Crne Gore, za početak, pročita ovu knjigu, jer ih ima još i biće ih još više, a naša je dužnost da stvarna istorija napaćenog crnogorskog naroda dopre do svakog pojedinca, jer posljednjih 30 godina srpska ideologija opet uzima maha, pri čemu se intenzivno radi na denacionalizaciji Crnogoraca, a ukradenu i dobro skrivanu crnogorsku istoriju nije nijedna crnogorska vlast ni pokušala da objelodani i uvede u obrazovni sistem, bez obzira sto smo suverenitet Crne Gore vratili 2006. godine. Zato je sada potonja ura da mi pravi i iskreni neinteresni Crnogorci, preuzmemo odgovornost i izborimo se za pravo, čast i slobodu Crne Gore”, zaključuje Šofranac.

Moderatorka je novinarka Slavica Kruščić, govornici  u ime dijaspore i Crnogorsko Američke asocijacije Cetinje, Predrag Peđa Marković iz Los Anđelesa, koja je izdavač crnogorskog izdanja, odnosno prevoda djela originalno objavljenog na španskom, 1934. godine u Meksiku. Knjiga se već prevodi na engleski i italijanski, pa će ona uskoro za početak  biti promovisana u New Yorku, Los Anđelesu i Italiji a već je promovisana i podijeljena našim iseljenicima u juznoj Americi (potomcima prognanih 1918) jer je ovo izdanje dvojezično na crnogoskom i španskom jeziku, potom magistrica književnosti Ana Pejović te književnik i publicista dr. Cvetko Pavlović istaknuti član Dukljanske akademije nauka, Crnogorskog PEN centra, SUBNOR-a i preko video linka – politikolog i publicista Nenad Stevović. Svi posjetioci će na poklon dobiti izdanje ove knjige.

The post Knjiga Najveći zločin u istoriji biće promovisana u Domu kulture first appeared on BARinfo.

“Danas je bio poslednji dan za predaju liste i davanje legitimiteta lokalnim izborima u Baru. Opštinski odbor Bar Građanske Crne Gore je na predlog predsjednice Aleksandre Šofranac, jednoglasno donio odluku da svojim neučešćem ne da legitimitet predstojećim lokalnim izborima, na kojima će učestvovati političke partije koje se jedino bore za svoje lične i partijske interese, što pokazuje i crnogorska politička scena. Na ovim izborima, kao i na svakim zadnjih 30 godina, jedini gubitnici su građani koji finansiraju izbore poslije kojih padaju sva lažna obećanja o socijalnoj pravdi i jednakosti, o vladavini prava i bilo kakvoj boljoj budućnosti naše djece i boljem životnom standardu građana. Urušili su nam državne institucije, zadužili nas i doveli pred ponor beznađa nad kome su građani prinuđeni da prodaju svoj glas za 50-100 eura ili za nadu da će dobiti radno mjesto negdje u lokalnoj ili državnoj upravi i preduzeću, čija radna mjesta državni budžet koštaju preko milijardu eura na godišnjem nivou, koje država nema, već vlast zadužuje državu da bi na aparatima održavala svoje glasačko tijelo, dok politički lideri ubiraju procente od investicija ili prodaje državne imovine i interesa.

Iz mnoštva razgovora sa građanima sam zaključila da nemaju nikakvog povjerenja u političke partije i njihovu dobru namjeru spram njih. Tako da su me naveli na razmišljanje kako oduzeti legitimitet svim političarima i pozvati sve na odgovornost i pred zakonom i pred narodom za sva nepočinstva koja su učinili i koja čine nad građanima i nad državom. Bilo kakvi protesti ili pobune ne bi urodile plodom, ali za izbore su građani ti koji uzimaju ili daju vlast, pa sam pored neučešća na izborima odlučila da iskoristim svoje građansko pravo izlaskom na izbore ali ovaj put da poništim glasački listić sa jednim velikim ‘X’ i ne učestvujem u političkoj obmani građana.

