Po riječima našeg sagovornika, azil dobro radi.

„Već je peta godina otkako je počela realizacija projekta azila, a treća kako on funkcioniše. Mogu reći da sam jako zadovoljan i sav trud koji smo uložili, urodio je plodom. Odnos građana prema azilu je sve bolji i bolji. Nekada su ljudi bili skeptični kako će to da izgleda, kako će biti održavana higijena, da li će se čuti lavež pasa… Sada, svi koji posjete azil, vide da je to dobro zahvaljujući posvećenosti zaposlenih”, ističe Brnjada.

U azilu je angažovano dovoljno radnika, a kadar je, tvrdi Brnjada, kvalifikovan i ljudi vrijedno rade.

“Uvijek može bolje. Činjenica je da budžeti rastu, ali, svjedoci smo, i cijene rastu. Iako azil nije prenatrpan, u budućnosti planiramo da proširimo kapacitete. Kao i uvijek zahvaljujem se volonterima iz Bara, koji nam pomažu da udomimo pse. I mi se trudimo preko naših sredstava komunikacije učinimo ‘modernijim’, učemu uposlednje vrijeme uspijevamo. Pokloniti djetetu rasnog psa je skupo, a neizvjesno je kako će se životinja pokazati. Zato je bolje uzeti psa iz azila, kojem se zna ponašanje. Svi oni su vakcinisani, očišćeni od parazita i spremni za udomljavanje. Svako može doći da izabere, da uzme i ‘na probu’, pa ako ne bude zadovoljan, i da vrati“, dodaje Brnjada.

U azilu su spremni da riješe i problem koji sve više uzima maha.

„Dođu ljudi i kažu da im je neko ostavio kutiju sa štencima ispred kuće. S pravom sumnjamo da su to njihovi štenci. Takve nesavjesne vlasnike  molimo da dođu kod nas na besplatnu sterilizaciju kako pasa, tako i mačaka.Sve to u veterinarskim ambulantama košta, a kod nas je besplatno. Na taj način se rješava ovaj problem“, jasan je sagovornik.

Poručuje da bi odnos sugrađana bi morao biti drugačiji.

„Iako posredstvom Radio Bara i Bar Infa često podcrtavamo da bi odnos vlasnika prema ljubimcima trebao da bude bolji, napa priča mi djeluje kao ‘bacanje soli u more’. Dok se sistematski ne pristupi da se ovo riješi, imaćemo nepopularne ujede pasa. Izvjesno je da je brojka koja je zaista bila velika, znatno manja. Činjenica je da postoje slučajni ujedi, ali i izazvani. Baš prije nekoliko dana smo imali ujed psa kojeg smo danima pokušavali da uhvatimo. To nije lako, niti možemo reagovati za pet minuta. Tog dana smo već bili na terenu, pa je naš radnik bio u mogućnosti da brzo izađe na lice mjesta. Broj tužbi je značajno smanjen, ali ono što je bitnije, smanjen je i broj ujeda“, kaže Brnjada.

Što se tiče tvrdnji da u Bar kombijima dovoze pse lutalice iz drugih opština, direktor azila kaže da je to na nivou “urbane legend”.

“To ne možemo nikako da dokažemo. Javljaju se ljudi, kažu da su vidjeli kombi, ali nisu precizni kada insistiramo na podacima registarskih oznaka”, jasan je sagovornik.

Povoljna vijrst je što je usvojen Plan kontrole populacije pasa.

„U pripremi je nova odluka, kojom ćemo pokušati da spriječimo nekontrolisano razmnožavanje. Nadležni za tu problematiku u Baru i Podgorici došli su na ideju da odlukom zabranimo parenje pasa i mačaka na određen period, osim kada su u pitanju registrovani odgajivači. To je jedini način da psi lutalice nestanu sa ulice“, kategoričan je Brnjada.

U susret turističkoj sezoni, problem lutajuće stoke, po ocjeni našeg sagovornika nije alarmantan.

