Anja Milić je prvonagrađena u kategoriji ekoreportaže (11 do 19 godina), za fotografiju pod nazivom „Ecoheimer“, inspirisanu požarima koji su prošle godine zahvatili Golo brdo u Sutomoru.

“Fotografija simbolično povezuje dim požara sa motivom atomske eksplozije, ukazujući na razmjere ekološke katastrofe i šaljući snažnu poruku o odnosu čovjeka prema prirodi. Moj prvi rad je, takođe, bio vezan za Golo brdo, tako da je ovo, s obzirom da smo maturanti, neka fina završnica. Ekološki problemi nas okružuju, ali mi ne obraćamo dovoljno pažnju na njih”, smatra Anja, ističući da je fotografija njen način izražavanja i da često nastaje spontano, te da je upravo tako zabilježen i trenutak na ovoj, pobjedničkoj.

U kategoriji video-radova (15 do 19 godina), treće mjesto su osvojili Miljan Tomović i Polina Sagalovich sa radom “Dosta je bilo trčanja“. Inspiraciju su pronašli u svakodnevnim prizorima zagađenja uz rijeku Željeznicu, kuda Miljan često trči.

“Naš cilj je bio da podignemo svijest, posebno kod mladih, o neodgovornom odnosu prema životnoj sredini. Rad na videu je primjer uspješnog timskog rada jer smo ideje razvijali zajedno, podijelili zadatke i uz podršku mentorke, profesorice Jadranke Tršić, realizovali snažnu i angažovanu priču”.

Treće mjesto za tekst, u konkurenciji srednjoškolaca, osvojila je Laura Lukić sa radom “Gladna zemlja pod suncem Bara”. U tekstu je ukazala na prirodne ljepote Bara, ali i na problem njihovog zanemarivanja.

“Poseban akcenat sam stavila na uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu i sve manju zastupljenost ove djelatnosti. Ako budemo počeli od sebe, da kao pojedinci više radimo na zaštiti i razvoju prirodnih bogatstava, napravićemo značajan iskorak kad je u pitanju njihovo očuvanje”, smatra Laura.

Učesnici su zajednički zaključili da h je rad na projektima dodatno osvijestio i promijenio njihov odnos prema prirodi. Kroz istraživanje i stvaranje naučili su koliko su ekološki problemi ozbiljni i koliko je važno reagovati na vrijeme. Poručuju da je potrebno krenuti od sebe, ne ignorisati probleme i djelovati već danas. Mladi, kako naglašavaju, imaju važnu ulogu i njihov glas treba da se čuje. “Mala promjena vodi ka nekim većim promjenama,  a veće promjene vode ka nevjerovatnim stvarima”, poručuju mladi ekoreporteri.

Sva tri rada barskih gimnazijalaca ušla su u uži izbor od 11 radova iz cijele države koji su se kvalifikovali za međunarodno takmičenje.

Prema riječima Saše Karajovića, nacionalnog koordinatora Mladih ekoreportera i izvršnog direktora NVO “EKOM”,  najbolji mladi ekoreporteri Crne Gore su do sada osvojili 37 međunarodnih nagrada, a barski učenici su dva puta bili među troje najbolje plasiranih u Evropi.

“Baranka Zorana Đukić, tada učenica Srednje likovne škole ‘Petar Lubarda’ sa Cetinja, osvojila je 2014. godine prvu nagradu za fotografiju ‘It only seems beautiful’ (u kategoriji 15-18 godina), dok je Lucija Milović, tada u OŠ ’Blažo Jokov Orlandić’, 2017. godine bila druga sa člankom ‘Illegal landfills in Bar municipality’ (u kategoriji 11-14 godina). U nekoliko navrata su mladi Barani i Baranke bili u finalu, nadomak jedne od nagrada, ali su samo ova dva puta došli do top-3 pozicije”, istakao je Krajović za Bar Info i Radio Bar.

The post Gimnazijalci: Anja prva, Miljan, Polina i Laura treći na konkursu Mladi eko-reporteri first appeared on BARinfo.

Pored takmičarskog dijela događaja, fokus je bio na humanosti, podsticanju solidarnosti i pružanju podrške djeci kojoj je pomoć najpotrebnija. Kroz kotizacije i dobrovoljne donacije, prikupljala su se novčana sredstva namijenjena Dječijem domu “Mladost” u Bijeloj.

Članica Učeničkog parlamenta Anja Milić, kazala je za naše medije da je riječ o manifestaciji koja se u Gimnaziji organizuje drugi put, ali prvi put sa humanitarnim ciljem.

“Naša škola je odlučila da se priključi akciji ‘Njihov osmijeh’ koja postoji od 2005. godine i tokom svih ovih godina prikuplja novčana sredstva za djecu u Bijeloj. Sa organizacijom smo počeli prije dvije nedjelje, i bilo je naporno, ali smo zaista dali svoj maksimum, što će se, nadam se, nadam vidjeti danas na terenu. Sigurna sam da ćemo pokazati da Gimnazija ima veliko srce i da smo uvijek tu za ovakav tip akcija. U prethodne dvije godine organizovali smo i ‘Srcem do koša’, takođe humanitarnog tipa. Igre smo osmišljavali u saradnji sa profesorima”, istakla je Milić.

