Bojanku, namijenjenu djeci osnovnoškolskog uzrasta, pripremila je Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), sa ciljem da najmlađima na zanimljiv i kreativan način približi osnovne pojmove medijske pismenosti.

Kroz ilustracije, zadatke i sadržaje prilagođene uzrastu, djeca se podstiču da razmišljaju o sadržajima koje svakodnevno gledaju, slušaju i koriste, kao i da razvijaju kritički i odgovoran odnos prema medijima.

Damir Nikočević iz AMU kazao je da djeca od najranijeg uzrasta odrastaju uz televiziju, telefone, internet i različite digitalne platforme, zbog čega nije dovoljno učiti ih samo kako da koriste tehnologiju.

„Jednako je važno da ih učimo kako da razumiju sadržaj koji putem te tehnologije dobijaju“, rekao je Nikočević, dodajući da djecu treba podsticati da razmišljaju ko je napravio određeni sadržaj, sa kojim ciljem, da li je informacija pouzdana i šta predstavlja činjenicu, a šta mišljenje ili pokušaj uticaja.

Urednica izdanja Adrijana Husić kazala je da je jedan od najvećih izazova bio predstaviti medijsku pismenost djeci na zanimljiv, zabavan i istovremeno edukativan način.

Glavna junakinja bojanke, Olovka, vodi djecu kroz različite priče i situacije sa kojima se mogu susresti u stvarnom životu, postavlja pitanja i zadatke i podstiče ih na razmišljanje.

Cilj je, kako je navela Husić, da djeca nauče da odgovorno koriste digitalne tehnologije i bezbjedno se ponašaju u onlajn svijetu, ali i da iskoriste mogućnosti koje on pruža za zabavu i učenje.

Bojanka „Moj svijet medija“ dio je višegodišnjih aktivnosti AMU u oblasti medijske pismenosti. Agencija je prethodnih godina organizovala radionice o medijskoj pismenosti i digitalnoj bezbjednosti, edukativne predstave i druge programe, a tim aktivnostima do sada su obuhvaćene 23 od 25 crnogorskih opština.

Iz AMU su najavili i novo mjerenje indeksa medijske pismenosti u Crnoj Gori, koje bi trebalo da pokaže promjene u medijskim navikama građana, načine na koje dolaze do informacija i njihov odnos prema različitim vrstama medijskih sadržaja.

The post AMU predstavila bojanku Moj svijet medija za najmlađe first appeared on BARinfo.

Podršku iz Fonda ostvarilo je 11 emitera sa ukupno 38 programskih sadržaja. Od ukupnog broja korisnika sredstava, osam su radijski emiteri, a četiri televizijski (jedan emiter posjeduje i radio i televizijski program). Prosječan iznos sredstava dodijeljenih po emiteru iznosi 64.832,27 eura, pri čemu najveći pojedinačni iznos opredijeljenih sredstava iznosi 220.865 eura, a najmanji 11.149,11 eura.

Najveći broj podržanih programskih sadržaja odnosi se na oblast djece, sporta i mladih, u okviru koje će biti realizovano osam sadržaja. Slijede tematske oblasti nauke, kulture, umjetnosti i obrazovanja, kao i zaštite životne sredine, održivog razvoja i turizma, sa po pet podržanih sadržaja. Značajna pažnja biće posvećena i promociji poljoprivrede, evropskim integracijama Crne Gore, promociji zdravlja i zdravih stilova života, društvenoj integraciji ranjivih kategorija društva, kao i razvoju civilnog društva i volonterizma.

Podržani programski sadržaji obuhvatiće i teme zaštite prava i dostojanstva manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, promocije kulturne raznolikosti i očuvanja identiteta Crne Gore, zaštite i promocije prava lica sa invaliditetom, borbe protiv bolesti zavisnosti, promocije tema od značaja za lokalne zajednice, kao i borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija.

