“Znalački osmišljeno, dobro izbalansirano, savremeno, obojeno energijom i radošću mladosti pokazano je mnogo. Prvo, da rad škole podrazumjeva ne samo obrazovanje zasnovano na čvrstim profesionalnim temeljima, već i vaspitanje za prave vrijednosti. Na filmskom platnu emitovana je sažeta priča o tome kako je škola osnovana u Baru i u Podgorici, kao ovaploćenje vizije svog direktora Vanje Pantović, kako je postepeno rasla i dosegla internacionalnu prepoznatljivost”, poručuju iz “Princeze Ksenije”.

The post Baletska škola Princeza Ksenija obilježila 25 godina rada first appeared on BARinfo.

“Jubilej donosi pregršt emocija – od ponosa do odgovornosti. Svaka naša generacija je posebna, svako njihovo postignuće utkano je u temelje ove škole. Nije lako očuvati i razvijati baletsku umjetnost, posebno u maloj sredini, ali upornost, ljubav i posvećenost daju snagu da nastavimo dalje”, kaže Pantovićeva.

Baletska škola “Princeza Ksenija” postala je simbol umjetničke izvrsnosti i međunarodno priznata institucija. Njeno ime pronosi se svjetskim scenama – od Pekinga do Pariza, od Sofije do Rima. Učenici škole su se našli među 37 najboljih obrazovnih ustanova svijeta, postajući dio prestižnog Svjetskog obrazovnog plesnog saveza (World Dance Education Alliance), što predstavlja ne samo ogroman uspjeh za školu, već i za crnogorsku kulturu.

No, svaki uspjeh ima svoju cijenu. “Održati baletsku školu u ovim vremenima gotovo je nemoguća misija. Pored umjetničkog rada, suočavamo se sa administrativnim izazovima, manjkom stručnog kadra, potrebom za prostorom. Ipak, zahvaljujući podršci patrona, danas imamo moderne učionice u Baru i Podgorici, a prvi baletski pedagozi koje smo iznjedrili sada se usavršavaju u Bugarskoj”, ističe Pantovićeva.

Škola se ponosi i činjenicom da je tokom svog trajanja uvijek angažovala eminentni nastavni kadar. Pored Konstantina Kostjukova, uglednog direktora Beogradskog baleta, značajan doprinos dali su i renomirani pedagozi poput Ane Pavlović, Tamare Ivanović, Jovice Begojeva, Ivanke Lukateli, Lidije Pilipenko, Duške Dragićević, Sonje Lapatanov, Ašhen Ataljanc, ali i pedagozi sa poznatih baletskih adresa Rusije, Kine, SAD-a, Ukrajine, Izraela i Velike Britanije, kao i dugogodišnji stručnjaci iz Bugarske, koji su punih 17 godina bili dio nastavnog procesa.

Svečani jubilej biće obilježen gala koncertom u Crnogorskom narodnom pozorištu, koji je na programu u subotu, 22. marta. Više od 150 učenika predstaviće raskoš baletskog izraza kroz koreografije inspirisane klasičnim i savremenim djelima. Poseban trenutak večeri biće izvođenje Zime- Antonija Vivaldija, kada će na scenu stupiti prve generacije balerina škole, koje su danas ostvarene u raznim profesijama, ali su ostale vjerne baletu.

U čast dugogodišnje saradnje sa renomiranim stručnjacima iz Bugarske, ambasadi ove zemlje biće dodijeljena plaketa zahvalnosti, dok će koncert upotpuniti i Vojni orkestar Crne Gore, dajući dodatni svečani ton ovom događaju.

“Interesovanje za balet raste, a mi smo ponosni što doprinosimo tom procvatu. Nadamo se da ćemo uskoro imati nacionalni baletski ansambl, jer Crna Gora ima potencijala za to”, zaključuje Pantovićeva.

Veče baletske umjetnosti u Podgorici biće ne samo proslava jubileja, već i oda ljepoti pokreta, discipline i strasti koja traje već četvrt vijeka. Baš kao i sama škola, i balet u Crnoj Gori nastavlja svoj ples, inspirišući nove generacije da zakorače na scenu sa posvećenošću i ljubavlju.