Zahvaljujem svim sugrađanima koji su mi svojim potpisom dali podršku i svim onim koji su mi dali povjerenje i založili svoje ime i prezime na odborničkoj listi, kako bi zajedno realizovali, već objavljene programske ciljeve GCG OO BAR, koji su u najvećem dijelu usmjereni na depolitizaciju sistema lokalne samouprave i socijalnu jednakost i bolji standard života građana sa posebnim akcentom na djecu. Posebno im zahvaljujem na podršci za neučešće i ne davanje legitimiteta ovim izborima, iako su uložili svoje vrijeme i trud na promociju i prikupljanje potpisa.

Ne davanjem legitimiteta predstojećim izborima, i svim budućim izborima koji ne vode depolitizaciji državnog sistema, što je ključni problem zašto živimo u beznadju, neće biti kraj našoj borbi za Crnu Goru državu svih građana koji će živjeti u socijalnoj jednakosti, i uživati sva prava i bolji životni standard, bez obzira na nacionalnu ili vjersku opredijeljenost, kao i državu vladavine prava koja će biti u službi građana, a ne političara i njihovih ličnih i partijskih interesa”.

The post Aleksandra Šofranac: Neću dati legitimitet izborima koji su čista farsa političkih manipulatora first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kakav je položaj radnika u Crnoj Gori?

Vujanović: Na početku želim da iskažem posebno zadovoljstvo što sam u Baru – gradu koji je važan dio moje mladosti, s obzirom da mi je majka bila odavde rodom. Najljepši dio života proveo sam u Sutomoru. Uz to, mislim da ne iskačem iz teme, izražavam veliko poštovanje prema ovdašnjoj NVO „Žene Bara“, kojoj participira moja dugogodišnja prijateljica, profesorica Jasmina Rabrenović. Barani treba da budu ponosni na svoje sugrađanke, pa, s obzirom da se bliži najveći praznik, treba da „presaviju tabak“ i da te divne žene predlože za „Trinaestojulsku nagradu“. A što se tiče Vašeg pitanja, smatram da je položaj radnika kakav-takav, prihodovali su neka sredstva zaslugom prethodne Vlade, kroz projekat „Evropa sad“. Ipak, inflacija je već „pojela“ te benefite. A ako proširim pitanje, naši penzioneri su pred biološkim istrebljenjem. O položaju nezaposlenih ne treba ni govoriti, jer je katastrofalan. Sve ove pritužbe upućujem na adresu političke elite i 81 poslanika, koji itekako imaju sluha i obzira prema ličnim interesima, počev od toga da godinu nakon isteka mandata nastavljaju da primaju dobru platu. Čak i u tehničkom mandatu, u momentu kada je prethodna Vlada već bila u „autu“ raspoređivali su svoje kadrove na dobre pozicije. To je trajalo do bukvalno 24 sata pred prestanak mandata. Podsjećam da je jedan od tih direktora za konsultantkinju postavio svoju ženu. Direktor Komunalnog preduzeća u jednom gradu na sjeveru traži 50 hiljada eura da bi napustio tu poziciju. Para za političku elitu ima. Oni su toliko uvezani, složni, homogeni, drže se jedni drugih, a sve na račun ovog napaćenog, nesrećnog naroda. Unose razdor dijeleći nas po nacionalnoj osnovi, smještajući nas u neke „torove“, kao da smo bravi.

RB/BI: Pretpostavljam da Vi, kao dugogodišnji sindikalni aktivista, imate viziju kako tome stati na put?