Posebnu draž događaju dalo je što su se u pojedinim igrama učenicima pridružili i profesori, a to je dodatno doprinijelo vedroj atmosferi i osjećaju zajedništva.

Prvo mjesto na takmičenju “Dani igara” osvojili su učenici prvog razreda, dok su učenicima drugog, trećeg i četvrtog razreda dodijeljene diploma za učešće i pokazani sportski duh.

Ne tribinama je bio veliki broj učenika, kao i profesora, koji su bodrili svoje drugare i učenike i navijanjem doprinijeli odičnoj atmosferi, pokazujući zaista veliko i plemenito srce Gimnazije “Niko Rolović”.

The post Dani igara u Gimnaziji opravdali očekivanja first appeared on BARinfo.

Ovogodišnja tema takmičenja je “Feeding the Future”. Time se daje na značaju održanju ekološke svijesti kroz brigu o proizvodnji hrane. Među takmičarima je bila i Anja Milić učenica III razreda Gimnazije “Niko Rolović” iz Bara. Ostali učesnici su bili  Vuk Jovićević, Nikola Pejović, Viktor Lakčević, Maša Radulović, pod mentorstvom Biljane Krivokapić i Ivana Martinovića.

U konkurenciji od ukupno 180 timova iz cijelog svijeta, naš tim se plasirao na 76. mjesto, čime su pokazali visoku posvećenost i znanje u oblasti robotike.

Takođe, vrijedno je pomena i to da je crnogorski tim osvojio dva specijalna priznanja.

Prva nagrada je stigla u kategoriji Social Media Challenge, čime su prepoznati za svoju kreativnost i inovativan pristup u promociji nauke i tehnologije putem društvenih mreža.

Takođe, osvojili su nagradu za Video Storytelling Award, koja naglašava njihov izvanredan talent u predstavljanju ideja i postignuća kroz vizuelni medij.

Ovaj uspjeh još jednom potvrđuje potencijal mladih crnogorskih robotičara, koji kroz svoje inovativne ideje i timski rad dostojno predstavljaju svoju zemlju na svjetskoj sceni.

The post Dva specijalna priznanja za crnogorske robotičare na Olimpijadi first appeared on BARinfo.

“Moramo djelovati sada, jer naša i budućnost narednih generacija, zavisi od naših postupaka, a priroda vapi za drugačijim tretmanom i odnosom”, naglašavaju ove pametne, mlade gimnazijalke, koje ulivaju povjerenje i nadu da ovaj svijet, ipak, može da krene u dobrom pravcu, iako često to ne izgleda tako. Najveći podsticaj dobijaju od svoje profesorice Jadranke Tršić. Činjenica da se takmičenje održava po sedamnaesti put, a da je Gimnazija “ Niko Rolović” učestvovala čak 16 puta i gotovo uvijek osvajala nagrade, dovoljno govori o posvećenosti ovoj problematici i kontinuiranoj ekološkoj edukaciji u renomiranoj barskoj obrazovnoj ustanovi.

Rejhana Zejnilović osvojila je prvo mjesto za fotografiju “Žedna zemlja”, sa kojom će se predstaviti i na međunarodnom takmičenju u Kopenhagenu.

“Do sada sam bila učesnica državnog takmičenja iz biologije, a po prvi put sam se prijavila na konkurs za mlade ekoreportere. Ideju mi je dala profesorica Jadranka Tršić, i mogu reći, da smo zajedno došle do dobrog rezultata. Fotografija ‘Žedna zemlja’ je upečatljiva i alarmantna. Prikazuje zemlju koja je ispucala, što je, nažalost, sve učestalija pojava, i to na zemljištu koje je močvarno, u ulcinjskoj solani, prostoru na Ramsar listi zaštićenih područja Crne Gore. Drastične promjene temperature isušuju zemljište, što prouzrokuje njegovo sušenje i pucanje. Mislila sam da je konkurs savršena prilika da skrenemo pažnju na ovaj, sve izraženiji problem”, kazala je Rejhana.

Treće mjesto osvojili su Anja Milić i Nikola Đenđinović za eko film “Mlinovi melju plastiku”.

“Ideja je, takođe, potekla od profesorice Jadranke Tršić, koja nam je ispričala da su ovi mlinovi u XIX vijeku mljeli žito, a danas plastiku. Malo građana za to zna i naša namjera je bila da pokušamo da riješimo ekološki problem, mlinovima povratimo pređašnju funkciju i valorizujemo ih u turističke svrhe. Obradili smo sva tri mlina, koji se nalaze na rijeci Vranštici, a film smo Nikola i ja sami snimili. Bilo bi lijepo da se u njihovoj neposrednoj blizini otvori restoran, u kojem bi se služila tradicionalna jela stanovnika Brce, napravljena od brašna samljevenog u starim mlinovima. Da našu zamisao zaista želimo da sprovedemo u djelo, potvrđuje i to što smo se obratili Upravi za zaštitu kulturnih dobara, sa zahtjevom da mlinovi budu proglašeni za kulturno dobro, što je prvi korak ka ostvarenju tog cilja”, objasnila je Anja.