Od ukupnog broja programskih sadržaja, 22 se odnose na nove programske sadržaje, dok je za 16 sadržaja podrška dodijeljena projektima koji su već bili finansirani iz Fonda u prethodnim godinama. Takođe, 18 grantova namijenjeno je programskim sadržajima usmjerenim na potrebe ranjivih društvenih grupa i/ili sadržajima na jezicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Sa podnosiocima prijava kojima su dodijeljena sredstva biće zaključeni ugovori kojima će se urediti međusobna prava i obaveze u vezi sa korišćenjem grantova i realizacijom podržanih projekata. Neraspodijeljena sredstva u iznosu od 861.310,44 eura, koja su bila opredijeljena za grantove za emitere, biće vraćena u budžet Crne Gore.

The post AMU: Sredstva iz Fonda opredijeljena za 38 programskih sadržaja kod 11 emitera first appeared on BARinfo.

Sve radionice vodila je Adrijana Husić, edukatorka i sertifikovana stručnjakinja za marketing i komunikacije. Program radionica osmišljen je kao dinamičan i interaktivan edukativni format koji učenicima omogućava da kroz konkretne primjere i praktičan rad razumiju rizike i mogućnosti digitalnog okruženja. Program je obuhvatio teme bezbjednog korišćenja interneta, zaštite ličnih podataka, prepoznavanja manipulativnih i netačnih sadržaja, kao i adekvatnog reagovanja u situacijama digitalnog nasilja. Poseban akcenat stavljen je na razvoj kritičkog mišljenja i osnaživanje učenika da samostalno procjenjuju kredibilitet informacija i odgovorno koriste digitalne alate u svakodnevnoj komunikaciji i učenju.

Realizacija ovih aktivnosti dio je šireg kontinuiranog programa Agencije, koji se sprovodi uz institucionalnu podršku i u skladu sa preporukama relevantnih obrazovnih tijela, uključujući Ministarstvo prosvjete Crne Gore i Zavod za školstvo Crne Gore.

Kako se ističe u saopštenju, uz oz ovakav pristup, radionice ne doprinose samo jačanju kapaciteta učenika, već istovremeno pružaju dodatnu vrijednost nastavnicima i školama, nudeći im konkretne metodološke alate i sadržaje koji se mogu integrisati u nastavni proces, čime se dodatno osnažuje saradnja između institucija i obrazovnog sistema u odgovoru na izazove savremenog digitalnog okruženja.

Tokom maja, Agencija će nastaviti sa realizacijom radionica u opštinama na sjeveru Crne Gore, čime će dodatno proširiti obuhvat programa. Više informacija o aktivnostima Agencije dostupno je na internet stranicama www.amu.me i www.medijskapismenost.me, kao i na društvenim mrežama pod nazivom „Medijska pismenost Crna Gora“.

The post Digitalna bezbjednost u fokusu AMU radionica first appeared on BARinfo.

“Dan novinara Crne Gore obilježava se 23. januara, u znak sjećanja na 1871. godinu, kada je na Cetinju odštampan prvi broj lista „Crnogorac“. Ovaj datum simbolizuje početak organizovanog javnog informisanja u Crnoj Gori i trajnu vrijednost pisane riječi u funkciji javnog interesa.

AMU ukazuje da sloboda novinarskog rada mora biti bezuslovna i u potpunosti zaštićena. Nijednom novinaru ne smije biti uskraćeno pravo da izvještava, slobodno prenosi informacije i postavlja pitanja od značaja za javnost. Svako zadiranje u ta prava direktno ugrožava pravo građana na pravovremeno, tačno i nepristrasno informisanje.

Upravo pouzdano i odgovorno informisanje moguće je jedino u okruženju u kojem su obezbijeđeni profesionalna nezavisnost, institucionalna podrška i društveno uvažavanje novinarske profesije. Dosljedno poštovanje etičkih načela i profesionalnih standarda predstavlja najčvršći mehanizam za očuvanje povjerenja javnosti i sprječavanje neodgovornih praksi u medijskom prostoru.