Vujanović: Praviti elaboraciju stanja i kukati, lamentirajući kako nam je loše, nema smisla. Upravo mi je namjera i bila da danas iz multietničkog Bara poručim šta valja raditi. Bar je grad gdje su sve tri vjere naroda bile ravnopravne- u Sutomoru je crkva Sv. Tekle sa dva oltara, sloga krasi starobarske muslimane, sutomorske katolike… Godinama su svi oni iznosili krst na Rumiju, dok se nije desilo što se desilo… Upravo Bar treba da da zamajac da se stopiraju podjele. Očekujem da će svi normalni ljudi reći „stanite“, jer dijeliti se treba isključivo na ljude i one koji to nisu, na prave patriote i one koji to nisu. Moja majka je bila Italijanka pa smo u kući dva Božića slavili, dva puta farbali jaja, pa pošto nisam rastao sa podjelama, ni dan danas ih ne priznajem. Štaviše, gnušam ih se. Tome treba stati na put na način da građanski osviješteni ljudi ustanu i kažu „stop!“. Zaustavimo se i sagledajmo od čega ćemo da živimo, otkrijmo ko ovu zemlju pljačka, ko na grbači ovoga naroda živi, ko godinu poslije mandata prima platu i zašto, dok je, na drugoj strani minimalna penzija 130 eura. 

RB/BI: Aleksandra, koji je cilj Instututa na čijem ste čelu, čemu težite, šta vam je u fokusu?

Šofranac: Institut je osnovan sa ciljem da unaprijedi sistem menadžmenta ljudskim resursima, odnosno sistem upravljanja zaposlenima u privredi, standardizacijom sistema u smislu da se zaštite interesi poslodavca kako bi privredni sektor ojačao. Naravno, nastojimo da utičemo i da se njeguju interesi zaposlenih. Nadovezaću se na Veskovu priču u vezi sa „Ženama Bara“. Tužno je što ta organizacija uopšte mora da postoji u našoj maloj, prebogatoj, prelijepoj državi.

RB/BI: Kakav je vaš stav u vezi sa (ne)radnom nedjeljom?

Šofranac: Donošenjem te odluke, svaki peti radnik u trgovini je ostao bez posla. Ipak, kako se godinama bavim pitanjima u vezi sa privrednim sektorom, napominjem da je oko 80% zaposlenih i prije uvođenja neradne nedjelje imalo jedan dan sedmično slobodan. Na ovaj način su ponovo ugroženi građani, jer je 300-400 radnika u privatnom sektoru (gdje je zaposleno 100.000 ljudi), uglavnom žena, ostalo bez posla. Na drugoj strani je 60.000 zaposlenih u državnoj upravi, koji se zapošljavaju shodno političkoj podobnosti, a čija je prosječna produktivnost 30 minuta dnevno. Šta sada uraditi sa kadrovima koje je prethodna Vlada zaposlila po tom osnovu. Svi oni imaju rješenja o stalnom radnom odnosu, uz plate koje dostižu 2.000 eura. To je udar na budžet, dokrajčili su ekonomiju države. Njihovi prethodnici makar to nisu činili, „držali“ su ih „na udici“, na neodređeno, da bi ih opet glasali. Problema je puno, moramo se baviti rješenjima. U planu nam je da organizujemo potpisivanje peticije za ukidanje benefita funkcionerima nakon prestanka radnog odnosa u državnoj upravi. Po tome bi oni, kao i ostali radnici koji ostanu bez posla, dobili nadoknadu u iznosu od 2.000 eura. Trenutno, pored toga što će godinu nakon prestanka radnog angažmana primati platu, oni dobijaju i izuzetno visoke otpremnine, a sve u skladu sa kolektivnim ugovorom i time jesu li ga izmijenili u toku mandata.