Andrea Karanikić, koja je sakupila 50 kg PET plastike na Volujici, nagrađena je za ekološki aktivizam.

“Od najranijeg djetinstva, sa roditeljima i bratom, svaki vikend provodim u prirodi. Vidjela sam da je naša okolina zatrpana smećem, što me je podstaklo da svaki put kada odemo na izlet, ponesem i kese kako bih sakupila smeće na koje naiđemo. Očito da izletnici flaše od sokova, vode i svega ostalog što ponesu sa sobom, nakon upotrebe, bace i ostave u prirodi. Najčešće se radi o materijalima koji ne mogu da se razgrade i postanu, eventualno, prirodno đubrivo već naprotiv, zagađuju okolinu. Drugi problem jeste, kada već sakupimo, gdje odložiti otpad. Ove godine, NVO ‘Zeleni talas’ organizovala je akciju ‘Ulazimo u čistiju 2024’, a poziv je vidjela naša profesorica Jadranka Tršić, čime nam je cijeli posao bio olakšan, jer smo tačno znali gdje i kako da smjestimo smeće koje sakupimo”, kazala je Andrea Karanikić, koja je, uz podršku brata i roditelja, danima, po nekoliko časova, sakupljala plastični otpad na Volujici, sortirajući ga prema pravilima koje su diktirali uslovi konkursa. Ono što je uočljivo, naglasila je Andrea, jeste da otpada ima mnogo, posebno na uvali Bigovica, koja je veoma atraktivna za posjetioce.

“Gostovanje u vašem programu, dobra je prilika da uputimo apel sugrađanima, ali i turistima, da što više šetaju i upoznaju našu okolinu, uživaju, ali i pokupe smeće za sobom,” istakla je Andrea.

Da je naša sredina ozbiljno ekološki narušena, slažu se i Anja Milić i Rejhana Zejnilović.

Anja Milić je ekologijom počela da se bavi u devetom razredu osnovne škole, kada je, uz mentorstvo profesorice Jelene Barjaktarović svoj ekološki rad posvetila Golom brdu, koji je osvojio peto mjesto na takmičenju u Kopenhagenu.

“Tada sam shvatila koliko je ekologija važna i kakva nam opasnost prijeti ako ne promijenimo svijest. Mi sebe nazivamo ‘ekološkom državom’, a postavlja se pitanje da li to zaista jesmo. Nadam se da će Andrein, Rejhanin rad, na kraju moj Nikolin, podstaći ljude na razmišljanje i drugačiji odnos prema okolini. Takođe, da će se pridružiti aktivistima u brojnim akcijama, koje zahtijevaju i vrijeme i rad, ali donose ličnu satisfakciju i zadovoljstvo. Kada sam počela sa ekološkim aktivnostima, osjetila sam čar tog angažmana, ali i neodoljivu potrebu da nešto promijenim na tom planu, da se čuje i moj glas. Ako jedan čovjek pokrene nešto, mislim da to može uticati i na druge da bude začet sveopšti talas promjena, pozitivnog razmišljanja i akcije. To je ekološki patriotizam, i ako u tom smislu čuvamo svoju državu, čuvaćemo je i na svaki drugi način”, poručuje Anja Milić.

 Ona je, kao i njene drugarice, odlična učenica, aktivna i na drugim poljima, a posebno ističe ljubav prema umjetnosti i ono što je naučila u slikarskom ateljeu Dalibora Dada Ćetkovića i njegove supruge Jasmine, što joj je koristilo i kada je riječ o ekološkom aktivizmu i izradi ekoloških filmova.

Za sada, još uvijek, mladi ljudi, njihovi drugari, nijesu u dovoljnoj mjeri zainteresovani da im se pridruže jer, kako ističe Andrea, njih je sramota da se sagnu i pokupe smeće.

“Međutim, nikad nije kasno da krenemo, počev od čišćenja svog dvorišta, školskog, a zatim plaža i uopšte, kompletne naše okoline, jer moramo biti svjesni da to činimo zbog sebe, da bi živjeli u zdravoj sredini, ali i za buduće generacije prema kojima imamo odgovornost”, upozorava Andrea.

Rejhana, koja takođe, od najranijeg djetinjstva puno vremena provodi u prirodi, vrlo brzo je uvidjela da odnos ljudi prema okolini nije adekvatan.

“Klimatske promjene su dokaz da se ne odnosimo s pažnjom prema prirodi. Dovoljno je to vidjeti i uvjeriti se kod drastičnih vremenskih promjena, koje utiču na naš svakodnevni život. Moramo djelovati u sadašnjosti da bi poboljšali budućnost, jer ona zavisi od naših trenutnih postupaka. Moramo djelovati sada, a ne samo praviti planove za neko buduće vrijeme”, zaključuje Rejhana Zejnilović, čiji će se prvoplasirani rad na državnom nivou, takmičiti u veoma jakoj konkurenciji na svjetskoj smotri mladih ekologa u Kopenhagenu, kao i eko film koji su uradili Anja Milić i Nikola Đenđinović.

Sve tri su složne da je uloga profesora i pedagoga u svemu, pa i u ekološkoj tematici veoma važna. Za sve njihove uspjehe zaslužna je profesorica Jadranka Tršić, bez čije energije, posvećenosti i dostupnosti za njih – 24 sata, kako naglašavaju, ne bi postigle ovako značajne rezultate.

