Sjednicom je presjedavao odbornik Naser Kraja, koji je inicirao ovu temu, dok su panelisti bili predstavnici Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Romskog savjeta Crne Gore, nevladinih organizacija koje se bave pravima LGBTIQ osoba, kao i predstavnici nevladinih udruženja osoba sa invaliditetom, psiholozi koji djeluju u sferi rodne ravnopravnosti, te odbornice u SO Bar.

Tokom sveobuhvatne, višečasovne diskusije ukazano je na najveće probleme sa kojima se susrijeću ove grupacije. Zaključeno je da su svi problemi jednako važni i da im treba posvetiti pažnju. Učesnici su bili jednoglasni u pohvali ovomjesečne teme i koncepta Otvorenog parlamenta.

Uvodnu riječ imala je potpredsjednica Opštine, mr Tanja Spičanović koja je kazala da ova tema Otvorenog parlamenta dolazi u pravom trenutku „ne samo zbog obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, već zbog velikih iskušenja da se glasnije nego ikad zalažemo za poštovanje prava na život i očuvanje svakog ljudskog života kao krunskih vrijednosti civilizacije i čovječnosti“. Ona je istakla da je Bar vjekovima bio bastion vrijednosti zajedništva i uvažavanja različitosti.

„I mnogo prije Univerzalne deklaracije, u Baru je utemeljeno načelo po kojem svi ljudi imaju jednaka prava i potvrđeno da ona ne zavise od religijske, političke, ekonomske, socijalne, kulturne i bilo koje druge pripadnosti. Bar je oduvijek umio da prepozna i zaštiti slobode i prava čovjeka. Zato je i ostajao kao bedem svim uticajima koji bi mogli unijeti nesklad i nemir među sugrađanima različitim po mnogo čemu i ponosnim na svoje bogatstvo različitosti. Iz Bara su uvijek odašiljane poruke mira i sloge, ali i pobune na ugnjetavanje i napravdu. Prkosna luča borbe protiv fašizma, tog najvećeg zla protiv čovječnosti i porobljivača ljudskih prava, krenula je upravo odavde“, poručila je Spičanović.

Predstavnika Ministarstva za ljudska i manjinska prava Sokolja Beganaja interesujegdje su Romi i Egipćani u ljudskim pravima, da li su uključeni u društvene procese, s obzirom da ljudska prava naglašavaju jednakost, pravdu, uz poruku da nema govora o ljudskim pravima, ako su Romi i Egipcani zaboravljeni.

„Ako postoje ljudska prava, zašto Romi ne mogu naći zaposlenje, već moraju živjeti od sekundarnih sirovina. Ako ljudska prava postoje, zašto Romi žive izolovano od drugih, ako ljudska prava postoje zašto imamo Roma i Egipćana koji nemaju lična dokumenta? Zašto imamo romsku djecu koja još moraju da prose na ulicama i nisu uključena u obrazovni proces, a postoje ljudska prava da ih štite… Ako ljudska prava postoje, zašto su Romi i Egipćani najviše diskriminisani i moraju da žive u totalnom siromaštvu? Gdje se izgubila ta jednakost, gdje se izgubilo to dostojanstvo na život i pravdu? Zar ta ljudska prava ne važe za Rome i Egipćane? Zar su djeca Roma manje važnija od druge djece“, nizom pitanja skrenuo je Beganaj pažnju na bitne probleme, i dodao da će se u narednom periodu Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava više povezivati i sarađivati sa lokalnim upravama u cilju vođenja zajedničke politike o integraciji Roma. Na kraju obraćanja uputio je poziv lokalnoj upravi da „utiče na rješavanje stambenog pitanja romske porodice Besljimi koja živi u Sutomoru“.

Potpredsjednik Romskog savjeta Crne Gore, Muharem Uković kazao je da je Bar uvijek bio primjer suživota, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost. On je naveo da Romi i Egipćani nailaze na brojne probleme pri ostvarivanju Ustavom zagarantovanih prava.

