Umjesto „atraktivne destinacije koja će privući turiste sa višim platežnim mogućnostima“, kako su tada naveli iz JP Morsko dobro, projekat vrijedan više od dva miliona eura danas je mještanima i gostima Sutomora ostavio trg sa rupama dubokim preko dva metra i gotovo potpuno osušenim zelenilom. Slika ovog prostora nije ni približna onome što je prije tri godine predstavljano javnosti kroz tendere i projektna rješenja.

Posebno zabrinjava činjenica da, iako je trg praktično nov i još uvijek u garantnom roku, niko ne želi jasno da kaže ko je odgovoran za njegovo trenutno stanje.

Trg je sredinom februara pretrpio značajna oštećenja kada su visoki talasi, usljed jakog juga i zapadnog vjetra, potkopali potporni zid i urušili dio obalne infrastrukture. Kako je turistička sezona pred vratima, a rupe postaju sve veće i predstavljaju potencijalnu opasnost za prolaznike, uputili smo pitanja JP Morsko dobro o tome da li i kada planiraju sanaciju.

Iz ovog preduzeća su za Radio Bar i Bar Info kazali da će „za predstojeću turističku sezonu biti implementirano privremeno rješenje koje će omogućiti bezbjedan i ugodan boravak kako za građane, tako i za posjetioce, dok se istovremeno radi na pripremi projektne dokumentacije za trajnu sanaciju“. Ipak, nijesu precizirali kada bi sanacija mogla početi, iako je sezona praktično već počela.

Zbog osušenog zelenila i propalih sadnica, vođeni saopštenjem objavljenim trećeg marta, pitanja smo uputili i Komunalnom preduzeću. U tom saopštenju se, između ostalog, navodi da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom potpisalo ugovor sa Komunalnim djelatnostima DOO Bar o održavanju čistoće i hortikulturnom uređenju javnih površina tokom cijele godine, za šta je opredijeljeno blizu dva miliona eura.

Međutim, direktor sektora Gradsko zelenilo, Amir Mačkić, istakao je da ovo preduzeće još nije preuzelo trg na održavanje. Kako ističe, prostor je još u garantnom roku pa će sadnja biti obavljena tek ukoliko JP Morsko dobro obezbijedi adekvatne sadnice.

Dok se odgovornost prebacuje sa jednih na druge, Sutomore usred turističke sezone ostaje sa trgom koji više podsjeća na zapušteno gradilište nego na centralni prostor primorskog mjesta, koje godinama pokušava da popravi svoj imidž.

Prema riječima mještana, možda bi bilo bolje da je ovaj prostor ostao parking, jer u sadašnjem stanju ne služi gotovo ničemu. Posebno imajući u vidu da se automobili i dalje kreću i parkiraju šetalištem, pa ni ova renovirana zona danas praktično nema namjenu zbog koje je građena.

The post Šetnja kroz rupe i suvo zelenilo na sutomorskom trgu od dva miliona eura first appeared on BARinfo.

Radnici Gradskog zelenila, uz podršku ekoloških aktivista iz škola „Anto Đedović” i „Jugoslavija”, danas, na Svjetski dan šuma, posadili su 65 novih stabala bora.

Plaža na Žukotrlici jedinstvena je na Crnogorskom primorju po borovoj šumi u zaleđu, koja ne pruža samo hlad tokom vrelih ljetnjih mjeseci i lijep vizuelni i estetski doživljaj, već predstavlja ljekovitu oazu za djecu i odrasle koji imaju problema sa disajnim organima. Poznato je da ljekari iz naše i susjednih država preporučuju roditeljima čija djeca imaju bronhitis ili astmu, upravo ovu lokaciju za rane jutarnje šetnje, zbog mješavine morskog vazduha i mirisa borovine, za što je naučno potvrđeno da je ljekovito (bor sadrži etarsko ulje koje ima snažno antiseptičko dejstvo, djeluje protiv bakterija, gljivica, a čak ima i antivirusnu funkciju). Ova borova šuma je i zaštitni znak jednog od najatraktivnijih turističkih naselja u barskoj opštini.

Izvršni direktor „Komunalne djelatnosti” doo, Stevo Pejović, kazao je da već više od dvadeset godina građanski aktivisti ukazuju na neophodnost obnove i adekvatnog čuvanja ovog šumskog lokaliteta, ali i izgradnje zaštitnog, parapetnog zida.