The post Mladi ekoreporteri ukazuju da je potreban odgovorniji odnos prema prirodi first appeared on BARinfo.

Andrea Karanikić osvojila je nagradu za ekološki aktivizam. Ona je sakupila preko 50 kilograma PET plastike na Volujici. Anja Milić i Nikola Đenđinović su osvojili treću nagradu za eko film, a njihov rad biće prezentovan na međunarodnm takmičenju u Kopenhagenu.

Predstavljanje na najvećoj smotri ovog tipa u Evropi, osvajanjem prvog mjesta na takmičenju „Mladi ekoreporteri“, zavrijedila je i ekološka fotografija „Žedna zemlja“ Rejhane Zejnilović.

“Drastične promjene u temperaturi i vlazi u vazduhu isušuju sve više zemljišta, čineći ga podložnijim požarima i otežavajući održavanje živih vrsta. 11.10. u Ulcinjskoj Solani, mjestu poznatom po svom mjestu na listi Ramsar zaštićenih područja Crne Gore, u starom skladištu su se nekadašnji mulj i bare transformisale. Usljed velikih temperatura, alge su se u potpunosti sasušile, a zemlja popucala.

Ovaj mali prizor izaziva duboku zabrinutost, jer stoji kao vijesnik svih izmjena koje naša Zemlja trpi pod uticajem klimatskih promjena.

Kao mjesto u kom jecaj prirode postaje glasniji, svaki trag ljudske ruke ostavlja nepovratan otisak u zemlji,  a ona sama služi kao testament naših (NE)djela kada je u pitanju očuvanje naše okoline”, navodi se u opisu izvanredne fotografije talentovana gimnazijalke Rejhane.

„Crna Gora će se u Danskoj predstaviti sa sedam radova, a dva su iz Gimnazije ‘Niko Rolović’, tako da sam ove godine veoma zadovoljna. Dokaz da ekološka edukacija u našoj školi ne posustaje je što smo se predstavili sa pet radova, a dva idu na međunarodno takmičenje“, sa ponosom je istakla profesorka biologije, Jadranka Tršić, koja ističe da se takmičenje održava od 2008. godine, a barska Gimnazija je do sada učestvovala čak 16 puta.

U prilog značaju buđenja ekološke svijesti i nužnosti odgovornog odnosa prema planeti Zemlji, prof. Tršić navodi da „Crna Gora ima pet nacionalnih parkova (što čini osam posto ukupne teritorije) pod strogom zaštitom države, a toliko problema sa zagađenjem životne sredine“.

„Edukacija je osnova za dalje očuvanje prirode, pa su ovakva takmičenja dobrodošla. Svo prirodno blago ostaje našim potomcima, pa se nadam da če znati i da ga čuvaju“, poručila je Tršić.

The post Ekologija u srcima barskih gimnazijalaca, valorizovana nagradama i priznanjima first appeared on BARinfo.

U video zapisu dvojih mladih učenika Gimnazije “Niko Rolović”, čija je mentorka na ovom projektu mr Jadranka Tršić, pokazuju na “potočić”, koji je u stvari rijeka Vranštica.

– Oduvijek je značila život za zaseok Brca u podnožju planine Sozine. Izvor je davao pitku vodu, a i danas se koristi za vodovod. Pored rijeke se nalazi i pješačka staza koja vodi direktno na jednu od najljepših pješčanih plaža – Sutomore. U srednjem vijeke su na ovom mjestu žene prale robu, a nekad su se tu nalazili i mlinovi – priča u video snimku Milić, navodeći da je ovo priča o njima: “Mlinovi melju plastiku”.

Đenđinović je precizirao da su postojala tri mlina – gornji, srednji i donji – koji su radili do šezdesetih godina prošlog vijeka.

“Mljeli su žito na sitno i to koristili za pravljenje roštuli, lokuma i ostalog tijesta. Nažalost, oni više ne melju brašno. Puni su smeća i otpada, kako u samim mlinovima, tako i oko njih”, naglasio je on.

Milić je istakla da je neophodno podići svijest građana o očuvanju našeg prirodnog bogastva.

“Stoga smo odlučili da očistimo mlinove. Uz naporan rad uspjeli smo sakupiti četiri kese pune plastikom. Čišćenjem smo napravili mali korak ka ostvarenju konačnog cilja”, rekla je ona.

Đenđinović dodaje da je njihova ideja da se mlinovi temeljno očiste i osposobe za rad, potom da se blizu njih izgradi restoran koji će služiti tradicionalna jela ovog kraja napravljenih od brašna prethodno samljevenog iz ovih mlinova.

“Na ovaj način smanjila bi se velika količina otpada, a i sačuvali bismo i tradicionalne i kulturne vrijednosti od zaborava”, istakao je on.

Milić podsjeća na riječi Nila Armstonga koji je jednom rekao: “Mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo”. 

“U nadi da će naša ideja biti sprovedena u djelo i tako pokrenuti talas obnove i zaštite našeg prirodnog i kulturnog bogatstva, te tako biti kapisla za slične projekte većh razmjera”, zaključuje u video snimku ona.