„Romi nemaju svoje političke predstavnike u državnom parlamentu, a kada govorimo o lokalnim, imaju samo u Podgorici, i to jednog. Dakle, dolazimo do toga da su Romi politički diskriminisani“, podvukao je on.

Uković je ukazao na činjenicu da Romi čine oko jedan odsto populacije u Crnoj Gori, dok je ostalih manjinskih zajednica znatno više. Uprkos tome, cenzus je isti za sve, sem za hrvatsku nacionalnu manjinu – 0,35 odsto. Upitao je i zbog čega taj ustupak nije urađen i za RE populaciju.

Potpredsjednik Romskog savjeta ukazao je i na problem zapošljavanja u lokalnoj i državnoj upravi.

“Ustav je jasan i u članu 79, stav 10, kaže ’Manjinama se jamči proporcionalna zastupljenost u organima lokalne i državne uprave’. Kako Romi da ostvare to Ustavom zagarantovano pravo? Prava postoje za sve, ili ne postoje nikako”, jasan je Uković.

Član Savjeta za rodnu ravnopravnost, psiholog Petar Marković istakao je da su žene u crnogorskom društvu u nezavidnom položaju, te da se borci za ravnopravnost i prava drugačijih percipiraju kao rušioci patrijarhalnih vrijednosti.

„Često se suočavamo sa činjenicom da ljudi vjeruju da će sve ono što je novo i drugačije ugroziti neku vrstu onoga što oni doživljavaju kao vrijednosti, tačnije vrijednosti patrijarhalnog društva“, poručio je Marković, koji je ukazao i na važnost upotrebe rodno-senzitivnog jezika. Naveo je i to da se u našem društvu samo deklarativno usvajaju „neke stvari“.

„Potrebno je da se pokrenemo i da ne postojimo samo kao neka vrsta deklarativnog savjeta već da, onoliko koliko je u našim mogućnostima, probamo da doprinesemo boljem položaju marginalizovanih grupa“.

Odbornica Vesna Drašković, govoreći o rodnoj ravnopravnosti, istakla je da i dalje živimo u patrijarhalnom društvu punom predrasuda, pa će trebati da prođu godine kako bi govorili o ravnopravnosti polova. Drašković je ukazala na činjenicu da odavno nije bio manji broj žena u državnom parlamentu, od sadašnjeg saziva, ali i pohvalila Opštinu Bar koja u lokalnom parlamentu ima 38 posto žena.

„Raduje me da je u lokalnim parlamentima krenulo formiranje ženskih odborničkih klubova. Mislim da je to jako korisna stavka. Smatram da mi tako udružene, sa međulokalnom saradnjom, možemo dosta pitanja da pokrenemo, jer iako su tu žene koje dolaze iz različitih političkih partija i različitih ideologija, sve su fokusirane na jedno – da se žena afirmiše u našem društvu. Vjerujem da će taj iskorak biti veoma pozitivan u narednom periodu“, poručila je Drašković.

Pohvalila je i to što Opština Bar za narednu godinu planira sredstva u budžetu za osnivanje Sigurne ženske kuće.

„To je ozbiljan iskorak naše lokalne samouprave i vjerujem da ćemo i ubuduće razmišljati u tom pravcu“, navela je i pozvala medije da više promovišu žene, posebno kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti.

Programska direktorica NVO “Juventas” Jelena Čolaković pohvalila je Opštinu Bar, navodeći da velikom brzinom ispunjava zadatke i mjere koje je uspostavila Lokalnim akcionim planom (LAP) za unaprijeđenje LGBTQ osoba u opštini Bar. Čolaković je ukazala da je Crna Gora još uvijek pogodno tlo za postojanje stereotipa i predrasuda, posebno kada je riječ o ovoj zajednici. Predstavila je i rezultate istraživanja koja je Juventas radio 2019. i 2021. godine.