The post Baletska bajka Princeze Ksenije na sceni CNP-a first appeared on BARinfo.

U Baru je, iako je „crnogorska snaha” prvi put, zahvaljujući saradnji sa Baletskom školom „Princeza Ksenija”, za koju, povodom jubileja – 25 godina postojanja, radi veoma zahtjevnu predstavu sa najmlađim polaznicima. Sa profesoricom Vanjom Pantović, osnivačem škole, upoznala se u Pekingu prije sedam godina, kada su radili na nekim svjetskim projektima. Profesorica Risimkin je bila domaćin Mreže evropsko – kineske kulturne saradnje u Skoplju, gdje se ponovo srela sa profesoricom Pantović. Danas sarađuju, a ljubav prema baletu i umjetnosti izrodila je i veliko lično prijateljstvo.

„Balet je moja preokupacija od malih nogu, bila sam solistica Nacionalnog baleta Makedonije, a onda sam, možda, jedna od rijetkih koja je napustila državni posao, počela da radim kao koreograf, razvijam savremenu plesnu scenu u Makedoniji, a osnovala sam i edukativni, univerzitetski program, prvi u regionu, u partnerstvu sa roterdamskom plesnom akademijom, koja ima tradiciju dužu od sedamdeset godina. Prvi put su upravo nama ustupili kurikulume, dolazili su njihovi gostujuću profesori tri godine i tako smo obrazovali naš kadar. Sada smo dio državnog Univerziteta ‘Goce Delčev’, gdje radim kao profesor i dekan Filmske akademije”, kazala je za Radio Bar, prof. dr Risimkin, koja je, objašnjavajući dugo postojanje i razvoj baleta u Makedoniji, istakla da svi veliki progresi počinju, najčešće, zalaganjem pojedinca koji ima viziju, poput profesorice Vanje Pantović, osnivača prve baletske škole u Crnoj Gori.

„Makedonija ima dosta kvalitetan balet, i ja sam imala viziju, da nakon baleta razvijam savremeni ples, tako sam krenula u tu priču. Ovo što profesorica Vanja Pantović radi u Baru i Crnoj Gori je jedan mukotrpan posao, ali veoma plemenit. Ona je, takođe, viziju koju je imala uspjela da ostvari, i to je rijetkost, posebno imajući u vidi da sve radi veoma kvalitetno i profesionalno, a jubilej od 25 godina mnogo govori, to je značajno vrijeme, i uložen veliki trud, bez kontinuirane podrške državnih institucija. Bilo bi divno, naravno, da i u Crnoj Gori imate nacionalni balet, jer to je vrhunska umjetnost, koja je svjetska, koja vjekovima postoji, a veoma je frekventna i aktuelna i savremena plesna scena. U tome Balkan zaostaje, ali kada ima ovakvih ljudi koji vjeruju u umjetnost i posvećeni su joj na takav način, onda rezultati dolaze”, naglašava prof. Risimkin, koja je sa svojim teatrom veoma prisutna i uvažena na internacionalnoj sceni. Gostuju u Parizu, Londonu, Njujorku, Roterdamu, Pekingu, na festivalu posvećenom Šekspiru u Veroni i drugim, a do sada su uradili više od 70 predstava, od kojih su četrdeset autorska djela profesorice Risimkin.

„Posebno mi je drago učešće u Veroni, prošle godine, radila sam koreografiju za predstavu ‘Lady Macbeth’. Bilo je izuzetno, zaista, doživjeli smo veliki uspjeh. Pretočiti Šekspira u ples, predstavljalo je veliki izazov za mene, ali sva naša gostovanja su velika i značajna, jer smo stigli do najboljih festivala i najboljih svjetskih scena, kao što je ‘Sajo’, u Parizu, 2022. godine, gdje smo učestvovali u oficijelnom dijelu programa Nacionalnog teatra za savremeni ples u Francuskoj. Održava se u zgradi koja je istorijski veoma značajna, gdje je 1948. godine potpisana Povelja UN. Mislim da je to vrh moje dosadašnje karijere, da budem dočekana na tom nivou, a imali smo i sjajne kritike, što mi je veoma drago i potvrda je mog uspješnog umjetničkog angažmana. Nastupali smo sa predstavom koju sam radila u periodu korone, 2020. godine, povodom mog jubileja – trideset godina u koreografiji za festival ‘Ohridsko leto’, najveći u Makedoniji, koji traje 40 dana. To je dio trilogije kojoj sam sada posvećena, a koja za osnovu ima identitet – ‘Istorija jednog rastegljenog sna’“, kazala je prof. dr Risimkin, koja je objasnila poruku predstave – da će ljepota da nas spasi, da je ljudsko biće neuništivo, da sve što život donese negativno, može da se posmatra drugačije, sa pozitivne strane, a ples je instrument koji može da prenese univerzalne poruke, kakva je, na primjer i ta da svaki čovjek zaslužuje da živi i stvara. Ona je i kritika društva u kojem je forma postala važnija od suštine.