Vujanović: Ja sam 20 godina radio u Javnom servisu RTCG i subotom i nedjeljom i praznicima. Radno vrijeme mi je, kao inženjeru, bilo od šest ujutro do jedan poslije ponoći. Dobro znam šta znači kad si nedjeljom odsutan, odvojen od porodice, djece… Ali, ako se može naći kompromis, da se u ovoj nezavidnoj ekonomskoj situaciji ta dnevnica dobro naplati, možda bi se radnici sami prijavljivali da rade nedjeljom. Razmišljajući o tom problemu, u Sindikatu smo postavili pitanje ko je gubitnik uvođenjem neradne nedjelje? Država, jer se ne puni PDV nedjeljom, a to je 16%. Gubitnik su i poslodavci jer ne ostvaruju prihod, ali i građani jer idu na pumpne stanice koje sada prodaju sve i svašta po znatno većim cijenama. Turistička je sezona, pa nam ne ide u prilog da gost koji je došao iz neke uređene države nedjeljom ne može da trguje. Predlažem da za taj dan uvećamo dnevnicu za 100%. Osnovna dnevnica pada na teret poslodavcu. Ministarstvo finansija bi trebalo da se odrekne dijela procenta naplate PDV-a nedjeljom. Naprimjer, ako je PDV 21%, država bi mogla da uzme 15%, a 6% da ide za zarade ljudi koji rade nedjeljom. I, naravno, da budemo solidarni, pa da tog dana račun potrošaču bude uvećan 1% ( na, recimo, deset eura da bude veći za deset centi). Valjalo bi da i mi, kao građani, participiramo tome što je neko zbog nas odvojen od porodice. Suludo je da prodavnice budu zatvorene u ljetnjim mjesecima kada turistima treba „uzeti pare“. 

RB/BI: Koliko je u Crnoj Gori građanin bitan?

Vujanović: Kako kome. U percepciji svih političara, građanin nije čak ni ime i prezime, niti matični broj. U očima svih političara mi smo kružići. Da pojasnim – u spiskovima pred izbore ako vas zaokruže zelenim flomasterom – vi ste njihov sigurni glas. Ako vas zaokruže crvenim, od vas nema podrške, niti postoji mogućnost uticaja, a ako vas zaokruže žutim, računaju da ili ne izlazite na izbore, ili vas mogu potkupiti džakom brašna ili metrom drva. Građanin je „zaspao“, izgubio hrabrost. Ipak, u ovom haosu i ludilu, možda su pametni ljudi samo zaćutali. Da li su zaćutali zato što ih je sramota da progovore, ili su ogorčeni na sistem i one koji vode državu i institucije, pa biraju da „vode svoj posao“, ne mogu da tvrdim. Ipak, ja duboko vjerujem da će taj građanin konačno da se probudi, jer sve ovo što se dešavalo tokom protekle dvije godine (za razliku od pređašnje letargije koja je trajala 30 godina) počelo je da tjera na razmišljanje. U politici sve postoji, osim pravila – postoji izrečena tvrdnja koja se ne poštuje, manipulacija, a na prvom mjestu interes isključivo političke elite koja štiti sebe i onih koji su ih na te pozicije delegirali. I sve to, naravno, bez konsekvenci.  

Šofranac: Građanin ne postoji, jedino može biti zaštićen ulaskom u Evropsku Uniju. Moja dva sina su pomorci. Rade za irsku kompaniju. Kako brod plovi i za Englesku, ta država je naložila da im plate moraju povećati za 1.000 eura, jer njihov zakon to nalaže. Iako ćemo ulaskom u EU ući u dužničko ropstvo, to je globalni sistem i novi svjetski poredak.

RB/BI: Smatrate li da ovdašnji Sindikat ipak nešto može uraditi u interesu radnika, građanina? Kakva je njegova uloga i da li je možda „zaboravio“ u čijim interesima treba da radi, zbog koga je formiran?

Vujanović: U odnosu na Sindikat, razlikujem dvije stvari. Nisam optimista da će reprezentativni sindikati nešto promijeniti po pitanju boljitka za radnike, ali sam neko ko duboko vjeruje u sindikalnu ideju. Pitanje je kako tu ideju ponuditi građanima. Sindikat na nivou na kojem djeluje u Crnog Gori, funkcioniše i globalno. Zakon o zaradama u javnom sektoru potpuno je izmjestio sindikat iz odlučivanja o tom pitanju. Prije 15-ak godina Sindikat je na mjesečnom nivou u saradnji sa Ministarstvom finansija određivao minimalnu cijenu rada. Tada je Sindikat bio pregovarač. A o čemu danas pregovara? Ni o čemu bitnom. Minimalnu zaradu je predložila Vlada, a ne Sindikat koji se, podsjetiću, godinama bezuspješno borio da ona poraste sa 220 na 250 eura. U ovakve sindikate ne vjerujem mnogo, iako se oni na neki način bore i iskreno su posvećeni da poboljšaju status radnika. Bojim se da je to nedovoljno, jer je politička elita sa krupnim kapitalom u takvoj sprezi da njih radnik ne zanima.