„Bez obzira na svu negativnu klimu koja vlada u određenoj opštini ili državi, LGBTQ osobe žele da budu dio ovog sistema i pruže šansu da se on ispravi. Opština Bar je upravo napravila taj prvi korak, samim tim što je Skupština opštine usvojila LAP za unaprjeđenje kvaliteta života LGBTQ osoba, što je jedan od sjajnih poteza, jer ovoj zajednici jako puno znači da znamo da ima neko kome možemo da se obratimo i na koga da se pozovemo kada imamo problem ili poteškoću“, zadovoljno je kazala Čolaković.

Izvršni direktor “Queer Montenegro” Miloš Knežević zahvalio se SO Bar na inicijati i slobodi o tome da se o ljudskim pravima može razgovarati „na jedan potpuno otvoren način, koji lokalni parlament treba da pruži svim građanima i građankama“. On je istakao da se prava LGBTQ osoba u Crnoj Gori nalaze u stagnaciji.

„Posljednih pet godina naše institucije sistema na nacionalnom nivou nisu uradile skoro ništa. Ono što se uradilo tokom protekle godine i što se istaklo u prvi plan, jeste organizacija 11. Montenegro prajda, dok je implementacija strategije na nacionalnom nivou u potpunosti utihnula. Nema još uvijek nikakvih naznaka da će radna grupa biti formirana. Slučajevi nasilja se i dalje sporo rješavaju. Servisi podrške koje pružaju NVO su u jako velikom problemu. Kada sve ovo pogledamo, ne možemo nikako u Crnoj Gori razgovarati o tome kojoj marginalizovana grupa je gora od koje. Moramo se držati toga da samo zajedničkim, malim promjenama možemo uraditi dosta“, podvukao je Knežević.

On je istakao i to da je Bar prepoznat kao jako otvorena i tolerantna sredina i mjesto gdje se LGBTQ osobe osjećaju sigurno da iskažu svoj identitet.

„I u narednim akcionim planovima se trudite da radite, ne na povećanju nivoa tolerancije, već na povećanju nivoa prihvatanja. Sa ovim LAP-om vjerujem da ćete lako ići na tom putu prihvatanja i poštovanja“.

Konsultantkinja na sprovođenju LAP rodne ravnopravnosti, Branka Vlahović navela je da je Opština Bar među prvima krenula putem uvođenja rodnih politika.

„Opština Bar je u prethodnom periodu često bila pionir u uvođenju novih puteva ka uspostavljanju rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou, kako u institucionalnom, tako i konkretnom sprovođenju politika, ali je nedostatak kontinuiteta u kadrovskom smislu, nedovoljan nadzor nad praćenjem i izvršavanjem usvojenih planova, kao i nesigurna finasijiska podrška, dosta usporila ovaj proces i učinila da nije postignut sveobuhvatniji i vidljiviji napredak na lokalnom nivou u postizanju rodne ravnopravnosti i podizanju ukupne svijesti o nediskriminaciji“, kazala je Vlahović.

Ona je istakla i to da se tokom izrade Nacionalne Strategije rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori pokazalo da je stepen rodne ravnopravnosti još uvijek na nezadovoljavajućem nivou, jer postojanje zakonskih normi nije osiguralo postizanje većeg stepena rodne ravnopravnosti, a institucije sistema još uvijek ne pružaju efikasnu i efektivnu zaštitu od diskriminacije ugroženim ženama i osobama drugačijih polnih i rodnih identiteta.

