Večerašnja promocija bila je posebna i zato što je označila deset godina rada “Komune”, a upravo jubilarni, četrdeseti broj posvećen je Baru. Promociju je bilo moguće pratiti i putem live streama.

Medijator, Ammar Borančić, istakao je da je namjera bila da se kroz ovaj broj dočara duh Bara.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, autor uvoda u ovo izdanje “Komune”, istakao je kako je riječ o časopisu koji već deset godina njeguje baštinu i promoviše lokalnu samoupravu.

“Nastojali smo da kroz zaista sjajne tekstove prezentujemo ono što je Bar u malom i da kroz ovo izdanje pošaljemo jednu jaku i snažnu poruku svima koji možda ovih dana pokušavaju na raznorazne načine da vrše reviziju naše istorije – da je istorija Bara zajednička, ponosna, prkosna, ona naša, i da je utkana u ovo izdanje časopisa. Svaki je grad mjesto na kojem sve počinje i završava, važan dio ljudske istorije, civilizacije, ali i jednako važan dio života svih nas. Gradovi su nešto što je najtrajnija konstanta mislećeg čovjeka. Grad je stariji od države, nacije, politike. Onamo gdje su ljudi prvi put stali u svojim nomadskim lutanjima, tu je nastao grad, iz njega i život. A nema ljepšeg primjera za to od našeg Bara. Toliko slojeva života on krije u svojim zidinama, mnogo ispričanih i neispričanih priča stoji u svakoj njegovoj ulici, maslini, kući, čovjeku, od obale Jadranskog mora, preko vrhova Sutormana, Rumije i Lisinja, sve do jezerske obale i udoline. Upravo te dvije obale definisale su naš grad kroz njegovo postojanje na raskršću civilizacija i svjetova. Upravo takve priče definišu i naš, savremeni život u Baru. Sve one priče koje ćete imati priliku da čitate u ovom časopisu, kroz koji ćete osjetiti otkucaj srca ovog grada, njegov krvotok, njegov dah, kojim diše od Starog Bara, preko Pristana, do novog Bara”, kazao je Raičević.

On je zahvalio predsjedniku Programskog odbora mr Željku Rutoviću i direktoru i glavnom i odgovornom uredniku Ameru Ramusoviću da 40. broj promovišu upravo u Baru.

“U krajnjem, istorija ljudskog roda i civilizacije nije ništa drugo nego istorija njegovih tragova, u tim tragovima ostalo je svekoliko trajanje”, istakao je Rutović, dodavši da tamo gdje nije bilo tih tragova, civilizacija je upadala u probleme.

“Mi večeras svjedočimo tragovima i trajanju naše milenijumske Crne Gore”, kazao je on, dodavši da sam naziv – Komuna, ukazuje da je bazirana ka opštem “kolektivni izlazak u naše javno dobro, naš javni interes”, a da identitet, baština, vjerodostojnost tih tragova “daju kredibilitet Komune”.

“Komuna svojom idejnom koncepcijom u Baru jeste svoja na svome. Identitet i baština su misija i vizija ovakvog štiva, sjajna baština i kultura Bara. Teško je na manjem broju stranica imati bukvar o istoriji Bara, kulturi, etnologiji, umjetnosti, sociologiji”, kazao je Rutović, dodavši da “riječ o Baru nadrasta Bar I nudi tragove istorije Crne Gore”. Rutović je čestitao praznik Baranima, a uredničkom timu, predvođenom prvim gostujućim urednikom “Komune” Željkom Milovićem, zahvalio što je “sažeo sve različitosti u harmoniju, koja je zapravo Bar”.

Direktor i glavni i odgovorni urednik “Komune” Amer Ramusović je izrazio zadovoljstvo što u predvečerje obilježavanja 24. novembra i u godini jubileja “promovišemo jubilarni, 40. broj”. Istakao je da koncepcija “Komune” pokriva bitni segment kulture države – usmjerenje ka kulturnoj baštini lokalnih samouprava, da stručnoj i laičkoj javnosti omogući uvid u naše bogato kulturno nasljeđe, materijalno i nematerijalno kulturno stvaralaštvo.

Osvrnuvši se na aktuelnu društvenu situaciju, ukazao je i na odgovornost novinara, sa stručnog i etičkog stanovništva.

“U ‘Komuni’ od prvog broja gajimo multikulturalne vrijednosti i podsjetnik smo crnogorske prošlosti”, kazao je Ramusović. On je podsjetio da je gost-urednik u ovom broju njihov saradnik od početka i dobitnik prve nagrade “Komune” za promociju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore.