„Građani imaju broj dežurne službe komunalne i veterinarske ispekcije na koji mogu da prijave problem, jer bez njih ga ne možemo riješiti na valjan način. Dakle, prvo se obavjesti Komunalna policija, oni obavještavaju nas, mi dolazimo sa specijalizovanim vozilom i riješimo problem. Kada smo uspjeli da riješimo problem u vezi sa lutajućim svinjama, riješićemo i ovo”, zaključuje Brnjada.

The post Brnjada: Trud uložen u azil za životinje urodio plodom first appeared on BARinfo.

Posjeti su prisustvovali predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, sa potpredsjednicima i saradnicima, kao i direktor opštinskog preduzeća „Lovstvo“ DOO Marko Brnjada, kojem je povjereno upravljanje skloništem, te predsjednik Borda direktora preduzeća Aleksandar Markolović.

Nakon obilaska boksova koji mogu primiti do 80 uličnih pasa i 20 mačaka, kao i prostorija u kojima će se vršiti liječenje, zbrinjavanje i sterilisanje životinja, poručeno je da je sklonište opremljeno u skladu sa svjetskim standardima, te da je kao takvo jedno od najreprezentativnijih, ne samo na lokalnom, već i na državnom nivou.

Mevlida Hrapović, načelnica Sektora veterine u Upravi je ovom prilikom kazala da je Opština Bar, kroz saradnju sa nadležnim organom u ovoj oblasti, ispoštovala sve neophodne procedure.

“Nadamo se da će sklonište imati uspješnu saradnju i sa drugim opštinama i da će biti dobar primjer ostalim lokalnim samoupravama na koji način treba da izgleda jedan objekat koji, po prvi put u Crnoj Gori, uključuje zbrinjavanje i psa i mačaka“, rekla je Hrapović.

Da su stvorene kompletne pretpostavke za funkcionisanje skloništa potvrdio je mr Ivan Ivanović, savjetnik za zaštitu i dobrobit životinja.

„Terenskom kontrolom smo se uvjerili da su ispunjeni ne samo minimalni, već i optimalni standardi, te da sklonište, sa upravnom zgradom, veterinarskom ambulantom, prostorijama za trijažu i izolacionom prostorom, predstavlja sjajno rješenje za problem sklanjanja napuštenih životinja sa ulica i njihovo adekvatno zbrinjavanje“, istakao je Ivanović.

Direktor preduzeća DOO „Lovstvo“ Marko Brnjada podsjetio je da će sklonište djelovati po principu humanog odnosa koje preporučuje Svjetska organizacija za zaštitu životinja „Uhvati, izliječi, steriliši i pusti“.

„Dobili smo potvrdu da smo planirane aktivnosti na izgradnji i opremanju skloništa ispunili na najbolji mogući način. Naporima lokalne uprave je konačno riješeno pitanje koje je dugo godinama opterećivalo grad i zajednicu, a u narednom periodu ćemo biti posvećeni tome da sklonište postane mjesto druženja sa životinjama i edukativni centar u kojem ćemo svima, prije svega djeci, približiti važnost adekvatne brige o kućnim ljubimcima i ljepotu udomljavanja“, poručio je Brnjada.

Tokom prošlog mjeseca, sklonište su posjetili i predstavnici Svjetske kinološke federacije, koji su se tom prilikom upoznali sa smještajnim kapacitetima, pratećom opremom i planom radom. Iskazujući zadovoljstvo zbog viđenog, oni su poručili da sklonište nesumnjivo predstavlja jedan od najmodernijih objekata i afimirmisali otvorenost za buduću saradnju sa lokalnom upravom, koja može doprinijeti stvaranju još kvalitetnijih uslova u ovoj oblasti.

The post Sklonište za napuštene životinje na Kufinu prima prve stanare u četvrtak first appeared on BARinfo.