„Zbog borove šume, ova plaža je bila prepoznata kao jedna od najljepših na Jadranu. Mi smo krenuli u njenu obnovu, ali da bi ova šuma bila trajno obezbijeđena i da bi je ostavili u nasljeđe mladim pokoljenjima, kao izuzetno mjesto za odmor, rekreaciju i ljekovitost u svakom smislu, moramo iznova apelovati na ‘Morsko dobro’, koje gazduje ovim dijelom, da konačno realizuje projekat izgradnje zaštitnog zida na cijelom potezu plaže, kako bi se borovi sačuvali od erozije koju prouzrokuju veliki talasi i olujni vjetrovi. Danas smo započeli obnovu uništene šume na Svjetski dan šuma, kada šaljemo poruku da moramo svi da se ‘probudimo’ i učinimo sve da spasimo ovaj prostor koji bi trebalo da bude zaštićeno područje. Zaposleni u našem sektoru ‘Gradsko zelenilo’ zajedno sa ekološkim aktivistima iz škola ‘Anto Đedović’ i ‘Jugoslavija” danas će posaditi 66 stabala bora, a nadam se da ćemo već u maju, sa lokalnom zajednicom i građanima koji vole i brinu o ovom značajnom prostoru, posaditi i žuku, biljku po kojoj ovo naselje nosi ime, kako bi povratili tradiciju i kada je riječ o ovom segmentu. Nadam se da će nas podržati privrednici, lokalna uprava, da ćemo imati pozitivne impulse i sa nivoa države, kako bi uradili nešto dobro za naš grad”, naglasio je Pejović, koji je naveo da jedan dio dokumentacije i plan za izgradnju zaštitnog zida, prema njegovim saznanjima, postoji, ali da bi trebalo završetkom projekta i realizacijom tendera zaokružiti tu priču.

„Mislim da nema prečeg posla u priobalnom dijelu naše opštine i da ovim što danas radimo, naglašavam, šaljemo jasnu poruku i apel da se što prije realizuje izgradnja parapetnog zida. Nadamo se da će nam u nastojanjima da utičemo na Morsko dobro da što prije počne sa realizacijom tog važnog posla, pomoći lokalna uprava, NVO aktivisti koji se bave zaštitom prirode i mediji, kako bi već naredne godine imali potporni zid, a mi ćemo nakon toga nastaviti sa sadnjom novih stabala”, obećao je izvršni direktor „Komunalne djelatnosti” doo Stevo Pejović.

Početku akcije obnove šume prisustvovala je jedna od njenih inicijatora, zajedno sa sestrom Vesnom i velikim brojem građana, advokatica Sonja Čejović.

„Komunalno preduzeće je brzo reagovalo na našu inicijativu i na tome se veoma zahvaljujem direktoru Stevu Pejoviću, kao i školama Anto Đedović i Jugoslavija, učenicima i profesoricama Dragani Vukčević i Mileni Zoranović, koji su nam se pridružili i podržali nas. Plaža na Žukotrlici u bivšoj Jugoslaviji je bila prepoznata kao najljepša, upravo zbog borove šume. Simbolično, ova akcija počinje danas kada se slavi Svjetski dan šuma pod sloganom – ‘obnova šuma – uslov opstanka i blagostanja, kako bi bila skrenuta pažnja na značaj ekosistema za zdravlje ljudi i planete. Predložićemo da svako stablo koje zasade učenici dobije pločicu sa imenom onog ko ga je zasadio i da zajedno sa rastom i razvojem naše djece, raste i opstaje ova šuma na plaži”, kazala je Čejović, koja je istakla da ne može pomenuti svakog učenika koji je danas učestvovao u akciji, ali da kao „simbol svih njih” navodi Marka Vukotića iz škole „Anto Đedović” koji je donio i zasadio svoje drvo.

Advokatica Sonja Čejović, upozorila je da postoje intencije iz određenih krugova da ovaj dio plaže bude betoniran, izgrađeni objekti, a šuma posječena, što, kako je naglasila, građani neće dozvoliti.

