Sa radnom verzijom primjedbi na nacrt Prostornog plana Crne Gore, koje će biti upućene Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, odbornike je upoznala Suzana Crnovršanin.  Primjedbe se, između ostalog, odnose na nekontrolisano širenje građevinskog područja naselja, izgradnju LNG terminala u lučkom akvatorijumu, trase novih saobraćajnica koje zauzimaju veliki dio (uglavnom ruralnog), područja Bara, proširenje deponije “Možura” i devastaciju prostora i obale u zoni Morskog dobra.

Crnovršanin je podsjetila da Nacrt, kad je u pitanju opština Bar, definiše građevinsko područje naselja duž cijele obale i u kompletnom zahvatu GUR-a Bara. Bez ikakvih drugih namjena, što bi trebalo dodatno analizirati, s obzirom da građevinsko područje naselja predstavlja izgrađeni i uređeni, kao i neizgrađeni dio tog naselja predviđen planskom dokumentacijom za njegov razvoj. 

“Priobalni dio opštine Bar ima pet prostornih zona – Mišiće, Sutomore, Stari i Novi Bar, Pečurice sa lokalnim centrima i mrežom naselja koja im gravitiraju, kao i dominantno linearnu urbanizaciju duž obale, što ne bi smjelo da podrazumijeva nekontrolisano širenje građevinskog područja naselja. Takav koncept je”, pojašnjava Crnovršanin, “u suprotnosti sa principima prostornog razvoja definisanim u poglavlju 1.3, Opšti ciljevi – prioriteti i strateška usmjerenja prostornog razvoja Crme Gore”.

Primjedbama se ukazuje na neophodnost kontrole širenja urbanih područja, obezbjeđivanje komunalne opremljenosti urbanih i ruralnih naselja, kao i analizu i davanje smjernica za korigovanje granica zona posebnih namjena (Morskog dobra i NP Skadarsko jezero) i zaštićenog područja prirode “Katič” koje su u koliziji sa postojećom planskom dokumentacijom i onemogućuju sprovođenje planskog dokumenta i prethodno stečene ugovorne obaveze investitora i Opštine Bar.

“Kapacitete Luke Bar bi trebalo optimizirati planiranjem odgovarajućih terminala i posebnu pažnju posvetiti smjernicama za razvoj Slobodne zone Luke Bar”, kazala je Crnovršanin, osvrnuvši se i na potencijalnu izgradnju LNG terminala.

“S obzirom da je LNG terminal naišao na negativan stav i veliki otpor javnosti, neophodna je sveobuhvatna analiza opravdanosti njegove izgradnje, imajući u vidu veliki hazard koji predstavlja u IX seizmičkoj zoni, kao i činjenice da Pariški sporazum predviđa prestanak upotrebe fosilnih goriva do 2050. godine i da Crna Gora nema gasovod i nije zavisna od upotrebe gasa”, pojašnjava Crnovršanin.

U primjedbama se ukazuje i na činjenicu da budući saobraćajni koridori obuhvataju veliku površinu, posebno ruralnog područja, te da moraju biti jasno definisani uz davanje prioriteta izradi idejnih rješenja primarne infrastructure, kako bi se taj prostor mogao osloboditi za dalji razvoj.

“Evidentna je i zavisnost razvoja i valorizacije Luke Bar i svih vidova turizma od saobraćajne infrastructure, ali saobraćajnice treba pažljivo i kvalitetno planirati, naročito na područjima koja se valorizuju kroz turističku namjenu”, kazala je Crnovršanin, dodajući da je proširenje deponije “Možura” potrebno planirati adekvatno potrebama za planirani razvoj, a u zoni Morskog dobra neophodno spriječiti devastaciju prostora i obale, uz predlaganje odgovarajućih mjera zaštite u smislu ograničenja intervencija, posebno u kupališnom prostoru.

Odbornicu Feridu Peročević (URA) je zanimalo zašto je sjednica zakazana po hitnom postupku, da li je komisija za izradu Prostornog plana zahtijevala da SO Bar usvaja dokument i predloge na Nacrt i ko je inicijator XVIII sjednice, predsjednik Opštine ili predsjednik Skupštine.

Predsjednik SO Bar, Branislav Nenezić je kazao da je on inicijator sjednice, te da je zauzet stav da se SO Bar i Opština Bar izjasne i upute inicijativu prema ministratsvu. 

“Sjednica je najavljena 12. marta, sa ciljem ukazivanja na ključne probleme koji su se čuli na Javnoj rspravi, a prema nadležnom ministarstvu su već upućeni brojni zahtjevi. Predložena su dva zaključka, materijal je u izradi. Ovo je zahtjev građana Bara i ovo je naša obaveza kao predstavnika građana Bara”, istakao je Nenezić.

Odbornik Momčilo Leković je, kaže, “očekivao skupštinski materijal, a ne dva zaključka, i nije mu jasno zašto se vrši selektivnost, kad je logično da svi predlozi sa Javne rasprave i nadležnih opštinskih službi idu prema ministarstvu.