Šofranac: Sindikat je politička instalacija – ako je sada na njegovom čelu čovjek koji pet godina nije platio poreze i doprinose za zaposlene u svojoj privatnoj firmi, kako vjerovati da bi se on izborio za mene, vas… Sindikat kao institucija postoji, ali za radnike ne radi ništa već godinama. Sindikalni aktivisti poput Veska (Vujanovića) su nezavisni, pa na poboljšanje statusa radnika mogu da utiču kroz građanski aktivizam.

RB/BI: Kako komentarišete pasivnost i uljuljkanost građana Crne Gore, zašto se ne aktiviraju, reaguju, ukažu da su neke promjene nužne?

Vujanović: Slažem se sa Vašom konstatacijom da su građani letargični. Sve što bi uticalo na promjene je proces. To je kao lavina. Pomaka ima, postoje ljudi i institucije koje se bave „oživljavanjem“, „reanimacijom“ tog građanina. On je zaspao, to je „šifra“ sa kojom smo odrastali i sada je teško možemo promijeniti. Pravi put je da taj građanin uzme olovku i na prvim sljedećim izborima duboko se zamisli kome da da svoj mali, sitni glasić. Da ga ne daje po automatizmu, već da ga da samom sebi. To će uraditi tako što će se, nadam se, na izborima pojaviti grupacija koja će sindikalnu ideju pretočiti u politički program. Savjetovao sam penzionere, kojih je 130.000, da osnuju autentičnu partiju, jer među njima ima principijelnih, mudrih ljudi koji su ovu državu gradili. Kada bi se svi obespravljeni udružili i braneći stav isključivo svoje grupacije, pokreta, NVO-a, interesne zajednice, formirali partije, takve liste bi bile budućnost. Istrijebili bi se oni koji su deklarativno protiv nepotizma, a u svim državnim organima su zaposlili članove porodica.

RB/BI: Pomenuli ste nepotizam… Koja su to prava radnika koja se u Crnoj Gori najčešće krše?

Vujanović: Definitivno slobodno vrijeme. Uzmimo samo primjer da je država za svoje zaposlene (pri tome najviše Policija, Vojska…), posljednjih sedam- osam godina dala 100 miliona (!) eura za sudske troškove zbog kršenja radnih prava zaposlenih u javnom sektoru. Da li ste, možda, čuli da je neko od šefova za to odgovarao? Uz to neomogućavanje da se iskoristi pravo na korišćenje godišnjeg odmora, zakidanje na platama, neplaćanje noćnih sati… Tome bi se moglo stati na put ako se uvede da svako kršenje zakona iz oblasti prava radnika bude tretirano kao krivično djelo. Vidjeli bismo tada koliko njih bi se odvažilo da zaposlenom ne uplati doprinos. Vjerujem da će se ljudi homogenizovati interesno, a ne politički. Neće ih više interesovati ni vjera, ni nacija…

RB/BI: Do toga treba narasti.

Vujanović: Ipak, mislim da je to vrijeme pred nama.

RB/BI: Vratimo se građaninu i zašto je utihnuo?

Šofranac: Građanin je izmanipulisan od strane političke elite. Čim građanin počne da misli, kao u svim autokratskim sistemima, on se atakuje nekim sitnim problemčićima da bi se na njih usredsredio. Kada poraste cijena goriva, struje, hrane, političari se hvataju nacionalnog pitanja i sličnih tema, sa ciljem da se građani ne bi mogli integrisati. Građanin ne može da ima svijest o opštedruštvenim problemima dok je gladan. Kada ga dovedemo do statusa nezavisnosti od samog sistema, tek tada će moći da bude samomisleće biće. Do tada je na snazi strategija manipulacije njegovim umom. Ulaskom u EU standardizovaće se svi sistemi u državnoj upravi, socijalnom, ekonomskom smislu. Nama je u genetskom kodu da funkcionišemo uz parolu „ćuti, može biti gore“. Ne umijemo tražiti, niti se boriti za svoja prava. Nove generacije su drugačije. Često ih kritikujemo da nemaju empatiju, a smatram da je važno to što se mladi jako dobro bore za lična prava.