Profesorica Risimkin za Radio Bar otkrila je i zašto su joj omiljeni Šekspirovi ženski likovi.

„Radila sam prvu verziju ‘Lady Macbeth’ sa Nacionalnim baletom, 2001. godine. Ovo je drugi put, dakle, da se osvrćem na istu temu, međutim vokabular je bio savremeni ples. Za mene je lejdi Magbet ona karika koja stoji iza muškarca. Ta njena dubina i podrška koju mu daje u cijeloj toj priči, način na koji Šekspir opisuje ženu, kao veliku i snažnu, koja je na kraju izgubila sebe, meni je inspirativan. To mi je bilo vrlo interesantno i pokušala sam da tu njenu psihološku crtu i pogled na svijet, donesem na scenu. Šekspir je majstor riječi, pa je za mene bio veliki izazov da njegove riječi predstavim kroz ples. U Veroni su sa znatiželjom iščekivali kako će to da izgleda, a meni je drago što im se dopalo i što je to bila najposjećenija predstava na festivalu. Lik lejdi Magbet može da se tumači različito, i tumači se tako, ja sam je predstavila u pozitivnom svijetlu, jer to što ona predstavlja antitezu tradicionalnih obrazaca, može biti diskutabilno. Ja sam je prikazala kao ženu koja daje podršku svom suprugu, i žrtvuje sebe, a pritom ne predstavlja joj problem to što je antiheroina, u stvari . Moja lejdi Magbet je krhka, sa nedoumicama, rastrzana između svoje psihe i onoga što nameće tadašnje društvo. Povukla sam paralele sa savremenim svijetom i kako sve to mi danas doživljavamo. Meni je ona lijepa, duhovno ispunjena i istrajna”, kazala je profesorica, koja voli da radi sa savremenim, mlađim kompozitorima, koji specijalno komponuju muziku za predstavu, a njeno težište sada je, akcentovala je, na identitetu, aktuelnom pitanju globalno, a posebno u Makedoniji, zemlji koja se, kako je navela, nalazi na raskršću.

Upozorila je da u eri globalizacije, gubimo identitete i individualne karakteristike kulture.

„Imamo plejadu ličnosti koje isto izgledaju i isto se ponašaju. To je za mene zagonetka koju hoću da odgonetnem, postupno, kroz nekoliko predstava. Sada ću da radim poslednji dio te trilogije i to će biti predstava ‘Identitet i buđenje’, a sam naslov ukazuje da se treba probuditi i pogledati sve drugim očima. Moramo da sačuvamo ono što imamo, kako se ne bi izgubili u onome što nam je donijelo savremeno doba. Iako se sada bavim modernim plesom, moram da naglasim da je klasičan balet jedna izvanredna umjetnička kategorija, koji uz sve promjene i tehnička dostignuća, zadržava pijedestal vrhunske umjetnosti, jer još uvijek, teži ka idealu. Velike svjetske kuće to rade savršeno, jer imaju i zavidne budžete, koje mi sebi na ovim prostorima ne možemo da priuštimo, ali polako uzimamo korak sa svijetom. Meni je bilo važno da se napravi univerzitetski program, jer je edukacija osnov svega, da bi mladi ljudi mogli da se pronađu i izgrade svoj stav kako bi sve to trebalo da izgleda. Mi, kao profesori, imamo dužnost da ih podržimo u tome i podijelimo znanje koje imamo, jer svako treba da krene od nečega, a kada pijete sa izvora, onda možete i daleko da stignete”, poručila je profesorica, koja je istakla da je raduje što je interesovanje mladih veliko i što na njihovom univerzitetu imaju studente i iz inostranstva, Italije, Njemačke, Grčke…

Ona je pojasnila kako se od klasičnog baleta, koji je njena prva ljubav, preorjentisala na savremeni ples.