Odbornik Aleksandar Lekić (Pokret za promjene) je ukazao na važnost sjednice, ali i na činjenicu da je skupštinski materijal kasnio.

“Blagovremeno dostavljeni skupštinski materijal je neophodan radi boljeg upoznavanja sa temom. To je bitno i u skladu je s Poslovnikom a, što se zaključaka tiče, morali bismo ispred sebe da imamo na uvid i Memorandum koji se u jednom od njih spominje”, naveo je Lekić dodajući, u nastavku, da nema ništa sporno u činjenici da Baru nije neophodan LNG termnal.

Radomir Novaković (Biram Crnu Goru) smatra da diskusija oko tema značajnih za Bar i njegovu budućnost nije potrebna, “pitanje je”, kaže, “ponašanje predsjednika SO i njegov odnos prema odbornicima u kojem one opozicione, uvažava ‘po potrebi’”. Novaković smatra i da odbornici treba da imaju drugačiji odnos prema predsjedniku Skupštine, te da  prisustvuju sastancima Kolegijuma na kojima se raspravlja o važnim pitanjima. S druge strane, po riječima Novakovića, Skupština Crne Gore je mjesto koje treba da ujedini sve poslanike iz Bara, bez obzira kojoj političkoj partiji pripadaju, kad je interes Bara u pitanju.

Nikica Purlija (DPS) je najprije podsjetila odbornike na Deklaraciju o životnoj sredini, na osnovu koje je Crna Gora postala ekološka država, potencirajući na raspravi o dokumentima koji su od sudbonosnog značaja za Bar i koje je neophodno poštovati ukoliko stremimo ka pravnoj državi.

“Ovdje su se uvijek donosile odluke u interesu grada Bara i njegovih građana, a koje ne zaslužuju da se dijelimo politički”, smatra Purlija ukazujući na neophodnost čuvanja životne sredine s posebnim naglaskom na zaštitu i očuvanje crmničkih vodoizvorišta, čemu treba pristupiti sa većim stepenom ozbiljnosti.

Odbornica Milena Božović (Biram Crnu Goru) je istakla veliki značaj Prostornog plana Crne Gore, kao najvažnijeg strateškog planskog dokumenta kojim se određuju državni ciljevi  i trasira put razvoja Crne Gore do 2040. godine.  Božović smatra da je prezentacija Plana na Javnoj raspravi 12. maja, bila uopštena i nije usko i detaljno razrađivan plan grada Bara. Ona vjeruje da će zaključci koji se usvoje skrenuti pažnju planerima na izmjenu teksta, najprije zbog postizanja balansa između razvoja i zaštite, uz sprovođenje mjera za ublažavanje negativnog uticaja na prostor i životnu sredinu.

Vesna Drašković (DPS) smatra da građani nemaju dovoljno informacija kad je potencijalna izgradnja LNG terminala u pitanju. Po njenim riječima, vidna je zabrinutost Barana, koji su, na Javnoj raspravi uglavnom bili  protiv njegove izgradnje. Drašković je pozvala odbornike da ne budu oponenti, da se ujedine, zauzmu zajednički stav, koji je u interesu grada, jer je u pitanju dobrobit Bara u budućnosti.

Odbornik Momčilo Leković (Demokrate) je podsjetio na februar 2020. godine i riječi tadašnje ministarke ekonomije, Dragice Sekulić, koja je kazala da će Luka Bar biti baza za distribuciju tečnog gasa, dodajući da su pokretane i radionice na tu temu, navodeći da javnih rasprava niti protivljenja od strane poslanika u to vrijeme nije bilo. Osvrnuo se i na nedavnu Javnu raspravu tvrdeći da se LNG terminal u Prostornom planu naznatno spominje, nakon čega je predložio raspisivanje referenduma na temu izgradnje LNG terminala.

Asim Andrić (DPS) je u ime Odborničkog kluba ukazao na važnost teme, uz žaljenje što joj odbornici nisu u potpunosti posvećeni “već se bave drugim beznačajnim pitanjima”.

Radomir Novaković (Biram Crnu Goru) predlaže da se donesu zaključci, ali da se rasprava na ovako značajnu temu mora pokrenuti na državnom nivou, zaključivši da je ono što je rekla Crnovršanin riječ struke, a da su zaključci politika.

Andrea Marstjepović (DPS) smatra da dokument kakav je Prostorni plan Crne Gore zahtijeva širu raspravu, pozivajući odbonike da u obzir uzmu sve primjedbe i pošalju jedinstvenu poruku obrađivačima.

Milan Nešković (Demokrate) ne smatra ozbiljnom situaciju u vezi sa potencijalnom izgradnjom terminala, te ne razumije ni hitnoist sazivanja sjednice.

“Imali smo dovoljno vremena za sazivanje sjednice i za obezbjeđivanje materijala”, kazao je Nešković podsjetivši da Prostorni plan donosi Skupština Crne Gore, te da su lokalnim odbornicima, u tom smislu, “vezane ruke” za donošenje akta za koji nisu nadležni.