Raičević je izrazio zadovoljstvo što je dugogodišnja problematika u vezi sa napuštenim životinjama riješena na adekvatan način – sklonište za napuštene životinje projektovano je za kapacitet do 100 pasa, uz poseban dio za mačke, a sve u skladu sa standardima koje je bilo neophodno inkorporirati u samu realizaciju i uz poštovanje zakonskih odredbi koje definišu ovu oblast. Raičević vjeruje da će nakon usvajanja Budžeta Opštine za 2023. godinu, kojim su određena sredstva za funkcionisanje, ali i nabavku medicinske i druge opreme, za naredna tri-četiri mjeseca sklonište biti u funkciji.

“Bar je konačno dočekao da dobije jedan od najsavremenijih objekata u Crnoj Gori, a usuđujem se reći i regionu. Projekat je započet sredinom aprila, a dugo prije toga Bar je pokušavao da ovu problematiku riješi na adekvatan način. U komunikaciji sa građanima zajednički smo nastojali da pronađemo adekvatnu lokaciju za izgradnju sadržaja kakav Bar zaslužuje. Nakon više godina odbijanja građana da se objekat gradi na nekim ranije predviđenim lokacijama, kroz skupštinsku odluku smo definisali da je ovo najbolja lokacija, prilično izolovana, infrastrukturno dobro opremljena, te smo ušli u realizaciju”, rekao je Raičević.

Čelni čovjek Opštine objašnjava da je izvođač bio u obavezi da radove okonča u roku od 150 dana, ali se morala uvažiti činjenica da je njihov  dio realizovan u toku ljetnjih mjeseci, kao i da su poremećaji na evropskom tržištu imali uticaj na nabavku i cijene građevinskog materijala. Ovo je, po njegovim riječima, prva faza.

“U narednim mjesecima nas očekuje opremanje, stavljanje u funkciju i vjerujem odgovorno upravljanje od strane doo ‘Lovstvo’. Dodatan doprinos je nemjerljivo učešće NVO sektora u realizaciji projekta na čemu sam im zahvalan i očekujem da će jednak doprinos davati i u narednom periodu kada dođe do same eksploatacije skloništa”, zaključio je Raičević, uz napomenu da će obezbjeđivanje stručne i osposobljene radne snage možda biti i najveći izazov pri rukovođenju objektom.

Izvršni direktor doo “Lovstvo” Marko Brnjada naglašava da nije neprirodno da ovo Društvo upravlja azilom jer se radi o prijateljima životinja i ljudima koji umiju da se o životinjama brinu.

“To potvrđuju i mnoge nevladine organizacije koje su nam ponudile ruku prijateljstva i pomoć, i jedva čekaju da se ovaj objekat stavi u funkciju kako bi na što bolji način i što prije zbrinuli nezbrinute pse i mačke koji lutaju ulicama Bara, ali i drugih gradova. Njihovo zbrinjavanje neće biti lak posao, ali ćemo tom izazovu uspješno odoljeti zahvaljujući ovom savremenom  objektu”, uvjeren je Brnjada i dodaje da azil nije rješenje nego sredstvo u rješavanju problema, pri čemu je pomoć građana neophodna.

“Životinje će ovdje biti veterinarski obrađene, očišćene od parazita, vakcinisane, čipovane i sterilisane, a nakon oporavka slijedi udomljavanje za koje će, vjeruje Brnjada, biti interesovanja. Ukoliko, ipak, do toga ne dođe u određenom vremenskom periodu, biće vraćene na mjesto sa kojeg su dovedene”, objašnjava Brnjada, uz tvrdnju da je nekontrolisano parenje inkubator problema sa lutajućim životinjama, te da treba uticati na svijest svih koji se odluče da imaju ljubimca, a nakon izvjesnog vremena ga prepuste ulici.

Objekat je izveden po projektnoj dokumentaciji firme “Basketing” i u skladu je sa najsavremenijim evropskim standardima.

Ivana Dobrković, arhitekta i glavna inženjerka pomenute firme sa zadovoljstvom konstatuje da se radi o ozbiljnoj ustanovi koja rješava problem sa napuštenim životinjama u Baru, ali i šire.