„U takvoj situaciji posebno su ugrožene grupacije koji pripadaju osjetljivim društvenim grupama – osobe sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, starije osobe i osobe koje žive u udaljenim ruralnim područjima Crne Gore, kao i druge socijalno osjetljive kategorije. Uzroci nejednakosti prepoznati su u sljedećim oblastima: institucionalni mehanizmi za sprovođenje i nadzor nad sprovođenjem politika rodne ravnopravnosti nisu dovoljno efikasni i efektivni u zaštiti žena i osoba drugih polnih i rodnih identiteta od diskriminacije, rodni stereotipi, predrasude i tradicionalna podjela uloga između muškaraca i žena su još uvijek veoma prisutni u svim segmentima društva i nedovoljan nivo učešća žena i osoba drugačijih polnih i rodnih identiteta oblastima koje omogućavaju jednak pristup resursima i dobrobiti od korišćenja resursa“.

Odbornica Milena Božović se u izlaganju osvrnula na rodnu ravnopravnost i položaj žena u politici. Ukazala je na nekoliko značajnih činjenica do kojih se došlo istraživanjem, a među kojima i to da samo jedna lokalna samouprava ima predsjednicu, devet od deset političarki je diskriminisano samo zato što su žene…

„Nije lako biti žena koja želi da se bavi politikom u našoj zemlji. Nije lako, jer smo patrijahalno društvo u kojem su uloge strogo podijeljenje i svako odstupanje od tog okvira najčešće ne nailazi na podršku zajednice. Društvo smo sa niskim stepenom političkog aktivizma žena i samim tim nemamo jednak pristup pri donošenju važnih odluka“, kategorična je Božović, istakavši da smo „u posljednje vrijeme napravili pomak u osvješćivanju žena o potrebi da budu više uključene u politički život „ali i dalje veoma daleko od međunarodnih standarda i preporuka“.

Pohvalila se činjenicom da se u lokalnom parlamentu nalazi 38 posto žena, ali i osnivanjem Ženskog kluba.

„Osnivanje Ženskog kluba u SO Bar je dobar iskorak koji može da okupi odbornice da izađu iz partijskih okvira, da budu jedinstvene u ostvarivanju prava i da jedna drugoj budu podrška. Žene imaju jaču intuiciju, bolju sposobnost za mirnim pregovaranjem, veću posvećenost radnim obavezama i sada, kada smo se kroz odbornički klub udružile, možemo svojim primjerom da podstaknemo druge žene da uđu u ovaj svijet, koji nam jednako pripada kao i muškarcima“, navela je Božović i dodala da su podaci ohrabrujući kada je u pitanju učešće žena na rukovodećim pozicijama kod državnih organa koji djeluju na području opštine Bar.

„U opštini Bar jeste napravljen pomak posljednjih godina u osnaživanju žena, koji se ogleda u njihovom angažmanu, kako u lokalnom parlamentu, tako i u organima lokalne uprave. Ali, tu ne treba stati, već valja nastaviti pružati šansu pripadnicama manje zastupljenog pola, da jednako sa muškarcima kreiraju društveno politički život Bara. Posebnu pažnju treba posvetiti pružanju prilika da žene budu angažovane na pozicijama moći, odlučivanja i finansijskog djelovanja“, zaključila je.

Predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcin,j Veselin Joketić kazao je da su prava i potrebe osoba sa invaliditetom (OSI) iste kao i kod svih ostalih građana.

„OSI nemaju posebne potrebe, ali ih zadovoljavaju na neki drugi način, shodno svojim mogućnostima. Crna Gora ima dobar dio zakona, ali nažalost jedan dio se i ne poštuje. Zakonom su predviđena, ali kad krenete da ostvarujete ta prava, nailazite na određene barijere”, kazao je Joketić navodeći brojne propuste u Zakonu, od nemogućnosti ostvarivanja trajnog dodatka za njegu i pomoć drugog lica, do ostvarivanja prava na personalnu asistenciju.

Istakao je da je Opština Bar otpočela sa uklanjanjem arhitektonskih barijera za OSI, ali i da se nada da će se u narednom periodu u tom pravcu uraditi više.