“Nadam se da ćemo u tome imati podršku lokalne uprave, jer su joj vraćene neke nadležnosti u ovom dijelu, i ne možemo se više pozivati na to da nemamo ingerencije. Ovo područje je proglašeno zaštićenim još 1968. godine, a u Strategiji razvoja opštine Bar predviđeno je da budu sačuvani svi prostori koji imaju taj status, da se čak prošire i redovno revitalizuju. U tome nismo sami, ni u gradu, ni u Crnoj Gori, jer su dvije agencije Ujedinjenih nacija koje se bave pitanjima životne sredine i dvije najveće globalne organizacije koje finansiraju projekte iz oblasti zaštite životne sredine, učestvovale u finansiranju Studije zaštite područja Ratac – Žukotrlica, koju je nedavno uradila naša Agencija za zaštitu životne sredine”, podsjetila je advokatica Sonja Čejović, koja je za učesnike akcije i vrijedne komunalce donijela posluženje.

Učenici OŠ „Anto Đedović”, predvođeni profesoricom biologije, Draganom Vukčević – Maria Bugrova, Marko Vukotić i Minela Kalamperović, poručili su „moramo da čuvamo prirodu i okolinu, često u školi razgovaramo o tome i učestvujemo u raznim ekološkim akcijama”.

Njihova profesorica, Dragana Vukčević, istakla je da je posebno srećna i zadovoljna zbog ove akcije, kao i zbog toga što jednu generaciju svojih đaka (IX razred), ispraća sa razvijenom sviješću o potrebi čuvanja okoline i zelenog prostora.

Učenici škole „Jugoslavija”, predvodila je profesorica Milena Zoranović.

Damjan Pejović je posebno istaknuti ekološki aktivista. Imao je i sjajne poruke za svoje drugare, ali i odrasle.

„Drago mi je što učestvujem u sadnji novih stabala. Svaki od ovih borova daće nam više čistog vazduha, lijepu hladovinu za kupače i turiste. Moramo njegovati prirodu i zeleno rastinje, a ne rezati ga i uništavati”, kazao je Damjan, koji je sa drugarima učestvovao i u sadnji kestena kod sportske dvorane.

„Borovi koje danas sadimo jednog dana prerašće u visoka i lijepa stabla koja će nam davati kiseonik i hlad. Zato je važno saditi biljke i čuvati ih”, kazala je Minja Vučković, takođe iz škole „Jugoslavija”.

Amir Mačkić, direktor Gradskog zelenila podsjetio je da je 21. mart početak proljeća, buđenja prirode i vegetacije, znak novog početka. “Obilježava se od 1971. godine širom planete sa ciljem promovisanja svijesti o značaju i vrijednosti šumskih ekosistema. Zato smo odabrali ovaj dan za ozelenjavanje plaže Žukotrlica. Nadam se da će ovo simbolično označiti prektretnicu u našem odnosu prema prirodi i okolini”, kazao je Mačkić, koji je istakao da se radi o boru “pinus halepensis”, sa jakim sistemom korijena, koji je veoma otporan na eroziju, nevrijeme, a trpi i sušu. Uložićemo maksimalne napore da ih njegujemo i sačuvamo, koristeći sve agrotehničke mjere. Ali, nisu dovoljni samo napori zaposlenih u Gradskom zelenilu, jer zimi, usljed nevremena, velikih talasa i vode, dolazi do erozije, korijeni ostaju ogoljeni, a borovi padaju ili se osuše. Zato, kao što je kazao direktor Pejović, moramo apelovati na Morsko dobro da projekat parapetnog zida bude doveden do kraja. Reći ću još da ovi borovi žive 150 – 200 godina, rastu do 30 m, a očekujemo da već za nekoliko godina budu dovoljno veliki da naprave hladovinu i upotpune dio ove šume koji je uništen”, naglasio je Mačkić.

Sadnji novih borova prisustvovao je i Miodrag Banović, prepoznatljivi ekološki aktivista, kojeg je nedavno Ministarstvo ekologije proglasilo za Eko ambasadora Bara i Crne Gore.

„Ja sam danas veoma ispunjen i srećan. Ovo je poseban dan iz više razloga – obilježavamo Svjetski dan šuma, početak proljeća i, konačno smo počeli sa obnavljanjem ove borove šume. Ja radim ekološke projekte već četiri decenije, za nama je niz akcija, na hiljade posađenih biljaka i drveća, a u mojoj nevladinoj organizaciji konstantno smo ukazivali na potrebu očuvanja ovog dragulja, ne samo našeg naselja, već cijelog primorja”, kazao je vidno zadovoljan Banović, koji je kritikovao rad Morskog dobra i podržao inicijativu da se ovaj dio obale vrati na upravljanje barskoj lokalnoj upravi.