“S obzirom da se radi o području koje nije pokriveno vodovodnom mrežom, pristupili smo izradi rezervoara koji će se zavisno od potrebe puniti na pet do sedam dana. Kad je o atmosferskim padavinama riječ, skupljaće se u posebnom rezervoaru i koristiti za zalivanje zelenih površina i ispiranje trotoara”, pojasnila je Dobrković.

Objekat je prizeman i koncipiran kao atrijumski, što znači da su svi blokovi sa smještajnim kapacitetima za pse i mačke orijentisani prema unutrašnjem dvorištu.

Blok jedan je planiran kao smještena ambulanta za njegovanje pasa, dok će blok dva služiti administraciji, smještaju za zaposlene i prostorijama u kojima će se pripremati hrana za pse. Smještajni kapaciteti imaju boksove za zdrave pse, a poseban dio je namijenjen za oporavak bolesnih životinja.

Azil obuhvata prostor od oko 6000 m² od čega je korisna površina 2500 m², dok je na preostalom prostoru netaknuta priroda, koja će biti dodatno ozelenjena.

The post VIDEO: Raičević obišao objekat azila za humano zbrinjavanje životinja first appeared on BARinfo.

Smještajni kapacitet je predviđen za 75 do 100 životinja, od čega je četiri petine namijenjeno za pse, a jedna za mačke. Ugovorena vrijednost investicije iznosi preko 540.000 eura. Izvođač radova, izabran na javnom tenderu, je firma “Kalamper” DOO iz Bara. Rok za završetak posla je 11. septembar 2022. godine.

“Azil će raditi na principima humanog odnosa prema životinjama – ovo neće biti ‘logor’ za pse i mačke, već će njime upravljati društvo sa dugom tradicijom DOO ‘Lovstvo’ Bar, na čijem čelu je Marko Brnjada, čovjek prepoznat kao istinski ljubitelj pasa i strastveni lovac, koji je rad ‘Lovstva’podigao na veći nivo”, kazao je inicijator gradnje azila u Baru, Radomir Novaković Cakan. On je objasnio da će se psi smješteni u azilu mijenjati svakih dva-tri mjeseca.

“Tokom prvog mjeseca kontrolisaće se zdravstveno stanje psa i napraviti procjena da li je opasan za ljude. Slijedi sterilizacija i oporavak. Nakon toga će pas biti vraćen na prvobitnu lokaciju. Ideja je da se na nivou godine steriliše 600-700 pasa, a da taj broj u naredne tri godine dostigne 1.800 pasa, čime će na human način značajno biti smanjena njihova populacija na ulicama Bara”, istakao je Novaković, izražavajući zahvalnost potpredsjedniku Stevu Novakoviću na zalaganju da se projekat realizuje.

On je podsjetio da je 2015. godine, kao odbornik, zajedno sa sugrađanima skupio 2.500 potpisa u roku od tri dana. Na ideju za igradnju azila došao je nakon brojnih pritužbi od strane građana koje su na ulicama ujeli psi, a nijesu bili rijetki ni slučajevi kada su lutalice napadale djecu.

“Azil će ponuditi i mogućnost da roditelji sa djecom obiđu objekat, vide životinje, da im stručna lica objasne šta zapravo znači imati ljubimca. Najveći problem su nesavjesni vlasnici pasa koji kupe psa, a nakon što djeci dosadi briga oko ljubimca, pas završi na ulici i postaje problem grada”, podcrtao je Novaković i najavio da će se u narednom periodu zalagati da se neodgovorni vlasnici pasa oštrije kažnjavaju, jer je, kako je kazao, u Baru procenat ujeda lutalica isti kao i onaj vlasničkih pasa. Izuzetno je zadovoljan što je, u ovom turbulentnom vremenu, zahtjevan i odgovoran posao gradnje azila preuzela barska kompanija “Kalamper”.

Koordinatorka u izradi projektne dokumentacije, pomoćnica sekretara za uređenje prostora, Darinka Martinović Milošević navela je da “objekat nije bilo nimalo jednostavno projektovati, jer je po svim karakteristikama vrlo specifičan”. Tokom složenog procesa ispoštovani su kako zakoni i struka, tako i sugestije civilnog sektora.