“To nema pravno dejstvo, nije obavezujuće i ne vidim svrhu održavanja sjednice”. Što se LNG terminala tiče, Nešković ga smatra opavdanim zbog otvaranja novih radnih mjetsa, većeg pretovara…

Darko Janković (Demokrate) je mišljenja da mnogo puta spominjani Memorandum nije obavezujući, već se u njemu spominje mogućnost da će doći do realizacije plana. Smatra da je neophodna procjena uticaja na životnu sredin, ali i ukazuje na pozitivne strane postojanja LNG terminala u Baru. Janković procjenjuje da bi referendum bio pravo rješenje kad je terminal u pitanju “jer odbornici ne treba da glasaju u ime 35000 stanovnika Bara”.

U drugom krugu rasprave, Aleksandar Lekić (PzP) napominje da je Prostorni plan podložan izmjenama i dopunama, da nije završen, te zakazivanje sjednice smatra opravdanim uz ukazivanje na tri ključna razloga koji ne idu u prilog gradnji LNG terminala u Baru.

“Postoji opasnost za stanovništvo, ima negativan uticaj na životnu sredinu, uz to, Crna Gora nije zavisna od upotrebe prirodnog gasa”, jasan je Lekić. Momčilo Leković (Demokrate) je stava da ako pomenuti predlog dođe na Vladu i ako ih stručnjaci ubijede da nije u interesu grada Bara, glasaće protiv, odnosno “uvijek za ono što je u interesu grada”.

Još jednom je riječ uzeo predsjednik SO Bar, Branislav Nenezić navodeći podatke  struke koji ukazuju na činjenicu da Crna Gora nema gas, već bi morao da se uvozi, kao i da ne postoji mogućnost bezbjednog skladištenja tečnog gasa.

“Ne govorimo o livadi, već o obali Volujice koja bi bila skraćena 60 metara u operativnoj  fazi, pa nijedan brod dužine 250 metara ne bi mogao da uđe u luku,  što znači da se tom izgradnjom dovodi u pitanje poslovanje Luke Bar. Mi nemamo infrastrukturu, već bismo bili prepumpna stanica, a sve je objašnjeno na sajtu firmi koje su radile na projektovanju LNG terminala u Baru”. Nenezić svoje tvrdnje potkrjepljuje podatkom da konsultacije u vezi sa izgradnjom terminala Crnoj Gori radi firma iz Drača a, s druge strane, Albanija nije dozvolila izgradnju LNG  terminala u luci Porto Romano.

“Memorandum o razumijevanju je potpisao tadašnji premijer ove države, veliki broj koraka je urađen, upravo na osnovu tog memoranduma imamo LNG terimnal u prijedlogu Prostornog plana. Potpisali smo rezoluciju kojom se do 2050. godine ukidaju fosilna goriva … Isplativost ne postoji. Ako će, po riječima ministra Mujovića, LNG sjutra da služi za zeleni vodonik, zašto ne idemo odmah na to, a imamo potencijala, pita Nenezić dodajući da (ne) čudi što je izabran upravo Bar za gradnju terminala. U Luci se pretovaraju bakar, cink, olovo, staro željezo, amonjim-nitrat, sirćetna kiselina… Imamo kontejnerski terminal za generalne terete, imamo kruzere, hoćemo li sve to da dovedemo u pitanje radi pretakanja plina? Treba da damo luku da bi neko ubirao prihode, a da Crna Gora bude samo kanal distribucije”, naglasio je Nenezić.  

Darko Janković (Demokrate) se ne slaže sa konstatacijama Nenezića za šta je imao svoje argumente, a Radomir Novaković (Biram Crnu Goru) je pitao da li je zakazivanje sjednice bilo neophodno po hitnom postupku, je li za predsjednika Skupštine porazan broj prisutnih odbornika i gdje su sekretari i opštinski funkcioneri, kad je ovako važna tema u pitanju, a po Poslovniku su u obavezi da budu tu, kako tvrdi Novaković.

“Baru su potrebne investicije a ne politika, ovo je bitna tema, a kakav je odnos prema gradu i predsjedniku Skupštine vidimo na djelu.  Elementarno političko dostojanstvo zaslužuje da tu budu resorni sekreatri opštinskih sekretarijata i funkcioneri lokalne samopurave”, kazao je Novaković. 

Nenezić se slaže da je poražavajuća  činjenica da svih 37 odbornika koji predstavljaju oko 30.000 gtrađana nisu u sali. Što se tiče funkcionera, pravda ih činjenicom da je radni dan, uz konstataciju da je svaki od njih je opravdano odsutan, ali  i dobro informisan vezano za ovu  temu.

Nikica Purlija (DPS) je predložila da se u Zaključku u kojem se pominje trasa auto-puta Podgorica – Bar doda “do Luke Bar”, a da se na mjestu gdje se pominju prirodna bogatstva navedu vodoizvorišta.