Pogledajte njihov rad:

The post VIDEO: Mladi eko reporteri iz Bara očistili mlinove uz rijeku Vranštica, žele da ih osposobe za rad first appeared on BARinfo.

“U periodu od 2008. do 2022. godine učenice iz Bara su se dva puta plasirale među tri najbolje u Evropi. Baranka Zorana Đukić, učenica Srednje likovne škole ‘Petar Lubarda’ sa Cetinja, osvojila je 2014. godine prvu nagradu za fotografiju ‘It only seems beautiful’ (u kategoriji 15-18 godina), dok je Lucija Milović iz OŠ ’Blažo Jokov Orlandić’ 2017. bila druga sa člankom ‘Illegal landfills in Bar municipality’ (u kategoriji 11-14 godina)”, ističe za Radio Bar i Bar Info Saša Karajović, nacionalni koordinator Mladih ekoreportera i izvršni direktor NVO “EKOM”.

On podsjeća da su prošle godine u selekciji za međunarodne nagrade, među sedam najboljih radova bili i članak “Gume mrčene” – Iman Zejnilović, te video rad “Golo brdo” ovogodišnje učesnice Anje Milić.

“Zahvaljujući trogodišnjoj kampanji ‘Za manje smeća’ (‘Litter less’), naši mladi ekoreporteri su učestvovali u tri ekološke misije. Tako su Milena Pešić, Milica Stanišić i Ksenija Đorđević iz barske Gimnazije učestvovale u misiji u Kopenhagenu 2012. i Štokholmu 2014”, kaže Karajović.

Barski učenici i njihovi nastavnici su se priključili programu “Mladi ekoreporteri” 2009. godine, samo godinu nakon starta u Crnoj Gori i do danas su ostali redovni učesnici nacionalnog konkursa na kome su osvojili pregršt nagrada. Tokom 15 godina imali su čak 110 plasmana u top-3 ili top-5, a bili su 24 puta prvi.

“Barski ekoreporteri su najuspješniji bili 2014. godine, sa 16 top plasmana, zatim 2013. i 2022. godine, sa po 11 top plasmana, a najviše prvih mjesta, po četiri, imali su 2012. i 2013. godine. Sve do 2014. godine, takmičenje je bilo organizovano samo za srednje škole i tu su redovne bile Gimnazija ‘Niko Rolović’ i Srednja poljoprivredna škola (danas Srednja stručna škola), a povremeno se uključivala i Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola. Posljednjih deset godina aktivne su i osnovne škole ‘Ante Đedović’, ‘Blažo Jokov Orlandić’, ‘Jugoslavija’, ‘Srbija’ i ‘Pečurice’. Teško je generalizovati, ali su učenici barske Gimnazije bili posebno uspješni u člancima i video radovima, a učenici srednjih škola u fotopričama. Ono što je uvijek bila odlika radova barskih ekoreportera su aktuelni ekološki problemi: sječa čempresa, ilegalna smetlišta, šumski požari, istraživanje nafte, devastacija zelenih područja, ali su ukazivali i na prirodne i kulturne vrijednosti barskog kraja.

Ovaj program ne bi bio ovako uspješan da barski učenici nisu imali nesebičnu podršku svojih mentorki. Pomenuću neke koje su godinama volonterski pomagale učenicima: Jadranka Tršić, Tanja Kragulj, Marina Andrejević Petrović, Milica Nikočević, Mirjana Vučinić, Dragica Radović, Ljiljana Milović, Merima Đukić…”

Ove godine, reprezent Bara u Kopenhagenu sa filmom “The Olive Tree in flame” (“Masline u plamenu”), u kategoriji od 15 do 18 godina, je gimnazijalka Anja Milić, koja je rad realizovala u saradnji sa Matijom Fatićem, pod mentorstvom profesorice mr Jadranke Tršić.

“Izuzetno nam je drago što je Anja nastavila svoje učešće i nakon prelaska u srednju školu. Stručna komisija je izabrala njen rad za učešće u Danskoj, što dovoljno govori o kvalitetu. Prošle godine je Anjin video bio među najboljima, ne sumnjamo u odličan plasman i ovoga puta, ne bi nas nimalo čudilo da se priključi Zorani i Luciji na samom vrhu Evrope. Rezultate očekujemo sredinom juna”, zaključio je Saša Karajović, uz napomenu da su do sada najbolji mladi ekoreporteri Crne Gore osvojili 31 međunarodnu nagradu na konkursu “Young reporters for the environment”.

The post Saša Karajović: Očekujemo da se Anja pridruži Zorani i Luciji first appeared on BARinfo.

RB/BI: Sa zadovoljstvom želim dobrodošlicu našoj dragoj gošći Anji Milić, talentovanoj učenici prvog razreda gimnazije „Niko Rolović“. Anja je sada učenica Gimnazije, a nekada je dolazila u Radio Bar da snima emisiju „Školsko zvonce“, kao učenica osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“. Kakav je sada tvoj osjećaj kada dođeš u Radio posle toliko vremena. Vjerujem da si još tada „razbila“ tremu što se tiče mikrofona i snimanja.