“Firma ‘Basketing’ koja je preuzela projektovanje, odradila je posao na korektan način. Ideja jeste bila da ovakav objekat bude svojevrsno sklonište, neka vrsta parka koji će privući građane, a posebno djecu i probuditi kod najmlađih svijest o značaju i blagodetima druženja sa životinjama”, kazala je Martinović Milošević.

Objekat je prizeman i koncipiran kao atrijumski, što znači da su svi blokovi sa smještajnim kapacitetima za pse i mačke orjentisani prema unutrašnjem dvorištu.

“Upravna zgrada biće locirana u dva bloka. Blok jedan planiran je kao smještena ambulanta za njegovanje pasa, dok će blok dva služiti administraciji, smještaju za zaposlene i prostorijama u kojima će se pripremati hrana za pse. Smještajni kapaciteti imaće boksove za zdrave pse, a jedan dio biće namijenjen za njegu bolesnih životinja koje će se tu oporavljati”, objasnila je Martinović Milošević.

Predsjednica NVO “Šapice” Snežana Simić zahvalila se lokalnoj upravi i volonterima, izražavajući zadovoljstvo što je “zadatak za koji su se godinama zalagali, nadomak realizaciji”.

“Ako se razvoj jedne zemlje ogleda u odnosu prema životinjama i ekologiji, možemo reći da se naša opština danas upisuje među najrazvijenije u Crnoj Gori. Naš grad se pokazao kao osviještena i napredna sredina, zahvaljujući upornosti i želji Radomira Novakovića da ispuni obećanje, kao i predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića, koji je prepoznao potrebe grada i građana i ideju podržao. Duboko vjerujemo da će se rad u azilu odvijati u skladu sa zakonom i na dobrobit životinja, a prije svega, da će se zaposleni odnositi sa empatijom uz svesrdnu podršku volontera i Barana”, poručila je Simić.  

Azil će se nalaziti na prostoru od oko 6000m² od čega će biti iskorišteno 2500m², dok će na preostalom prostoru ostati netaknuta priroda, koja će biti dodatno ozelenjena novim sadnicama.

Ideja je da “Lovstvo” Bar formira posebnu poslovnu jedinicu pod nazivom “Sklonište za napuštene životinje”. Ta studija je trenutno u razmatranju. Namjera je da projektom budžet Opštine Bar ne bude dodatno opterećen, već da azil funkcioniše po principu samoodrživosti. Planirano je da se ovdje organizuje i prodaja hrana i sredstava za njegu životinja, uz otvaranje novih radnih mjesta.  

Polaganju kamena temeljca za azil u Baru prisustvovali su predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predsjednica Skupštine opštine Milena Božović, glavni menadžer Opštine Bar Ćazim Alković, sekretari sekretarijata i njihovi pomoćnici, direktori nekoliko barskih preduzeća sekretarka Kinološkog saveza Crne Gore…

The post VIDEO: Na Kufinu položen kamen temeljac za najsavremeniji azil u državi first appeared on BARinfo.

Izvođač radova izabran na javnom tenderu je firma “Kalamper” DOO iz Bara, a rok za izvođenje radova je 150 dana od dana uvođenja izvođača u posao.

Azil će se nalaziti na lokaciji Kufin na prostoru od oko 6000m² od čega je iskorišteno 2500m², dok će na preostalom prostoru ostati netaknuta priroda i dodatno se ozeleniti okolina samog azila novim sadnicama.

Kako je rečeno iz Opštine, azil će posjedovati od 75 do 100 mjesta, grupni i izolovani smještaj za životinje, ambulantu, kuhinju, grobnu jamu kao i otvoreni atrijum u centru koji će služiti za prijem i za druženje sa životinjama, te edukaciju posjetilaca koji mogu i udomiti životinje.

The post Raičević potpisao Ugovor o izgradnji azila, trajno rješenje izazova napuštenih životinja first appeared on BARinfo.