Omer Vukić (SDP) predlaže da se u zaključcima umjesto “nadležno ministarstvo” navede tačan naziv “Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine”, kao i da se navede broj i datum potpisivanja Memoranduma. Predsjednik SO Bar, kao predlagač, je usvojio preporuke.

Sa 22 glasa “za” i jednim “protiv” prihvaćen je Zaključak da “Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine povuče prijedlog da se u Prostornom planu Crne Gore nađe lokacija za LNG terminal i Termoelektranu “u ili blizu Luke Bar”, kako je predviđeno Memorandumom o razumijevanju potpisanom između Vlade Crne Gore, koju je predstavljao tadašnji premijer Dritan Abazović i američkih kompanija “Enerflex Energy Systems” i “Wethington Energy Innovation,” a koji je potpisan suprotno važećem Prostornom planu Crne Gore, suprotno GUP-u Bar, suprotno Zakonu o javnim nabavkama, suprotno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, suprotno Strategiji razvoja pomorske privrede, Strategiji razvoja opštine Bar i Strategiji razvoja turizma u opštini Bar”.

Zahtjev da Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine uradi detaljnu studiju lokacije po pitanju trase auto-puta Podgorica – Bar, kojom bi bila uzeta u obzir činjenuca o potrebi zaštite, odnosno spriječena uzurpacija i devastacija potencijala nekoliko crmničkih sela i bilo dovedeno u pitanje kulturno, arhitektonsko, arheološko, privredno i prirodno bogatstvo ovog kraja, usvojen je sa 23 glasa “za”.

Na predlog odbornika Asima Andrića (DPS) sa 22 glasa “za” usvojen je zahtjev da se  Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i obrađivačima Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine predloži da se kroz taj planski dokument u potpunosti isključi mogućnost davanja novih koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina kamenoloma na prostoru opštine Bar.

Nenezić je pojasnio da na sjednici nije donešena odluka, već preporuka, odnosno, molba prema nadležnom ministrastvu i Vladi Crne Gore da Bar treba da se razvija na potpuno drugačiji način, a ne u pravcu nečega što će služiti tuđim interesima.

The post SO Bar: Usvojeni zaključci koji se tiču LNG terminala, autoputa i koncesija za kamenolom first appeared on BARinfo.

Opštinu Bar na sastanku su predstavljali predsjednik Dušan Raičević i Suzana Crnovršanin,  mještane crmničkih sela Vojo Rajković, Milorad Lukić, Ksenija Vukmanović i Igor Gojnić, ispred Ministarstva saobraćaja i pomorstva bio je državni sekretar Pavle Tripković i Miroslav Mašić, direktor Direktorata za puteve u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva i predstavnici Monteputa – izvršni direktor Milan Ljiljanić, Goran Vujović direktor poslovne jedinice autoputa Bar-Boljare i Boris Mašanović, direktor sektora za tehničku pripremu.

Predstavnici mještana crmničkih sela su iznijeli stav da ne prihvataju rješenje koridora autoputa koji je predložen u Nacrtu Prostornog Plana Crne Gore do 2040. i traže da se u izradi varijantnih rješenja obavezno analizira i mogućnost izmještanja koridora autoputa sa prostora Crmničkog polja.

U dopisu koji je ranije dostavljen Monteputu preko Mjesne zajednice Virpazar, predstavnici crmničkih sela su predložili saradnju na utvrđivanju trase i koridora autoputa, kao i pri dostavljenim zahtjevima;

– Da, imajući u vidu ambijentalne, kulturno – istorijske i prirodne vrijednosti područja Crmnice, Monteput kroz dopunu projektnog zadatka obaveže projektanta da u okviru izrade ukupnog rješenja preispita mogućnost promijene usvojene trase i koridora.

– Da Monteput dopuni projektni zadatak na način da u analizi varijantnih rješenja uključi i varijantu brze saobraćajnice preko Skadarskog Jezera .

– Da Monteput kroz dopunu projektnog zadatka obaveže projektanta da preispita opravdanost usvojene trase primorske obilaznice na dijelu zaleđa Paštrovske gore i da mu da mogućnost da u okviru izrade ukupnog rješenja promijeni usvojenu trasu.

– Da Monteput projektantu idejnog rješenja stvori materijalne i prostorne uslove za neposredan obilazak terena i da donese protokol kojim će projektanta obavezati na stalnu komunikaciju sa predstavnicima mještana i pribavljanje stavova i mišljenja o predloženim rješenjima.

– Da reviziona Komisija donese pravilnik o radu koji će podrazumijevati redovne radne sastanke projektanata i revidenata sa predstavnicima mještana, kao aktivnih učesnika u radu komisije, sa pravom komentara i mišljenja koja će biti sastavni dio zapisnika komisije.

– Da će mještani gornje Crmnice kao direktno zainteresovana strana svako rješenje sa kojim ne budu podrobno upoznati i sa kojim se ne saglase smatrati neobavezujućim i dati im za pravo da opstruiraju i spriječe realizaciju onoga što ih ugrožava.