„Klasičan balet poštujem i danas, ali ono što savremena koreografija, režija i vokabular savremene tehnike pružaju, jeste aktuelno u kontekstu savremenog življenja, a to mene posebno interesuje. Ruska škola ‘Vaganova’ i dalje ima primat u baletu, ali i druge velike kuće, kao Pariška opera ili Kraljevski balet u Londonu, Metropoliten opera ili San Francisko balet, takođe imaju zavidne predstave i produkciju. Ja predajem istoriju baleta i savremenog plesa, tako da mogu to reći, kao i iznijeti činjenicu da svaka od tih zemalja ima svoj profil i način na koji danas izvode klasičan balet. Sve je to vrhunsko, neko pridaje veću važnost klasici, neko modernom izrazu, ali važno je da je uočljiv visok kvalitet plesača, izvanredne tehničke mogućnosti, a i produkcije su na izvanrednom nivou. Savremeni ples u svemu tome ima svoje mjesto, i, takođe, vrhunske produkcije, a ono što je najvažnije jeste da velike baletske kuće rade sa savremenim koregrafima, koji krajem XX vijeka doživljavaju ekspanziju. To što je, recimo, Pariska opera otvorila vrata za ‘Carolyn Carlson’ 1972. godine i slične predstave, pokazuje da je savremena plesna umjetnost na istom takvom nivou i da je to nešto što je aktuelno i što otvara mogućnost da preko plesa obradimo nove, savremene teme koje su u fokusu društva i različite od onoga što je bilo prije stotinu i više godina kada se gradio klasičan balet”, zaključuje prof. dr Risima Risimkin, koja je o programu koji priprema povodom jubileja – 25 godina škole „Princeza Ksenija” kazala da se radi o dvije operske arije sa djecom najmlađeg uzrasta, što jeste poseban izazov, jer treba prilagoditi koreografiju kako bi njima bila interesantna, a koju će moći da savladaju, i pokažu ljepotu plesa u punom i pravom smislu. Svako dijete ima talenta za to, tvrdi čuvena profesorica i koreografkinja, i može, kako je navela, da izrazi ekspresiju, uz podršku profesora.

„Biće to magična večer na kojoj će „Princeza Ksenija” proslaviti jubilej”, obećala je profesorica Risimkin, a predstavu „Korsar”, podsjetimo, za program obilježavanja značajnog datuma priprema, takođe, čuveno ime, nekadašnji baletski igrač, pedagog i koreograf Konstantin Kostjukov.

The post Prof. dr Risima Risimkin – između baleta i savremenog plesa first appeared on BARinfo.

„Sa posebnim ponosom vas obavještavamo je naša škola stala uz rame sa najboljim ustanovama iz: Kine, Južne Koreje, Singapura, Vijetnama, Malezije, Tajlanda, Filipina, Novog Zelanda, Australije, Ujedinjenog Kraljevstva, USA, Mongolije, Kazahstana, Rusije, Brazila, Italije, Francuske, Rumunije i Mađarske“, kazali su iz baletske škole „Princeza Ksenija“.

Proslava jubileja 70 godina postojanja Beijing Dance Academy, sa kojom „Princeza Ksenija“ uspješno sarađuje od 2017. godine, sadržala je izvanredan program, koji je okupio najbolje svjetske obrazovne ustanove iz oblasti umjetničke igre.

„Ovaj izuzetni događaj predstavlja važan momenat u istorijatu Škole i poklapa se sa jubilarnom školskom 2024/2025 godinom. Posebna je čast i privilegija biti dio najboljih škola i obrazovnih ustanova na svjetskom nivou. To je najljepši poklon i najbolji pečat dostignuća škole, koja istrajava na putu izvrsnosti, slijedeći neprolazne vrijednosti klasičnog baletskog obrazovanja. Iz Pekinga smo stigli sa posebnim nadahnućem, uvjereni da će naša škola I dalje blistati na svjetskoj mapi najboljih“, izjavila je Pantović.