Zaposleni u sektoru Gradsko zelenilo u narednom periodu nastavljaju sa ozelenjavanjem grada, a u planu je sadnja, najavio je direktor Amir Mačkić, tipičnih vrsta citrusa, primorskog bora, žuke i maginje.

The post VIDEO: Barsko Komunalno preduzeće počelo obnovu borove šume na Žukotrlici first appeared on BARinfo.

“Naša ekipa zadužena za košenje zelenih površina uveliko radi, u stvari, skoro da nismo ni pravili pauzu, jer je zima bila blaga. Prošle godine počeli smo rezidbu lipa u ulicama Dinastije Balšića i Mila Boškovića,  i tada su pojedini građani to osporavali. Međutim, nakon nevremena u julu i štete na automobilima i objektima, svakodnevno smo dobijali zahtjeve za orezivanje drveća, sasvim opravdano. Trudimo se da sve završimo, ali to je, zaista, obiman posao. Svakodnevno ulažemo ogroman trud da zeleni fond održimo u dobrom stanju i istovremeno ga obogatimo novim zasadima”, kazao je za Radio Bar direktor sektora Gradsko zelenilo u privrednom društvu Komunalne djelatnosti doo, Amir Mačkić, koji je istakao da su trenutno najviše posvećeni košenju i rezidbi, posebno onih drveća koja su sklona padu i predstavljaju opasnost za imovinu i ljude.

“Postoje rizična stabla koja godinama nisu orezivana. Proteklog vikenda pao je eukaliptus u Ulici Muftije Karađuzovića. Na sreću, napravljena je samo manja materijalna šteta, ali reagovaćemo svugdje gdje je potrebno, prvenstveno da zaštitimo ljude i objektu, a zatim i doprinesemo ljepšem izgledu grada. U protekloj sezoni ozelenili smo dva kilometra površine na Bulevaru dinastije Petrovića i Bulevaru JNA (od bivšeg ‘Okova’ do Šume Lekovića), tako da smo hortikulturno uredili taj dio grada. Početkom ovog mjeseca završili smo uređenje prostora na Šetalištu, kod novootkrivenog spomenika Urošu Toškoviću”, podsjetio je Mačkić, koji je naglasio da je Bar grad koji ima najveći broj palmi na crnogorskom primorju, a nedavno je dobio i prva stable mimoze.

“Imamo oko 1.300 palmi, i veoma smo posvećeni tome da ih prihranom i adekvatnim tretiranjem, zaštitimo od štetočine, poznatog palminog surlaša. Za sada, sa zadovoljstvom mogu reći, da u tome uspijevamo. Trudimo se da budemo inovativni i novim, atraktivnim biljkama uljepšamo grad. Zato smo posadili tri stabla mimoze kod ugostiteljskog obketa ‘Parapet’, a planiramo još novih zasada ovog popularnog žutog cvijeta. U planu je, takođe, ozelenjavanje Golog brda i drugih opožarenmih područja”, najavio je Mačkić.

Za održavanje zelenih površina neophodno je uredno i adekvatno navodnjavanje, za što su u Komunalnom preduzeću obezbijedili novi sistem, koji predstavlja značajan iskorak i olakšanje u tom segmentu rada.

“Uspjeli smo da, uz razumijevanje izvršnog direktora Steva Pejovića, izgradimo tri bunara i instaliramo automatizovani sistem za zalivanje, što nam je umnogome olakšalo posao. Ostalo je još dosta površina koje ručno navodnjavamo, ali nadamo se da ćemo i za to naći rješenje i olakšati proces rada, zaključio je direktor sektora Gradsko zelenilo, Amir Mačkić.

The post Prioritet Gradskog zelenila – rezidba rizičnih stabala i novi zasadi borova, palmi i mimoza first appeared on BARinfo.

Danas, 18. marta na Svjetski dan reciklaže i uoči Svjetskog dana šuma 21. marta,  podsjećaju na nužnost i značaj realizacije ideja kako bi se povratio stari sjaj našem gradu, koji je u bivšoj Jugoslaviji, podsjećaju, bio na drugom mjestu kada je riječ o čistoći i uređenju, poslije slovenačkog Velenja.