Milić: Prije svega, čast mi je da sam opet na sličnom mjestu, kažem sličnom, s obzirom da se „Školsko zvonce“ snimalo u pomoćnom studiju. Ali, svakako da to je bilo divno iskustvo i, baš kao što ste rekli, razbila se tad trema.

RB/BI: NVO “EKOM”, kao nacionalni operater programa “Mladi eko-reporteri”, odredila je devet radova za međunarodni konkurs “YOUNG REPORTERS FOR THE ENVIRONMENT 2023”, koji će tokom maja biti poslati na žiriranje u Kopenhagen. Ti si osvojila drugo mjesto na državnom takmičenju i bićeš jedan od predstavnika naše zemlje u kategoriji 15-18 godina. Reci nam nešto više o filmu sa kojim si konkurisala?

Milić: Riječ je o filmu „Masline u plamenu“. Odnosno, za Kopenhagen prevedena verzija „The Olive Tree in flame“. U pitanju je film koji se bavi temom u požaru stradalih maslinjaka na teritoriji naše opštine. Znamo da maslina predstavlja jedan simbol vječnosti Bara, da je Stara maslina na Mirovici jedna od najstarijih u svijetu. Kad već imamo mogućnost da zaštitimo maslinjake, mislim da i te kako to treba da uradimo, a upravo o tome se i radi u ovom filmu.

RB/BI: Podsjetmo da je u požaru 2017. godine izgorjelo više od 300 stabala maslina, potom 2021. u Mrkojevićima skoro 750 stabala maslina. Ti i Matija Fatić, koji je učestvovao u realizaciji filma, pošli ste tamo zajedno sa mentorkom profesoricom mr Ja drankom Tršić. Kakav je osjećaj bio kada ste vidjeli ta mjesta, gdje je bukvalno zgarište maslina?

Milić: Baš tako. Vjerujte mi, zgranuti smo bili kada smo gledali svo to prostranstvo, gdje je bukvalno sve uništeno. Na snimanju je bio Matija Fatić koji nam je izuzetno pomogao. Imamo snimke sa dronom i sa nama je išla profesorica Jadranka Tršić. Ima jedan dio snimka gdje možete da vidite ozelenjenu površinu sa svim maslinama a na drugoj strani je opožarana površina, pa uporedite. Mislim da nas je taj prizor podstakao da još predanije radimo na ovom filmu i da je to problem o kom se mora pričati, zaista.

RB/BI: Pomenuli smo profesoricu mr Jadranku Tršić. Koliko vam je značila njena podrška u izradi ovog filma i oko scenarija uopšte?

Milić: Prof. Jadranka je sjajan mentor i bez nje ovaj film ne bi ispao ovakav kakav jeste i sigurna sam ne bi bio nagrađen. Dala nam je mnogo prostora da možemo da iskažemo svoje mišljenja i da predložimo način kako da spriječimo požare. Savjetovala nas je, davala nam je vrlo značajne informacije uz pomoć kojih smo naravno i stvorili ovaj film. Veoma smo zahvalni na tome.

RB/BI: Meni je bila zanimljiva i ilustracija u filmu, gdje vi na crtežu pokazujete što bi moglo da se uradi kako bi se spriječio požar. Kako ste obradili taj dio?

Milić: Ideja za to je došla spontano, s obzirom da inače volim da crtam (pohađam školu slikanja u Umjetničkom ateljeu „Dalijas“ koji vode Dalibor i Jasmina Ćetković). Došla sam naideju da spojim dvije moje ljubavi, ekologiju i umjetnost. Prije svega, postavljanjem buradi sa vodom na obodima maslinjaka, uštedilo bi se na vremenu ukoliko izbije požar. Jer, da ne bi vi trčali da zovete vatrogase dok oni stignu, ovako vam je bukvalno voda na dohvat ruke. Možete da spriječite rasplamsavanje požara ili da ga smanjite. Takođe, jedan od načina je i povezivanje kamerama sa detektorima požara. Tako bi se spriječilo izbijanje požara ili u krajnjem uočio bi se pojedinac koji ga je izazvao i koji bi bio kasnije uhvaćen.

RB/BI: Koliko su, po tvom mišljenju, ljudi nemarni prema prirodi?

Milić: Vrlo. I to dokazuju podaci svakodnevno. Zaista mislim da bi trebalo da podignemo svijest o ekologiji, jer mislim da dosta nas nema izgrađenu tu svijest. I da zapravo ne znamo koliko štetu požari predstavljaju i koliko će tek predstavljati. Jer, klimatske promjene su usko povezane sa ovom temom. Tek kasnije ćemo vidjeti kakve će zapravo biti posljedice.

RB/BI: Povodom „Dana planete Zemlje“ nedavno smo pratili ekološku akciju na obali. Bilo je dosta mladih i moje pitanje je bilo koliko su danas danas mladi generalno zainteresovani za ekologiju i zaštitu životne sredine. Da čujemo i tvoje mišljenje.