Iz baletske škole naglašavaju da osnivanje World Dance Educational Alliance predstavlja novi, veliki korak u unapređenju obrazovnog procesa, zajedničkim naporima na globalnom nivou.

„Izlaganje Milana Milića na konferenciji pod nazivom ‘New age needs new generations / Challenges’, bilo je jako zapaženo. A poklon povodom jubileja uručen je predsjedniku BDA gospodinu Xu Rui na ceremoniji otvaranja Muzeja BDA, gdje će ornament sa nacionalnog kostima biti čuvan“, zaključili su.

The post Baletska škola Princeza Ksenija pristupila World Dance Educational Alliance first appeared on BARinfo.

Uprkos otežavajućim okolnostima, zahvaljujući pregalaštvu i misionarskoj posvećenosti profesorice Vanje Pantović, direktorke škole, ova umjetnička obrazovna institucija je opstala, postavila temelje vrhunskoj umjetnosti u Baru i Crnoj Gori, razvijala se i brojne svoje polaznike učila, ne samo baletskim koracima, već oblikovala i njihov duh na najljepši način.

Našu zemlju predstavljali su na brojnim domaćim i umjetničkim scenama širom svijeta, na sceni CNP odigrali su preko pedeset predstava, a profesori i pedagozi škole su najpoznatija baletska imena iz Beograda, Rusije i drugih zemalja. 

Centralna proslava jubileja “Svečana akademija – 25 godina igre Nesum dorma” biće održana u martu naredne godine. Do tada, škola će prirediti niz novih predstava i programa, a jutros je direktorka, sa delegacijom škole, otputovala u Peking, grad sa kojim će biti uspostavljeni novi vidovi saradnje.

The post Četvrt vijeka Baletske škole Princeza Ksenija first appeared on BARinfo.

“Ova svečarska školska godina okupiće brojne zvijezde baletske pedagogije u zajedničkom cilju neprestanog rasta i usavršavanja sa kulminacijom u martu – Svečana Akademija 25 godina igre ‘Nesum dorma’”, kazala je direktorica škole, Vanja Pantović.

Ona je istakla da je škola “zdrava ćelija društva, koja godinama promoviše neprolazne vrijednosti klasičnog baletskog obrazovanja”.

The post Baletska škola Princeza Ksenija započinje jubilarnu školsku godinu first appeared on BARinfo.

Osnivač i direktorka škole, Vanja Pantović istakla je da od septembra ulaze u poslavu jubileja, pa će čitava školska godina proteći biti u znaku nekoliko velikih događaja u Podgorici i Baru.

“Ovo noćas je veličanstveni projekat i poduhvat. U susret 25. godišnjici Baletske škole, balet ‘Korsar’ svita Čarobna bašta je dio III čina, koji je prvi najsveobuhvatniji i najseriozniji projekat koji naša škola izvodi u smislu baletskog akademizma. Ovakav projekat ne bi mogli da uradimo bez maestralnog koreografa Konstantina Kostjukova”, kazala je Pantović.

Posebno je naglasila da joj je bilo bitno da premijera bude u Baru, gdje je škola nastala.

“Baranke koje su pohađale školu baleta su uvijek bile čarobne i ostale su takve. Izdvajaju se elegancijom. Imam hiljadu emocija, kada se sjetim svih generacija koje su prošle kroz školu, koje su sad uspješne u svojim drugim profesijama, ali su uvijek tu – dođu i igraju sa nama kada su nam potrebne. Balerine iz Bara su naš ponos”, istakla je Pantović.

Škola je prije četvrt vijeka počela sa radom upravo u prostorijama Doma kulture, nošena isključivo entuzijazmom i ljubavlju prema umjetnosti, a godinama je stasala u veliki ansambl, prisjetila se direktorka škole. 