Predstavnici Monteputa su prihvatili i podržali zahtjeve koji se odnose na aktivno učešće predstavnika mještana u izradi varijantnih rješenja trase na način da će im biti prezentovano svako rješenje u svim fazama izrade i biti omogućeno da daju svoje primjedbe, predloge i sugestije, te da će svaka od njih biti uzeta u razmatranje .

Ipak, Monteput na ovom sastanku nije dao saglasnost na ključni zahtjev mještana da se kroz izradu varijantnih rješenja analizira mogućnost izmještanja trase i koridora sa prostora crmničkih sela, obrazlažući takav stav zakonskim ograničenjima koja onemogućavaju građenje u nacionalnim parkovima.

Predstavnici mještana, međutim, smatraju da, i pored toga, ima prostora za ovu inicijativu ako se ima u vidu okolnost da preko jezera već imamo magistralu i željeznicu sa kojih se nekontrolisano ispuštaju otpadne vode i zagađuje jezero, te da bi se savremenim tehničkim rješenjima prečišćavanja i kontrolisanog ispuštanja otpadnih voda mogao postići čak i bolji rezultat u ekološkoj zaštiti u odnosu na postojeći. Sugerisano je i da bi u varijantu preko jezera valjalo uvezati i planiranu temeljnu rekonstrukciju željezničke pruge na potezu Podgorica-Virpazar za koju su već obezbijeđeni grantovi i koja brzo ide u realizaciju.

Crmničani smatraju da na sastanku nije ubjedljivo i argumentovano obrazloženo da nema mjesta za mogućnost izmještanja trase i koridora sa prostora crmničkih sela, pa i dalje insistiraju na razmatranju ove varijante.

Na kraju otvorene i konstruktivne rasprave na sastanku donešeni su zajednički zaključci:

1. Da predstavnici crmničkih sela u toku sjutrašnjeg dana dostave Monteputu, geodetsku podlogu sa ucrtanim položajem svih 28 vodoizvorišta sa prostora Crmnice koji su u zahvatu planiranog koridora autoputa.

2. Da će Monteput uzeti u razmatranje sve predloge i rješenja koja u toku izrade idejnih rješenja budu dostavljena od strane mještana i ista dostaviti obrađivačima plana i projektantima idejnih rješenja

3. Da Monteput sa projektantima uzme u razmatranje predloženo rješenje koje se odnosi na verziju rješenja brze saobraćajnice (bulevarskog tipa) od Virpazara do Tankog Rta (granica opštine Bar) i izmještanje željeznice u skladu sa predloženim rješenjem.

4. Da će predstavnici mještana od strane Monteputa biti redovno obavještavani o svim postupcima na izradi idejnih rješenja i pozivani na sastanke koji se tiču predmetne materije.

5. Da Monteput projektantima idejnih rješenja proslijedi zapisnik sa ovog sastanka, kao i ranije dostavljene primjedbe na nacrt prostornog plana .

6. Da Monteput u sljedećih 30-45 dana zakaže ponovo sastanak sa predstavnicima mještana u cilju informisanja o predloženim rješenjima.

The post U Monteputu održan sastanak sa predstavnicima crmničkih sela u vezi sa trasom autoputa first appeared on BARinfo.

Igor Gojnić, član Savjeta koji je ovim povodom formiran pri odboru MZ Crmnica, objašnjava da je prošlog mjeseca otvorena Javna rasprava, koja traje do kraja aprila, a povodom Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, gdje je izneseno idejno rješenje, u kojem je napravljen koridor auto-puta od Podgorice do Bara.

 “Ovo je nedostajući dio glavnog projekata auto puta Bar – Beograd, kojim se definitivno odustalo od ideje auto-puta preko Skadarskog jezera, već ide kao zaobilaznica oko Rijeke Crnojevića i spušta se prema crmničkim selima. Tim idejnim rješenjem ustanovljen je koridor kroz sva gornjocrmnička sela, od Utrga, Ovtočića, Tomića, Donjih i Gornjih Brčela, Bukovika i Mačuga, da bi izašao ispred tunela Sozina,” objašnjava Gojnić.

On ističe da su svi bili iznenađeni ovim koridorom. Ali ne samo time.