“Ovo izdanje je lična karta Bara, sa kojom će se ponositi generacije. Zahvaljujem predsjedniku Opštine, Dušanu Raičeviću, na inicijativi da poseban broj bude posvećen Baru, kao i na tome što je, uprkos svojim obavezama, bio na raspolaganju uredništvu”.

Profesor, publicista i građanski aktivista Neđeljko Đurović u nadahnutom i emotivnom obraćanju pozdravio je prisutne “i sve koji jesu i nisu sa nama, na čijim ramenima mi danas stojimo”. Podsjetio je da je Bar nekadašnja metropola ovog dijela Jadrana. “Ako na Mediteranu možemo reći da imamo interkulturalizam, to je Bar”, kazao je Đurović, ističući da su svi autori za ovaj broj “pisali srcem”. Đurović je čestitao jubilej uredništvu “Komune”, a potom i jubilej svom gradu “Koji obilježava građansku, antifašističku tekovinu” i podsjetio da ne smijemo zaboraviti one koji su svoje živote položili na oltar slobode.

“Naši su korijeni duboki i uzaludni su svi pokušaji da se naše zajedništvo izbriše”, istakao je on, podsjetivši na prijatelja i pisca, Zorana Gojića i njegovu rečenicu “Budimo Barani i otvorimo ljese našeg uma i duše ne suživotu, nego zajedničkom životu”.

On je podsjetio da je naša obaveza da sačuvamo “na papiru i u stvarnom životu” naše etnološko bogatstvo. Podsjetio je i da u leksici starobarskog govora postoji prožimanje crnogorskog, albanskog i turskog jezika, pa “ne čudi što Barani, gdje god da odu, našu dio sebe i dio proživljenog”.

Željko Milović je istakao da nije puno razmišljao kada je dobio poziv “Komune” i lokalne uprave da se prihvati da bude urednik specijalnog izdanja, “s obzirom da ovaj list smatram riznicom najljepših zapisa o Crnoj Gori, časopisom koji je umnogome promijenio nivo znanja koji su stanovnici ove države, bez obzira na vjeru i naciju, imali o njoj”.

“Ja ‘Komuninu’ ulogu ne vidim kao praktičnu i finansijski isplativu, već kao misionarsku, u smislu ostavljanja podataka za buduće generacije koje će imati što da nauče iz nje. Na samom početku, u jedno sam bio siguran – da želim da konceptualno kreiram broj koji će moći da se čita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, i da mi za to treba pomoć ‘pametnih i knjiških ljudi’. Znao sam ko bi sve to mogao biti, uglavnom ljudi s kojima sam i ranije sarađivao… I Opština Bar je imala svoje prijedloge, koji su samo mogli podići ljestvicu više u kvalitetu, pa smo i s njima sklopili dogovor. I odgovorno tvrdim, uspjeli smo u namjeri – broj će moći da se čita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, nije vremenski omeđen”, istakao je Milović.

S obzirom da smo, kako je kazao “zarobljeni u kalupima vlastitih života, što čini da često mislimo kako smo izgubili i sebe, i bližnje, i grad kakav smo imali”, ovo izdanje časopisa je bilo prilika da se podsjetimo kakav je i što je nekad bio Bar.

“Ponosan i uspravan, lijep, i na svoj način bezobrazan i prkosan kad ustreba, zaključio je on.

Na 32 strane izdanja “Komune” posvećenog Baru, čitaocima se nudi obilje tema, a za ovaj broj su pisali: Neđeljko Đurović, Ammar Borančić, dr Savo Marković, dr Svetozar Saić, Dragan Marović, Suljo Mustafić, Vladimir Lukšić, Sabrija Vulić, Ivanka Leković, Draginja Radonjić, Ilija Vukotić, Vasilije Janković, bivši predsjednici Opštine Čedo Ratković i Jusuf Kalamperović, zatim Radomir Petrić, Dragana Erjavšek, Anastazija Miranović, Milun Lutovac, Milan Vujović i Ilija Kovačević. Jedina osoba koja nije iz Bara, a pisala je za ovaj broj “Komune”, jeste sestra Estera Radičević, koja je detaljno rekonstruisala gotovo pedesetogodišnji požrtvovani rad časnih sestara u barskoj bolnici, za koji su dobili nagradu grada Bara, ali i niz Ordena SFRJ.

Za muzički segment promocije bila je zadužena klapa KUD “Jedinstvo”.

The post Promovisano specijalno izdanje časopisa Komuna, posvećeno Baru first appeared on BARinfo.