RB/BI: Smatrate li da je realno očekivati da će se socijalni dijalog koji bi trebalo da funkcioniše recimo kroz uvezanost tri partnera – Vlade, poslodavaca i sindikata, uskoro podići na zadovoljavajući nivo?

Šofranac: Političke elite nemaju koristi da rade na poboljšanju socijalnog statusa. Pripremala sam 20-ak projekata koji se tiču korišćenja IPA fondova od 2021. do 2027. godine, koji više nemaju ograničenja. Jedan od važnih projekata je da se djeci koja treniraju neki sport omogući da klubovima ne plaćaju članarinu koja iznosi po 25-30 eura na mjesečnom nivou. Ponovo ću podsjetiti na inicijativu izgradnje bazena u Baru… IPA projektima bi se mogla podržati i izgradnja staračkog doma… Za sada smo te benefite koristili samo za sitne projekte.

RB/BI: Kakva je situacija u okruženju što se tiče socijalnog statusa građana, može li Crna Gora prekopirati neke dobre modele, imamo li kapaciteta za to?

Vujanović: Među rijetkim smo zemljama, mislim čak i na Zapadnom Balkanu, gdje je sindikalna ideja nije pretočena u političku partiju. U Hrvatskoj, koja je zemlja Evropske Unije, oca nacije Franja Tuđmana koji im je dao državu, s vlasti su srušili sindikati. Udružili su se sa Ivicom Račanom i Socijademokratskom partijom i objasnili Tuđmanu da, nakon što su dobili državu, moraju i da jedu i od nečeg da žive. U Srbiji poodavno postoje koalicije sindikata sa socijaldemokratskim partijama koje su sa tom idejom ušle u parlament. Slično je i u Makedoniji. Crnoj Gori fali investicija i investitora. Prošla Vlada je za dvije godine uništila KAP, zatvorila Sveti Stefan, i po ekspresnom postupku ostavila bez posla i na Biro rada poslala možda čak i hiljadu radnika. Gnušam se i mislim da će biti najveća hipoteka ono što je uradila prethodna parlamentarna većina – ishitrena, populistička, nepromišljena vrsta socijalnih davanja. Zagovornik sam stava da niko ne bi smio da primi niti jedan euro socijalnog davanja ukoliko ne da na uvid socijalni karton. Svega deset posto ljudi koji primaju socijalnu naknadu su u stanju potrebe za tim. Socijalna davanja su najelegantniji mehanizam za manipulaciju. Pri tome mislim na dječje dodatke, besplatne udžbenike za sve đake…, a da ne govorim o nakaradnom, diskriminatorskom zakonu o naknadama za majke sa troje djece. Šta je sa majkama sa dvoje ili jednim djetetom? Moja majka je rodila četvoro, moja baba osmoro djece. Niko im centa nije dao. Ta davanja će biti problematična. Pod hitno mora biti uveden socijalni karton. Najveći problem će biti kada uđemo u EU, jer ćemo morati da poštujemo standarde.

Šofranac: Balkanski mentalitet i energija su neuništivi. Mi se stalno dovijavamo kako prevariti sistem, tako da ja kada u svom poslu implementiram standarde, moram ih tome prilagoditi. Crna Gora je u deficitu sa radnom snagom. Ne možemo da nađemo radnike u turizmu, jer poslodavac nije u finansijskoj mogućnosti da da veću platu. Nadam se da ćemo, kada uđemo u EU, osjetiti benefite primjene standarda. One firme koje budu opstale moraće da poštuju principe. Ušli smo u novi svjetski poredak, globalizacija nam slijedi. Mlade savjetujem da uče, znanje je ono što vrijedi, to je jedini put ka visokom životnom standardu.