“2018. ili 2019. godine je usvojena alternativna brza saobraćajnica, koja dolazi iz dijela Lapčića, do Utrga i skoro identičnom trasom ide prema tunelu Sozina. Izuzetno iznenađenje za sve bilo je da je ta saobraćajnica postoji i da se za auto put koristi već postojeća trasa. Sam auto put je izazvao veliko interesovanje i neodobravanje trase, a ona je, je u stvari, samo iskopirana i napravljena po staroj trasi brze saobraćajnice. Zašto niko iz Opštine tada nije alarmirao javnost, bez obzira da li je dala saglasnost na plan brze saobraćajnice ili ne, to je veliko pitanje. Ne znam okolnosti koje su se dešavale povodom toga, ali je činjenica da se na mapi nalaze dvije saobraćajnice koje su ucrtane praktično jedna preko druge: brza saobraćajnica i auto put, koji praktično prati osovine brze saobraćajnice. Naravno da je auto put probudio veliko interesovanje, jer smo vidjeli da bukvalno ide preko sela koje sam nabrojao. S obzirom da je mapa, koju je dalo Ministarstvo za prostorno planiranje, nadležni za Prostorni plan do 2040. godine vrlo nejasna ostalima, ali oni koji žive u Crmnici su odmah znali o čemu se radi – vidi se ukrštanje sa magistralnim putem Virpazar-Petrovac, znaju se kote i onda sve postaje jasno”, ukazuje naš sagovornik.

U arhivi je pronašao brzu saobraćajnicu, koja je već ucrtana, a po, maltene istoj trasi, planiran je autoput “a da niko od nas, koji smo pratili javnu raspravu, ne zna da to postoji”.

Idejno rješenje autoputa bukvalno prati koridore brze saobraćajnice, pa se postavlja pitanje da li će da se radi jedno ili drugo.

“To je veliko pitanje. Ja se nadam da se neće graditi ni jedan, barem ne trasom koja je predviđena. Samo upozoravam da jedna od trasa mora da se isključi. Poenta je da ni jedno od ova dva rješenja koja su data (jedno je usvojeno, a drugo idejno rješenje), ne smiju ovuda ići, to je suština cijele ove priče,” kategoričan je Gojnić.

Oba ova rješenja devastiraće prostor Gornje Crmnice jer će sela biti uništena, a šteta će biti nanešena i vinogradarstvu i poljoprivredi. Uništenje prijeti i resursu koji je nemoguće obnoviti, a to su izvori.

“To se odnosi na dvadeset i osam izvorišta koja ukupno daju 700 litara vode u sekundi. Podgorska vrela daju 300 litara, Orahovo polje isto toliko, kada se ostalih 26 izvorišta saberu, to je još sto litara u sekundi. Ono što je mnogo važnije, voda nije resurs koji se može obnoviti. Voda je vrjednija od zlata, jedino možda mi ne umijemo u planiranju taj dio da čuvamo. Ukoliko auto put ovuda prođe, mi se slobodno možemo iseliti, a potom će i velika većina sela ostati bez napajanja sa svojih vodoizvorišta. Bilo ko da kaže da će se pomjeriti ovamo ili onamo – to su prazne priče iz jednog razloga: veliki bazen se nalazi u zaleđu, Rasovatac i dio prema Budvi je ogroman basen vode. Ranije su rađena ispitivanja, koja su potvrdila da voda koja se kumulira u središtu tih masiva, izlazi sa jedne i druge strane brda, prema moru i prema crmničkom basenu. Ukoliko dozvolimo da se uništi taj dio, od autoputa nećemo imati nikakve koristi, samo štetu. Ne zaboravimo da se Budva i Cetinje za sada vodom snabdijevaju sa Podgorskih vrela, a Bar sa izvorišta Orahovo polje, s tim što je intencija da se i preostala vrela, kao kumulacija priključe izvorištu Orahovo polje. Ne znam koji bi jači argument trebalo da se kaže da se stane sa strahotom koju su planirali, da prođu preko svih sela”, pita se Gojnić.

IZVORIŠTA U ZONI PROLASKA AUTOPUTA

1. Podgorska vrela kapaciteta cca 300,0 l/s (snabdijevaju se Cetinje, Budva, potencijalno Bar i lokalno stanovništvo

2. Bučalica
3. Krstac
4. Brštanovica
5. Bujaci
6. Stanušica
7. Budislavac
8. Kosov potok
9. Smokov vijenac
10. Bijeli studenac
11. Crni potok
12. Graševina
13. Vreleza
14. Jasenovik
15. Joševik
16. Donji Joševik
17. Zmijaci
18. Bukovičko Vrelo
19. Grab
20. Studenac
21. Vodica
22. Ivanštica
23. Šanik
24. Vodica
25. Dupioštica
26. Radov potok
27. Vasojevica
28. Izvorište Orahovo polje (glavno izvorište barskog vodovodnog sistema kapacitet cca 300 l/s

Sva navedena izvorišta su ukupnog kapaciteta cca 700,0 l/s I u funkciji su vodosnabdijevanja

svih sela na tom prostoru. Izvorište Podgorska vrela je glavno izvorište Cetinja i povremeno Budve, a potencijelno se planira dio vode usmjeriti prema Baru.

Izvorište Orahovo polje je primarno za Bar, Sutomore i Virpazar. Sela nisu samo ruralna naselja, objašnjava on.

“Kad ona nestanu, nestaće i vjekovima građeni toponimi, ali i nezaštićena materijalna dobra, poput suvomeđa, karakterističnih za cijelo barsko područje, koje su služile za nivelaciju terena i očuvanje obradivog zemljišta”, kategoričan je Gojnić.