Milić: Vrlo slabo. Od dosta ljudi ćete čuti da to nije svojstveno nama mladima, da smo prilično nemarni za to. Ali upravo mislim da je ova akcija i konkurs „Mladi eko-reporteri“ način da ih zainteresujemo da podignu svijest o ekologiji. Na ovom takmičenju osim mene učestvovalo je i nagrađeno još takmičara iz Bara, gimnazijalaca kojima je mentorka bila prof. mr Jadranka Tršić, kao i učenika Srednje stručne škole pod mentorstvom prof. Tanje Kragulj i prof. Milice Nikočević. U kategoriji “Ekološki članci”, drugo mjesto je za rad “Dva lica primorskog mjesta” osvojila Sofija Roknić (Gimnazija “Niko Rolović”), dok je treće mjesto pripalo članku “Voda ili šljunak” Jovana Joksimovića i Nikolete Stanković (Srednja stručna škola). U istoj kategoriji pohvaljen je članak “Crno zlato Crne Gore” Teodore Despotović i Andrije Drobnjaka (Gimnazija “Niko Rolović”). U kategoriji “video radovi”, uzrast 14-19 godina, drugo mjesto pripalo je meni za rad “Masline u plamenu”, a treće Jovanu Lekiću za “Kako je brdo nestalo”. U kategoriji “ekološke foto priče” drugo mjesto su osvojili Anja Šljivić i Strahinja Striković (Gimnazija ”Niko Rolović”) za rad “Plastika putuje svijetom”. Oni su takođe posvetili svoje vrijeme i uložili veliki trud.

RB/BI: A konkurencija jeste bila jaka. Da podsjetimo da je na konkurs stiglo preko 270 radova iz 12 srednjih i 18 osnovnih škola. U pripremi radova učestvovalo je oko 290 učenika i 36 profesora mentora. Odobranih 97 radova je početkom aprila vrednovao 13 člani nacionalni žiri i odabrao najbolje u 12 tematskih kategorija. Barska gimnazija „Niko Rolović“ je imala najviše visokih plasmana od prvog do trećeg mjesta, uz pohvale, čak pet. Kakve su tvoje očekivanja što se tiče Kopenhagena? Da li si se informisala o konkurenciji na tom takmičenju?

Milić: Imala sam čast da je prošle godine moj rad „Golo brdo“ bio poslat na međunarodno takmičenju u Kopenhagenu. I bio je među pet najboljih. Konkurencija, makar kakva je prošle godine bila, je zaista vrlo jaka. S obzirom da radove šalju mladi ljudi iz različitih dijelova svijeta. Bilo je učesnika i iz Kine, iz Indije takođe…

RB/BI: To je zaista veliki uspjeh.

Milić: Zaista jeste. I stvarno sam počastovana što se među tom gomilom radova moj „Golo brdo“ istakao. I tako da se nadam tome i za ovu godinu. Očekivanja su skromna.

RB/BI: Kada uporediš ta dva filma „Golo brdo“ i „Masline u plamenu“, kojim si zadovoljnija?

Milić: Svaki rad je karakterističan za sebe. „Golo brdo“, koje sam radila pod, da kažemo, mentorskom palicom profesorice Jelena Bajraktarović iz OŠ „Blažo Jokov Orlandić“ bio je na svoj način poseban i vrlo sam zadovoljna tim radom. Opet, ovo je druga tema. Ali svakako da sam zadovoljna sa oba filma.

RB/BI: Želimo ti puno uspjeha i sa ovim radom na takmičenju u Kopenhagenu. A ja bih ovom prilikom željela da pomenem i još neke tvoje aktivnosti, s obzirom da si svestrana. Rekla si, umjetnost si spojila sa ekologijom, konkretno u ovom filmu. Vidjele smo se i na izložbi „Talenti grada Bara“ umjetničkog ateljea „Dalijas“. Tada smo pričale o tome koliko ti znači zapravo da budeš dio te priče, jer se pronalaziš u tom umjetničkom miljeu, ne samo što se tiče slikarstva, već i fotografija je tvoja ljubav. Na izložbi si bila i učesnik i oficijelni fotograf događaja. Kakvo je to bilo iskustvo za tebe?

Milić: Sve te aktivnosti u kojima učestvujem predstavljaju za mene nova iskustva. Kako u slikarstvu, ekologiji, fotografiji pa i plesu sa druge strane – uvijek naučim nešto novo, i zbog toga su mi vrlo značajne. Što se izložbe tiče, Dado Ćetković je htio da budem oficijelni fotograf, pošto je cijela ta izložba bila tematski namiljena mladima. Mislim da je to sjajna prilika bila za sve da se prikažu u najboljem mogućem svjetlu. Dado i Jasmina su mi pružili veliku čast i šansu, da se tu i ja tu dokažem na polju fotografije. Nadam se da sam opravdala njihovo očekivanje. A sudeći po komentarima publike taj događaj je ostavio sjajne utiske.

RB/BI: Da pomenemo da se baviš i plesom. Dugo si bila član Plesnog kluba „Habanera“, sad si malo prešla na folkor. Igraš u FA „Rumija“…koliko te ta aktivnost ispunjava?

Milić: Tako je. Ples je sjajan. Ja sam neko ko obožava muziku i zaista se vodim time da kroz sve što radim uvijek bude prožeta muzika. Bilo je sjajno u plesnom klubu „Habanera“ kod Ljiljane i Dejana Nikolića, kada sam trenirala latino plesove. A sad folklor jeste s druge strane, ali vjerujte, i ta energija je nešto što pokreće. U FA „Rumija“ je fenomenalna atmosfera i koreograf i rukovodilac Dražan Kaljević je stvarno divan.