Neophodno je kontinuirano raditi na unaprjeđenju uslova rada novinara u svim djelovima Crne Gore.

Posebnu pažnju treba posvetiti novinarima koji djeluju van Podgorice, gdje su profesionalni izazovi često izraženiji, kako bi se obezbijedili ravnopravni uslovi, stabilniji angažmani i veći stepen sigurnosti u radu, uz jednake standarde informisanja na cijeloj teritoriji države.

Novinar ima ključnu ulogu u oblikovanju medijskog sadržaja i snosi posebnu odgovornost za tačnost, uravnoteženost i zaštitu javnog interesa. Njegova profesija podrazumijeva ne samo prenošenje informacija, već i aktivno očuvanje dostojanstva novinarstva, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.

Agencija za audiovizuelne medijske usluge ostaje dosljedno posvećena principima slobode medija, a ta posvećenost potvrđuje se kroz otvoren i transparentan rad, dostupnost informacija od javnog značaja i odgovornost prema javnosti”, stoji u čestitki AMU.

The post Prava novinara i sloboda izvještavanja moraju biti nepovredivi first appeared on BARinfo.

Predstavnik IPSOS-a Vladimir Raičević rekao je da podaci ukazuju da televiziju mjesečno prati skoro 95 odsto populacije, potom internet skoro 90 odsto, a treće su društvene mreže koje na mjesečnom nivou prati 82 odsto ukupne populacije.

On je kazao da, prema podacima, radio koji su često zaboravljali i istraživači i oglašivači, i dalje pokazuje da je aktuelan i više od jedne trećine punoljetne populacije svakodnevno prati taj medij. Kako je rekao, štampani mediji su u značajnoj mjeri u problemu i već godinu u padu u dnevnom i mjesečnom dometu.

Raičević je naveo da televizija, internet sajtovi i društvene mreže imaju najveći dnevni domet, gdje sedam od deset punoljetnih građana prati jedan od ta tri medija.

“To je značajno, kada se shvati koliko se to promijenilo unazad desetak godina. Mi smo danas izloženi svakom mediju, čak u isto vrijeme, pa često u kući imate uključen televizor, na internetu ste i društvenim mrežama”, naveo je Raičević.

Govoreći o internetu, Raičević je rekao da se internet više puta dnevno jako često koristi i više od tri četvrtine crnogorske populacije dnevno prati neke sadržaje na internetu. “Ukupan procenat korisnika interneta je skoro 90 odsto, što jasno ilustruje snagu tog izvora”, istakao je Raičević.

On je kazao da je istraživanje pokazalo da sedam od deset punoljetnih građana koristi digitalne medije kao izvor.

Za dio crnogorske medijske javnosti koji se informiše preko digitalnih izdanja medijskih kuća, važni izvori informisanja su Vijesti, CDM, koje prati između 60 i 80 odsto tog segmenta publike, a slijede portal Analitika, Mondo, Antena M, RTCG i ostali portali. Istraživanje je pokazali da je nešto više od trećine publike kazalo da koristi društvene mreže kao izvor informisanja, a dominantno Facebook, dok slijede Instagram, Viber i YouTube.

Istraživanje je pokazalo da su podkasti već prodrli u crnogorsku publiku i, kako je rekao Raičević, nešto manje od 60 odsto punoljetne populacije prati tu vrstu medija.

On je naveo da su, prema rezultatima istraživanja, društvene mreže jedan od tri najpraćenija izvora medijskog sadržaja u Crnoj Gori i da imaju publiku od skoro tri četvrtine populacije. “Izloženost društvenim mrežama i informacijama sa društvenih mreža je ogromna”, naglasio je Raičević.

The post AMU: Televizija ima najveću publiku, pa internet publikacije, društvene mreže i radio, štampa u problemima first appeared on BARinfo.