Crmničani su se organizovali da zaštite vodoizvorišta, svoju imovinu, način života, ali i pravo odlučivanja.

“Organizovali smo se u dva navrata, i to 30. marta i 6. Aprila, i formirali Savjet koji zastupa interese Crmničana. Jedinstveni smo što se tiče idejnog rješenja i zaštite svega – put, takav kakav jeste, apsolutno ne smije da prođe koridorima koji su predloženi. Napravljen je dopis koji će biti proslijeđen svim relevantnim institucijama koje su vezane za taj posao, i onima koji su projektovali, ali i krunskoj instituciji, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. U njemu su naglašeni svi problemi koji bi se eventualno javili prolaskom auto puta. Oni su nadležni za prostorni plan i za komunikaciju sa ‘Monteputom’, kao nosiocem projekta, koji dalje angažuje podizvođače. Možda je najbolje da se iznese stav Crmničana po ovom pitanju, a to je da razumiju potrebu saobraćajnog povezivanja Crne Gore i da se nekom trasom mora povezati izvedeni polu autoput, kao i da je neminovno da to povezivanje mora dotaći i prostor Crmnice. Nudimo saradnju, a ne opstrukciju, to je ono što je najvažnije. Mještani ovih sela neće dozvoliti da budu zaobiđeni u postupku usvajanja saobraćajnog rješenja u Prostornom planu Crne Gore i da se ništa ne pitaju o prostoru koji njima pripada i za koji su svakojako vezani. Ne prihvatamo saobraćajno rješenje koje je predloženo Nacrtom prostornog plana Crne Gore i tražimo da se ono preispita i izmijeni u skladu sa našim zapažanjima i zahtjevima, da budemo aktivno uključeni u sve faze i postupke izrade varijantnih rješenja trase i da se pitamo o našem prostoru, na način da permanentno dobijamo na uvid i na saglasnost svako predloženo rješenje. U suprotnom, svako rješenje, bez naše saglasnosti, zaobilazeći razumne zahtjeve i potrebe, neće biti moguće na terenu realizovati, ako ništa drugo, samom činjenicom da se u svakoj varijanti prelazi preko privatnih imanja, od kojih se vlasnici neće lako odreći. Povodom toga izneseni su i i sljedeći zahtjevi i stavovi:

• Da ‘Monteput’ dopuni projektni zadatak na način da u analizi varijantnih rješenja uključi i varijantu brze saobraćajnice preko Skadarskog Jezera .
• Da ‘Monteput’ dopunu projektnog zadatka obaveže projektanta da preispita opravdanost usvojene trase primorske obilaznice na dijelu zaleđa Paštrovske Gore i da mu da mogućnost da u okviru izrade ukupnog rješenja promijeni usvojenu trasu.
• Da ‘Monteput’ projektantu Idejnog rješenja stvori materijalne i prostorne uslove za neposredan obilazak terena i da donese protokol kojim će projektanta obavezati na stalnu komunikaciju sa predstavnicima mještana i pribavljanje stavova i mišljenja o predoženim rješenjima.
• Da reviziona Komisija donese pravilnik o radu koji će podrazumijevati redovne radne sastanke Projektanata i revidenata sa predstavnicima mještana, kao aktivnih učesnika u radu komisije, sa pravom komentara i mišljenja koja će biti sastavni dio zapisnika komisije.
• Da će mještani gornje Crmnice kao direktno zainteresovana strana svako rješenje sa kojim ne budu podrobno upoznati i sa kojim se ne saglase smatrati neobavezujućim i dati im za pravo da opstruiraju i spriječe realizaciju onoga što ih ugrožava”, precizira naš sagovornik.

Crmničani nijesu protiv auto puta, ali ne žele da se devastira prostor i prirodna dobra.

“Crmničani su i dali predlog alternativne trase, koja će biti prezentirana ili ‘Monteputu’ ili nadležnom Ministarstvu – zavisi sa kim će prvo komisija da se sastane. Idejno rješenje je trasa koja ide preko toponima (njih napominjem da ne bismo kote pominjali, ako idemo od zaobilaznice koja dolazi od Rijeke Crnojevića, idemo od toponima Mužović, odnosno Opoča strana, Svinjštik, Orluja greda, Bijela rudina, Veliki Laštik, Visino brdo, Ljuteza, rijeka Orahovštica, istočna strana Sojak, Ostrik, Baline i Bistrica). To bi bila trasa odozgo na dolje. Jednim od zahtjeva, koji su Crmničani podnijeli, jeste da se dopuni projektni zadatak na način da u analizi varijantnih rješenja uključi i varijanta brze saobraćajnice preko Skadarskog jezera. To bi značilo da se iskoriste resursi koje imamo: željeznica i postojeća magistrala. Još 2019, Sekretarijat za razvoj koji sam vodio, poslao je Predlog izmjene Državne studije lokacije Virpazar, upravo za tu izmjenu – za pravljenje brze saobraćajnice od Virpazara do Tankog rta i izmještanje kompletne željeznice sa postojeće trase, čime bi se dobile dvije osovine za brzu saobraćajnicu, a željeznica bi dobila potpuno drugačiji koridor i takođe izlazila na Tanki rt. To bi bilo i rješenje za Virpazar, jer bi u potpunosti bio rasterećen i bez fizičkog kontakta sa željeznicom, a alternativnom saobraćajnicom u zaleđu, imao bi vezu sa Ostrosom i Barom. Dobilo bi se preko 150 mjesta za parkiranje, deset za autobuse. Od dijela puta koji vodi prema benzinskoj pumpi, a spušta se prema Virpazaru iz KO Orahovo, bio bi nadvožnjak ispod koga bi išla željeznica, koja kroz tunelsku cijev preko rijeke Orahovštice i tunelom izlazi do Tankog rta”, navodi Gojnić.