“Kada udahnete morski vazduh duboko, pripremite se na jedan veliki kontinuirani rad, u kojem nema odstupanja nijednog dana i trenutka, živite taj raskošni život nadahnut muzikom. Iza svega je ogroman trud i rad, pa uspjeh dolazi i traje”, zaključuje Vanja Pantović.

The post Baletska škola Princeza Ksenija – četvrt vijeka na vrhovima prstiju nošenih ljubavlju prema umjetnosti first appeared on BARinfo.

Svita iz III čina „Čarobna bašta“  izdvaja se po svojoj ljepoti, gracioznosti i ekspresiji čiste klasične forme. Nadahnuće donosi muzika nekoliko istaknutih kompozitora: Adolphe Adam, Cezare Pugni, Peter Oldenbourg, Julij Gerber, Leo Delibes, Riccardo Drigo, Albert Cabel.

Originalnu koreografiju potpisuje Marius Petipa uz izuzetnu adaptaciju maestra Konstantina Kostjukova.

Solisti su Tamara Radonjić, Tijana Dragović, Katarina Vujošević, Teodora Pešić uz podršku prvaka Narodnog pozorišta iz Beograda Jovice Begojeva, kao i veliki ansambl škole koji čini 32 balerine (učenice starijih razreda škole) iz Bara i Podgorice.

Klasična baletska predstava poput “Korsara” podrazumijeva ozbiljan baletski ansambl obrazovan na tradiciji strogog baletskog akademizma, čemu baletska škola „Princeza Ksenija“ teži gotovo 25 godina.

Iz opusa starih grandioznih produkcija 19 vijeka ovaj balet posjeduje sve elemente neophodne za uspjeh i dugovječnost, uprkos protoku vremena i novih tendencija u umjetnosti.

Libreto je nastao prema epskoj poemi „Gusar“ Lorda Bajrona iz perioda romantizma i nosi priču o ljubavi, ali i borbi za slobodu i lični integritet.

Odluka Uprave škole bila je neopoziva da se premijera ovog velikog dostignuća izvede u Baru, gdje je škola i nastala.

The post U subotu premijera baleta Korsar first appeared on BARinfo.

Nastupiće više od stotinu učenika baletske škole “Princeza Ksenija”, sa specijalnim gostima. Ulogu Don Limuna tumači premijer solista Narodnog pozorišta iz Beograda Jovica Begojev, a lik don Paradajza, glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Slavko Kalezić. ​​​​​​Za maestralnu koreografiju zadužena je prof. Katja Petrovska iz Nacionalne opere Sofija, koja je već deset godina počasni građanin Crne Gore. Producentinja predstave je osnivač i direktorica Baletske škole “Princeza Ksenija”, prof. Vanja Pantović.

Asistenti koreografa su Ema Veljić, Tijana Dragović i Katarina Vujošević. Autorka scenografije je Vana Prelević, dok su kostimi djelo kostimografa iz ukrajinske Opere Donjeck.

“Ova predstava donosi priču o solidarnosti, zajedništvu, divnim plemenitim djelima koje zajednica može da uradi, iako se bori i suprotstavlja gradonačelniku don Limunu, koji se ne ponaša lijepo prema stanovništvu grada. Ta paradigma dobra i zla, u kojoj naravno, na kraju dobro pobjeđuje, uz maestralnu muziku, zaista donosi posebnu vrstu euforije i na sceni i u publici”, podsjetila je prof. Pantović koju raduje ponovni susret sa barskom publikom.

The post U subotu veče ponovo baletski spektakl Chipolino first appeared on BARinfo.

“Nastupilo je više od stotinu učenika, sa specijalnim gostima. Ulogu Don Limuna tumačio je premijer solista Narodnog pozorišta iz Beograda Jovica Begojev, a lik don Paradajza, glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Slavko Kalezić. ​​​​​​Za maestralnu koreografiju bila je zadužena prof. Katja Petrovska iz Nacionalne opere Sofija, koja je već deset godina počasni građanin Crne Gore, za sve zasluge koje je uradila i sve divne dane koje je provela u našoj školi, 16 godina rada”, kazala je za Radio Bar i Bar Info producentinja predstave, osnivač i direktorica Baletske škole “Princeza Ksenija”, prof. Vanja Pantović.