The post Vujanović: Zbog snažne sprege političke elite i krupnog kapitala, ne vjerujem u moć ovakvih sindikata first appeared on BARinfo.

U ime Episkopije kotorsko – primorske sjednici su prisustvovali arhijerejski namjesnik Ivan Pajović, jereji Milo Mihajlović i Stevo Mašanović i đakon Nebojša Aleksić.

Organizaciju ovog skupa su pomogli Preosvećeni episkop Boris i protojerej – stavrofor Dragan Pavlović iz Episkopije ostroško – nikšićke, kao i Zorka Raičević iz Fondacije “Lučindan”.

Kako su naveli, na početku sjednice je minutom ćutanja odata pošta nekadašnjem predsjedniku PCO Bar Đuru Glomaziću i svim preminulim članovima ove Pravoslavne crkvene opštine.

Pozdravno pismo Njegovog visokopreosveštenstva, Arhiepiskopa kotorsko – primorskog Simeona, kako su saopštili, svim prisutnim vjernicima i poštovaocima Crnogorske pravoslavne crkve u sali Dvorca Kralja Nikole pročitao je sekretar Episkopije, đakon Nebojša Aleksić.

-Preosvećeni episkop Boris je prisutne obavijestio da postoji inicijativa za gradnju sabornog hrama i parohijskog doma u Baru, uz očekivanje da bi se u narednih godinu dana trebala pripremiti sva potrebna dokumentacija, što je preduslov za početak gradnje – dodaje se u saopštenju.

Arhijerejski namjesnik, protojerej – stavrofor Ivan Pajović, prema njihovim riječima, je upoznao prisutne sa organizacionom strukturom unutar Eparhije kotorsko – primorske i izrazio spremnost za saradnju sa novim Odborom PCO Bar, uz napomenu da “naše sveštenstvo stoji na raspolaganju svim vjernicima u Baru za obavljanje svih vjerskih službi”.

Predsjednik PCO Bar Zoran Vojvodić je saopštio da je još u svom prethodnom mandatu podnio Opštini Bar zahtjev za dodjelu placa za gradnju crkve. On je najavio formiranje delegacije koja će reaktuelizovati to pitanje pred opštinskim organima, kao i niz drugih inicijativa koje će organizaciono ojačati poziciju naše crkve u Baru – naglašeno je u saopštenju.

Svim članovima Odbora Pravoslavne crkvene opštine Bar, zaključuju oni, “želimo blagoslovljen i uspješan rad”.

The post CPC: Formiran Odbor Pravoslavne crkvene Opštine Bar first appeared on BARinfo.

“Kako se bliže lokalni izbori, Građanska Crna Gora će svoju borbu početi iz Bara. Vrijeme je da neko počne da skida maske lažnih izbornih obećanja dosadašnjih političkih profitera. Građanska Crna Gora je tu kao politički subjekt zato, jer se na sistem može uticati samo institucionalno. Nećemo biti partija koja će svoje osvojene mandate, unovčiti za lične i partijske interese, već će se, po prvi put na političkoj sceni, boriti za korist građana i napraviti lokalnu samoupravu, koja će biti samo u službi i za korist građana, te se boriti za interese svakog pojedinca podjednako”, poručila je Šofranac.

Ona je zahvalila, kako je kazala, partijskim drugovima što su joj “ukazali povjerenje da u Baru sa timom ljudi koji su predani istinskim građanskim vrijednostima, nastavi borbu protiv partitokratije dosadašnje, kako vlasti, tako i opozicije, protiv njihove vladavine kroz nacionalne i vjerske podjele građana”.

“Mislili smo da ne može gore od prethodne vlasti koja je vladala 30 godina, ali, zadnjih godinu i po dana smo vidjeli da može. Svjedoci smo razaranja države, državnog sistema (kroz ekstremne nacionalističke podjele i neskrivene fašističke apetite trenutne vlasti), masovnog političkog zapošljavanja, plaćanja nestručnih i nesposobnih. Crna Gora je pred socijalnim i ekonomskim ambisom”, smatra Šofranac.