Na ovaj način, bilo bi riješeno pitanje željezničkog i drumskog saobraćaja. Ovo rješenje je Opština pripremila 2019. Od tada, kako ističe naš sagovornik, nije bilo nikakvog odgovora.

“U period kada je Ratko Mitrović bio ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (2020. godine) poslali smo predlog, kao i nekoliko urgencija, ali nijedan put nije bilo ni odgovora”, objašnjava Gojnić, dodajući da su taj predlog napravili glavni gradski arhitekta, Igor Milošević i on ispred Sekretarijata za razvoj.

Napominje da je ove godine Komisija za prostorno planiranje Opštine Bar, kojoj je predstavio ovaj plan, prihvatila ovaj dokument u cjelosti. Da li je plan otišao prema Vladi, s obzirom da Državna studija lokacije ima svoje granice i da određene stvari mogu da se promijene samo ako Vlada u tome učestvuje, naš sagovornik nije siguran.

Ukoliko do toga dođe, ima nade da zahtjevi Crmničana budu uvaženi.

“Ja se nadam, jer poenta je u tome da se sa brzim saobraćajnicama dobija sva komunikacija koja je neophodna Baru i Viprazaru. Važno je napomenuti, takođe, da bi se trajno riješilo pitanje otpadnih kolovoznih voda koje se slivaju s puta Viprazar-Podgorica i kao i od strane Željeznice (svaki željeznički prag je baktericidno obrađen, u njega su svakakvi otrovi utrpani kako bi što duže trajao) a sa njih vremenom sve to odlazi u jezero. Ovim projektom bi se kompletan dio Virpazar-Tanki rt, riješio i jezero zaštitilo i od auto puta i željeznice, a otpadne vode bi bilo moguće kontrolisati izgradnjom brze saobraćajnice. Dakle, to je definitivno projekat koji je od interesa i za NP Skadarsko jezero”, uvjeren je Gojnić.

On ističe da je veliki dio planova već obrađen, a uz “male prepravke bi ljudi od struke mogli taj dio da prilagode i dovedu na nivo tehničkog rješenja, odnosno projektne dokumentacije koja može da bude realizovana”.

The post Crmničani nude saradnju, a ne opstrukciju first appeared on BARinfo.

Kako je saopšteno iz Vlade, u smislu intenzivnih aktivnosti Monteput predviđene su radnje na daljoj izradi idejnih rješenja za izgradnju autoputeva i brzih saobraćajnica sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica – Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore.

Među njima je dionica Smokovac – granični prijelaz Božaj, na inicijativu potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja.

Sa sjednice je poručeno da javni pozivi i tenderski postupci za izradu idejnih projekata i idejnih rješenja za više dionica ukazuju na kontinuiranu predanost Vlade infrastrukturnom razvoju.

Savjet je takođe razmatrao novi okvir regulatornog uređivanja strateških investicija sa ciljem uspostavljanja novog pristupa investitorima i njihovim idejama u Crnoj Gori.

“Strateškim pristupom želi se poslati poruka o naporima Vlade da Crna Gora postane interesantna investiciona opcija za strateške projektne ideje, što u konačnom vodi ubrzanom razvoju naše ekonomije i najvažnije poboljšanju životnog standarda građana. Sa posebnim akcentom na javne strateške investicije koje doprinose snažnijem razvoju Crne Gore”, piše u saopštenju.

Iz Vlade poručuju da je Savjet za javne investicije dio novog institucionalnog okvira za unapređenje javnih investicija, efikasniju koordinaciju i realizaciju aktivnosti u dijelu Kapitalnog budžeta Crne Gore i drugih projekata infrastrukturnog razvoja.

“Poseban akcenat u narednom periodu biće pokretanje novih infrastrukturnih projekta u sektoru saobraćaja, energetike, obrazovanja i stvaranja novih preduslova ekonomskog razvoja Crne Gore”, zaključeno je u saopštenju Vlade.

The post Fokus Vlade izgradnja autoputa Podgorica-Bar first appeared on BARinfo.