RB/BI: Da podsjetimo slušaoce i čitaoce da si talentovana i za literalno stvaralaštvo, još u osnovnoj školi napisala si roman „Avanture porodice Mimić“. Pisali smo na Bar Infu o tome. Dakle, ima te na svim poljima. Da li sad već imaš neku viziju nastavka posle srednje škole, šta ćeš da upišeš ili još uvijek razmišljaš?

Milić: Pa još uvijek dosta razmišljam o tome. S obzirom da sam tek prvi razred, ima vremena za konačnu odluku. Nekad je problem kad ne znate šta ćete, kad nemate interesovanja, a nekad je i ovo problem kad je previše interesovanja pa ne znate šta da izaberete. Svakako, mislim da će se i to iskristalisati na kraju.

RB/BI: Koliko ima mogućnosti za mlade u našem gradu da iskažu svoja interesovanja i koja bi bila poruka tvojim vršnjacima?

Milić: Što se tiče mogućnosti, moglo bi da ih bude više, iskreno, ali ima ih. Uvijek možete da se pronađete i što se tiče umjetnosti ali i sporta i drugih aktivnosti. Ja zaista mislim da Bar ima potencijala da bude pravi reprezent grada mladih. A mladima bih, prije svega, poručila da budu svoji što više mogu. Jer, to je nešto što nas čini zaista jedinstvenim, što nas tjera da preživljavamo u ovom vremenu kakvo je danas. Eto, sve nas je šokirala vijest o događaju u školi u centru Beograda. Mislim da bi roditelji trebalo više da razgovaraju sa svojim djecom ali i da djeca sama spoznaju koji su njihovi kvaliteti i interesovanja, da se usmjere da kreativno i korisno iskoriste svoje slobodno vrijeme i prepoznaju prave vrijednosti.

The post Anja Milić predstavlja Crnu Goru u Kopenhagenu first appeared on BARinfo.

Ukupno osamnaest učenika nosioci su diplome “Luča”, i to: Lana Kontić, Iva Kalezić, Laura Lukić, Janja Franićević, Ksenija Dabović, Maša Đurović, Nikola Glavičić, Aleksa Janjić, Anja Milić, Jovan Samardžić, Elizaveta Kravcova, Ines Klimenko, Jana Radonjić, Tara Lalić, Milica Baošić, Mina Vučetić, Milica Vlahović i Danica Mitrović.

Za đaka generacije proglašena je učenica Anja Milić, iz IX5.

Tom prilikom, obratio im se direktor OŠ “Blažo Jokov Orlandić”, Milorad Bulatović, čestitajući im na sveukupnom radu i trudu, a posebno u vrlo izazovnim vremenima pandemije. Direktor škole im je poželio svaki dalji profesionalni, ali i životni uspjeh, uz vjeru da će opravdati dobijene diplome i da će škola nadalje, kada se spomenu niihova imena, biti ponosna što su jednom bili dio nje.

The post BJO iznjedrila 18 lučonoša first appeared on BARinfo.

Iz Crne Gore plasman u finale konkursa ostvarili su slijedeći radovi i autori:

ČLANAK (11-14)

„Put ili prepreka“ – Anđela Vuković i Anja Čabarkapa

(mentorke: Danka Odalović i Miluša Bakrač, Osnovna škola “Dr Dragiša Ivanović“, Podgorica)

ČLANAK (15-18)

„Kraljice biodiverziteta – naša sigurnost za zdravlje“ – Emir Idrizović i Benjamin Mahmutović

(mentorka: Ivana Kljajić, Srednja medicinska škola ,,Dr Branko Zogović“, Berane)

ČLANAK (19-25)

“Gume mrčene” – Iman Zejnilović

(mentorka: Jadranka Tršić, Gimnazija ,,Niko Rolović“, Bar)

VIDEO (11-14)

„Golo brdo“ – Anja Milić

(mentorka: Jelena Barjaktarović, Osnovna škola „Blažo Jokov Orlandić“, Bar)

POJEDINAČNA FOTOGRAFIJA – REPORTAŽA

„Užasavajuća svjetlost“ – Arijana Adrović

(mentorka: Marijana Barjaktarović, Srednja mješovita škola, Petnjica)

FOTO PRIČA (3-5 FOTOGRAFIJA)

“Maskirani Kotor” – Nikola Kovač

(mentorka: Fikreta Adrović, Gimnazija Kotor)

Kompletnu listu 70 selektovanih radova (po abecednom redu zemalja) možete pogledati na linku: https://www.yre.global/stories-news/2022/5/18/yre-competition-vote-for-your-favourite-work

Jednostavnim klikom na “Enjoy” u gornjem desnom uglu može se dati podrška nekom od selektovanih radova. Za svaki od radova može se “glasati” maksimalno 5 puta. Ovo glasanje neće uticati na odluku žirija.

The post Među šest odabranih radova za finale međunarodnog takmičenja, dva iz Bara first appeared on BARinfo.