Asistenti koreografa su Ema Veljić, Tijana Dragović i Katarina Vujošević. Autorka scenografije je Vana Prelević, dok su kostimi djelo kostimografa iz ukrajinske Opere Donjeck.

“Ova predstava donosi priču o solidarnosti, zajedništvu, divnim plemenitim djelima koje zajednica može da uradi, iako se bori i suprotstvalja gradonačelniku don Limunu, koji se ne ponaša lijepo prema stanovništvu grada. Ta paradigma dobra i zla, u kojoj naravno, na kraju dobro pobjeđuje, uz maestralnu muziku, zaista donosi posebnu vrstu euforije i na sceni i u publici”, objašnjava prof. Pantović.

Raduje je ponovni susret sa barskom publikom.

“Moram da kažem da smo 2019. u decembru, posljednju predstavu pred pandemiju, izveli baš na sceni KC u Baru. To je bila predstava ‘Pepeljuga’. Igrali smo sa solistima, gostima iz Pekinga. Sala je bila prepuna. Bilo je stajanja i sjedjenja i po stepeništu. To je emocija koja me je, moram priznati, tri godine držala u povišenom stepenu inspiracije”, iskrena je prof. Pantović.

Kada postavite čvrste temelje, smatra, onda nikakve poteškoće ne mogu da vas ometaju.

Ističe da je ponosna na saradnju sa u baletu značajnim svjetskim imenima, kao i na učenike škole iz Bara.

“I ovom prilikom u glavnoj ulozi – Čipolino je Baranka Jovana Petrović koja je inače elektroinženjer. Zamislite tu raskoš obrazovanja kada jedna divna djevojčica, sada djevojka, sa tim sjajnim fundamentom koji je stekla u našoj školi, može da se na scenu vrati kao elektoinženjer. Pozdravljam sve drage roditelje iz Bara, koji su godinama vjerovali u našu školu i koji nikada nisu odustajali od koncepta koji njegujemo. Sva velika imena koja su doprinijela da taj fundament u Baru bude zaista kvalitetan i adekvatan, daje nam priliku da sada ansambl okupljamo, i u teškim situacijama, reorganizujemo redove i nastavimo dalje. Kada smo igrali ‘Pepeljugu’ isto smo pozvali divnu Baranku Anastasiju Lukovac, koja je sada pravnica. U ulozi Magnolije u ‘Čipolinu’ imali smo Lejlu Petović koja je sada psihološkinja. To obrazovanje koje su stekla naša divna djeca u Baru, ostaje za dalje i reflektuje sve svoje dobre impresije”, zadovoljna je prof. Pantović.

Bez obzira na pauzu od gotovo tri godine i odsustva iz teatra, bili su kreativni na drugačiji način.

“Mi smo tri godine bili odsutni sa scene u ovom obimu. Pošto Baletska škola ‘Princeza Ksenija’ uvijek podrazumijeva veliki broj učesnika kao i veliki produkcijski tim, to je tokom Covid restrikcija bilo potpuno nemoguće. Ali, te tri godine smo iskoristili da uradimo čarobne stvari u oblasti video produkcije, koja je zadivila ne samo našu javnost, već i publiku širom Evrope i svijeta. Izveli smo gotovo nemoguć kreativni koncept koji je pokazao da čak i u tim teškim vremenima, i u periodu restrikcije, naša kreativnost može da dođe do izražaja“, naglasila je prof. Pantović.

Navodi da je u prethodnom periodu nastalo 56 produkcija koje su uradili u saradnji sa Narodnim muzejem, NTO, njemačkim kompozitorom Aleksandrom Minerom.

“Sve te divne projekte možete vidjeti na našem YouTube kanalu. Ta vrsta novog umjetničkog iskaza pokazala još jednom snagu naše škole koja uporno istrajava u Baru 23 godine. Sada u tom novom lijepom prostoru koji imamo, nastavljamo da širimo divnu misiju, njegujemo istinske vrijednosti i djecu uputimo na njih, kako bi teška vremena i ovaj nekonforni ambijent bio što podnošljiviji“ zaključuje prof. Vanja Pantović.

The post Nesvakidašnji spektakl oduševio Barane first appeared on BARinfo.