„U našem gradu imamu čast i zadovoljstvo da, zahvaljujući SO Bar i odbornicima postoji Odluka o finansiranju NVO sektora, gdje je predviđen jedan procenat za organizacije od posebnog značaja, među kojima su i organizacije OSI. Na tome smo vam zahvalni jer ste nam omogućili da od 2018. godine imamo zagarantovana finansijska sredstva. Ovom činjenicom, osim Bara, ne može da se pohvali nijedna opština u Crnoj Gori. OSI cijene ono što radite, ali ćemo cijeniti i ono što ćete raditi u budućem periodu“, jasan je Joketić.

Predsjednik Udruženja paraplegičara Bara, Slavko Vučićević se u izlaganju osvrnuo na Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, koju je Crna Gora usvojila 2009. godine. On je naglasio da konvencija rješava mnoga pitanja, ali je fokus stavio i na segment pristupačnosti, profesionalne integracije rada, te zapošljavanja i zdravstvene zaštite OSI.

„Kvalitet života se odnosi na ono što cijenimo u životu, a među najvažnijima su međuljudski odnosi, psihičko i fizičko zdravlje, mentalno stanje, sigurnost, obrazovanje, rad, duhovnost, fizička okolina, stepen samostalnosti, a sve je to jednako nediskriminacija – pružiti jednake šanse svima. Ovdje smo čuli da svi imamo probleme, a njih mora da čuje neko ko je donosilac odluka, kreator politike u našoj državi. Naša zemlja je najveće bogatstvo koje imamo, koje moramo da štitimo i njegujemo, ali isto tako, ta država mora da se okrene svim ovim ciljnim gurpama koje u kontinuitetu iznose svoje probleme i prezentuju ih na prave adrese i očekuju, sa pravom, da se ti problemi rješavaju. Konačno je došlo vrijeme za to“, poručio je Vučićević.

Nakon izlaganja panelista, uslijedila je diskusija. Predstavnik Društva roditelja djece sa posebnim potrebama, Slobodan Vuković kazao je da borba ovog udruženja za bolje uslove života njihovih članova traje preko 20 godina. Uputio je apel lokalnoj samoupravi za pomoć oko prevoza do škole za djevojčicu sa posebnim potrebama.

Predsjednica NVO „Adria“ Marta Anđelić pozdravila je izgradnju Centra za djecu sa smetnjama u razvoju, ali i istakla da ne postoje adekvatni sistemi podrške za odrasla lica sa smetnjama u razvoju i da je Baru neophodan novi servis podrške – podržano stanovanje.

Novinarka Biljana Dabić navela je da su prostorije Fonda za zdravstvo u Baru teško dostupne licima za invaliditetom, jer se nalaze na drugom spratu u zgradi bez lifta, a do njih je potrebno preći oko 50 stepenica.

„Ako govorimo o zaštiti od diskriminacije i promovišemo jednakost, u Baru je neophodno omogućiti osobama sa invaliditetom da mogu doći do kancalarija Fonda za zdravstvo i ostvariti svoja prava. Gospodine Kraja, pokrenite inicijativu sa sjednice Otvorenog parlamenta da se iznađe rješenje za ovaj decenijski problem u Baru“, kazala je Dabić. Ona je iskazala podršku za Sigurnu žensku kuću, ali i dodala da je potrebno razmišljati i o modelu zbrinjavanja djece koja su žrtve i svjedoci nasilja.

Nevladina aktivistkinja Senka Rastoder kazala je da izgradnja Sigurne ženske kuće ne treba da bude spektakularna vijest, jer je ta priča pokrenuta odavno, dok su Mirza Mulešković i Almedina Dodić pohvalile Opštinu Bar kao jednu od rijetkih opština koja podržava žensko preduzetništvo.

Bila je ovo još jedna veoma uspješna sjednica Otvorenog parlamenta.

The post Sa Otvorenog parlamenta date smjernice da Bar bude grad jednakih šansi za sve first appeared on BARinfo.