Preduzeće “Komunalne djelatnosti” podržalo je njihove inicijative, a prema riječima direktora sektora “Gradsko zelenilo” i “ Gradska  čistoća” Amira Mačkića i Božidara Kuburovića biće intenzivirane aktivnosti, ne samo u tom dijelu grada.

Narednih dana slijedi niz aktivnosti, između ostalog, obnova borove šume na Žukotrlici (biće posađeno 65 novih stabala). Na tom dijelu Žukotrlice dodatno je rađeno na hortikulturnom uređenju, detaljno će biti čišćeni trotoari, parking prostor i kanali, a planirano je, osluškujući građanske inicijative,  da Komunalno preduzeće na toj lokaciji poveća kapacitete posuda za odlaganje otpada, postavljanjem savremenih polupodzemnih kontejnera.

“Time će prvi utisak brojnih turista i posjetilaca Bara, kada uđu u naš grad, biti mnogo ljepši”, kazao je Božidar Kuburović, direktor sektora “Gradska čistoća”, koji je naglasio da uvijek imaju razumijevanja za zahtjeve građana i uvažavaju njihove konstruktivne predloge.

“Najprije želim da izrazim saučešće porodicama poginulih i svim građanima Makedonije zbog strašne tragedije koja se dogodila u Kočanima, i zahvalim se Radio Baru na medijskoj podršci. Prošle godine pokrenuli smo inicijativu i obratili se direktoru Komunalnih djelatnosti, Stevu Pejoviću, sa molbom da komunalci budu češće prisutni u našem naselju i više se posvete njegovom uređenju. Pejović je odmah reagovao. Inicijativa se odnosi na više aktivnosti – svakodnevno čišćenje i održavanje parking prostora i trotoara, koji su na samom ulazu u Bar, posebno u turističkoj sezoni, čišćenje kanala uz ulicu, koji služe za odvod atmosferske kanalizacije, ozelenjavanje, sadnju žuke. Posebno smo akcentirali potrebu za  obnovom borove šume koja je bila zaštitni znak, ne samo našeg naselja, već Bara i cijelog primorja, jer nijedna plaža nema takvu ozelenjenu površinu, a mi smo dopustili da bude potpuno devastirana”, kazala je za Radio Bar Sonja Čejović, koja je podsjetila na tretman sličnih zasada u Italiji, Milanu…

“Italija se, na primjer, ponosi posjedom Castello di Porciano, koji pripada rezidenciji predsjednika, a stoljetni borovi završavaju na plaži, što se smatra svjetskim prestižom. U Milanu, na EXPO-u, je predstavljeno preko stotinu hiljada sadnica, starih 70 godina i više, što je zabilježeno kao svjetska senzacija. Mi smo takve zasade uništili na jedan veoma primitivan način, kako bi bili postavljeni plažni mobilijar i tzv. privremeni objekti, a u stvari trajni restorani i kafići, čiji se fekalni sadržaji ulivaju direktno u more”, upozorila je Čejović.

Na Svjetski dan reciklaže, ona ukazuje na značaj reciklažnog tretiranja otpada, sugerišući da slijedimo primjer razvijenih zemalja, u kojima umjetnici kreiraju fantastična djela od onoga što mi smatramo neupotrebljivim otpadom.

“Francuz William Amor i Deniz Sadgic iz Turske uspjeli su da ono što je naš ‘san pretvore u stvarnost’, kako je to lijepo opisano u jednom od tekstova posvećenih ovim umjetnicima i njihovim djelima. Oni od otpada – smeća, plastičnih kesa, pikavaca, mreža za ribu… prave umjetnička djela – cvjetove i portrete koji ‘ujedinjuju ljepotu poduhvata preduzetog u korist ambijenta i cijele prirode’. Njihova djela krase  poznate svjetske muzeje, a portreti koji ‘ostavljaju bez daha’ milione putnika, postavljeni su na istanbulski aerodrom. Nazivaju ih ‘kreacije mesindžeri’, jer šalju veoma jasne i snažne poruke. Nikada ne bismo pomislili da su ta djela napravljena od otpada”, istakla je Čejović.

Direktor sektora “Gradska čistoća” u barskom preduzeću “Komunalne djelatnosti”, Božidar Kuburović, kazao je za Radio Bar, da već godinama njihovi radnici sakupljaju kartonsku ambalažu i plasiraju je na dalju obradu, ali da tek predstoji prikupljanje i odvoz i drugih reciklabilnih komponenti, poput limenki, flaša, stakla, papira..