Budžet građana se, kako je istakla u obraćanju, koristi za unaprijed pripremljene političke kampanje koje kroz projekte treba trenutno da zavaraju građane da su u boljem socijalnom položaju, a poslije izbora da budu pušteni u egzistencionalno beznađe.

“Sat ka ekonomskom i socijalnom masakru nam otkucava. Nikada nismo bili dalje od Evrope i evropskog standarda života, koji nam se obećava preko 30 godina. Zato danas, neka počne naša zajednička borba, za bolju i sigurnu budućnost. Skinimo okove socijalne bijede i nacionalističkog orobljavanja i kažimo odlučno NE svima onima koje plaćamo, a vode nas u sunovrat. Sačuvajmo Crnu Goru i učinimo je sigurnom kućom i toplim domom svih nas”, poručila je Šofranac.

Kroz kampanju ističe da oni neće davati lažna obećanja, već će, na osnovu problema građana, naći najbolje rješenje te izraditi projekte sa garancijama za njihovu stvarnu realizaciju.

“Prvi korak će biti depolitizacija opštinske uprave i opštinskih preduzeća, kao jedan od najvećih problema reforme, ne samo na opštinskom već i na državnom nivou. Po prvi put će u lokalnoj samoupravi i opštinskim preduzećima biti otvoreni konkursi za usko stručna radna mjesta. Radiće se profesionalna selekcija – prijem na osnovu stručnosti, znanja i sposobnosti kandidata, bez diskriminacije kroz politički ili bilo koji drugi uticaj, kako bi ti nekorumpirani stručnjaci mogli uraditi a ne ‘ugraditi se’ da sprovedu sve ono što smo obećali”, najavila je Šofranac.

Neki od ciljeva za koje će se zalagati na opštinskom nivou su: da se iz opštinskog Budžeta obezbijede besplatne škole sporta u svim opštinskim klubovima za djecu do 18. godina, kao i sva njihova putovanja za učešće na takmičenjima, potom, otvaranje ‘Biznis inkubatora’ – centra u kom će svaki građanin Bara, koji se odluči za otvaranje firme i razvoj svoje biznis ideje, imati besplatnu kancelariju, internet i dažbine godinu od osnivanja, uz mentorstvo stručnjaka za organizaciju i unaprijeđenje biznisa.

“Na opštinskom nivou oformićemo tim stručnjaka koji će davati podršku građanima za izradu projekata kojima će aplicirati za bespovratna sredstva za razvoj i unapredjenje biznisa. Olimpijski bazen koji će grad Bar koštati samo opštinskog zemljišta, za najduže dvije godine. Cijene legalizacije po mjeri građana će biti isto jedan od ciljava i prvih projekata GCG”, navela je Šofranac.

Ona je pozivala sve građane Bara da im se pridruže u, kako je kazala, stvaranju nove prave, građanske, opozicione snage, i jačanju Građanske Crne Gore, koja će biti oslonac svakog građanina i koja će ih svakog dana podsjećati da su ljudi vrijedni dostojanstva.

“Za bolji, ljepši Bar. Za bolje danas i sigurno sjutra svakog građanina. Za najljepšu i jedinu našu Crnu Goru, samo građanski jako i po mjeri građana. Neka nam je vječna Građanska Crna Gora”, naglasila je Šofranac na kraju obraćanja.

Član Predsjedništva Građanske Crne Gore Zoran Božović došao je iz Podgorice da podrži partijske kolege u Baru.

“Došao sam iz Podgorice danas, da obilježimo ovaj divan dan za Bar i za sve građane i građanke Crne Gore. Čestitam početak rada kancelarije u Baru predsjedici GO GCG Aleksandri Šofranac i svima koji vrijedno rade na ovom projektu, da učinimo Crnu Goru ljepšom, ‘građanskijom’ i punom pravde i napretka, ja se nadam u jednu svjetliju budućnost. Nek je sa srećom”, čestitao je Božović.

The post Otvorena kancelarija Građanske Crne Gore u Makedonskom naselju first appeared on BARinfo.