“Nažalost, reciklaža je kod nas još u povoju, jer kada govorimo o tom procesu, neophodno je da se na nivou države regulišu neke stvari. Mi planiramo odvoz od vrata do vrata, što je veoma dobro prihvaćeno kod građana. Siguran sam da će sugrađani, kada se stvore dodatni uslovi, prihvatiti još jednu kantu u koju će odlagati otpad koji može da se reciklira”, kazao je Kuburović, koji očekuje da se već tokom i nakon ljeta više poradi na tome i ostvare bolje rezultate, jer su, između ostalog, to i zahtjevi koje postavlja EU, u procesu evropskih integracija.  

Inicijative građana Žukotrlice, podržali su i u školi “Anto Đedović”.

Profesorica biologije, Dragana Vukčević, kazala je da su takvi predlozi dragocjeni jer su dodatni podsticaj djeci i pravi putokaz kako se odnosti prema okolini, čuvati prirodu, svoj grad i državu.

“Veoma mi se sviđa ideja advokatica Čejović i građana, da stare stvari dobiju novo ruho, kroz reciklažu, a posebno lijepo i atraktivno je to uraditi na umjetnički način. Naša škola, odnosno učenici sa nastavnicima, učestvovaće 21. marta u pošumljavanju obale na Žukotrlici, jer je prirodno da naša škola koja je na tom području da doprinos ovoj lijepoj i nužno potrebnoj akciji, jer je ta rijetka i prelijepa šuma na našem primorju odavno uništena. Naravno, naša škola u kontinuitetu podržava i sve ostale ekološke aktivnosti – učestvovali smo , u saradnji sa JP ‘Morsko dobro’ i ‘Racan fondacijom” u sakupljanju limenki i bili pobjednici. Kao nagradu, dobili smo elektronsku tablu i projektor, što je bilo posebno podsticajno za đake. Predstavnici Rotary kluba Bar održali su predavanje u našoj školi, ali i drugim, o reciklaži baterija. Odazivamo se u kontinuitetu svim akcijama čišćenja naših plaža i prostora, uopšte, a konstantno učimo djecu kako bi trebalo razvrstavati otpad. Međutim, problem je što sav selektovani otpad završava na jednom mjestu, a to je deponija ‘Možura’. Moramo stvoriti uslove, sa čim su se složili i zaposleni u Komunalnim djelatnostima, da reciklaža bude obavljena do kraja”, poručila je profesorica Vukčević, koja je naglasila da je Aktiv biologa barskih škola veoma posvećen ovoj problematici, i pohvalila škole “Kekec” i “Srbija” koje su dobile Eko zastavice.

Predstavnice građana u naselju Žukotrlica, Vesna i Sonja Čejović, predložile su da posredstvom ambasada Francuske i Turske, Bar ugosti poznate umjetnike koji od otpada kreiraju umjetnička djela.

“Mi bi trebalo, u međuvremenu, da se pripremimo za ono što ćemo dobiti kao input od umjetnika u smislu obezbjeđenja i selekcije otpada, njegovog pravilnog izdvajanja i pohranjivanja, da bi u drugoj fazi, od njega mogle da se naprave slične kreacije, i budu postavljene, na primjer, na ulazu u gradsko groblje i na drugim mjestima. Pominjem gradsko groblje jer smo u jednom periodu tamo imali kontejnere, što smatram da nije adekvatna lokacija za jedno tako sveto mjesto, gdje počivaju naši najbliži”, naglasila je Čejović.

Advokatska kancelarija “Čejović” ponudila je i da pripremi kompletnu pravnu dokumentaciju, po uzoru na Veneciju, kojom bi se efikasno regulisao odnos i postupanje građana prema okolini, ambijentalnoj higijeni i uticalo na podizanje svijesti o značaju adekvatnog postupanja u tom smislu, što će, prvenstveno, uticati na zdravlje i kvalitet života svih. One su, takođe, ukazale i na važnost Komunalnog preduzeća, čiji zaposleni, kako su istakle, zaslužuju više pažnje i poštovanja.

The post Građani i komunalci zajedno do ljepšeg i uređenijeg grada first appeared on BARinfo.