U sklopu serije tematskih susreta pod nazivom Montenegro Experten Talk koje za sve brojniju njemačku koloniju na krajnjem jugu crnogorskog primorja organizuje Fondacija Budućnost crnogorskog turizma, večeras je u mjestu Ravanj gost bio čelni čovjek Opštine Bar.

Shodno karakteru ovih susreta koji se od prošlog oktobra u Mrkojevićima održavaju svake prve srijede u mjesecu-ne samo društveno okupljanje, već i informativno–edukativni događaji za njemačke doseljenike, tako je večerašnji skup protekao u živoj jednoiposatnoj interakciji.

Nakon pozdravnog govora pokretača ovih susreta, predsjednika Fondacije Budućnost crnogorskog turizma Mihaela Badera i projekcije dokumentarnog filma iz fundusa Crnogorske kinoteke o Baru sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, Raičević je pozdravio posjetioce tribine i zahvalio njemačkoj zajednici u Baru na, kako je istakao, velikom doprinosu kosmopolitskom karakteru Bara, te na svemu što su do sada uradili za lokalnu zajednicu.

Raičević je predstavio aktuelni trenutak Bara iz ekonomskog ugla, naglasivši da se naš grad sada nalazi u fazi intenzivnog investicionog razvoja.

“Sada smo turistički i transportni centar, Budžet Opštine je sa 21 miliona eura u 2019. stigao na 66 miliona ove godine, što dovoljno ilustruje privredni zamah. Za dalji razvoj se mora unaprijediti saobraćajna infrastruktura, najaktuelnija tema na tom polju je izgradnja trase autoputa Virpazar-Bar duge 23 km, koja treba da precizno definiše budućnost našeg grada”, kazao je pored ostalog Raičević, i nakon toga nabrojao ključne razvojne projekte:

“Prošle sedmice smo imali prvu prezentaciju projekata bulevara od Sutomora do Šušanja i od kružnog toka na Biskupadi do tunela Ćafe, to su saobraćajnice koje i vama izazivaju najviše nervoze ljeti. Nacionalni Akvatik centar sa olimpijskim zatvorenim i otvorenim bazenom je velika investicija, očekujemo da do kraja godine bude položen kamen temeljac. Gradnja dječijeg vrtića je u planiranoj dinamici, radujem se što rekonstrukcija puta kroz Mrkojeviće takođe ide planiranom dinamikom, nadamo se i skorom nastavku radova na sportskoj sali u školi u Pečuricama”, rekao je Raičević.

Predsjednik Opštine Bar je akcentovao projekat panoramske žičare koja bi povezala obale Jadranskog mora i Skadarskog jezera:

“Svjesni smo svih prepreka koje su na putu ostvarenja tog projekta, ali, to bi svakako bila jedna od najvećih atrakcija u Crnoj Gori. Naši prioriteti su jasni, pratiti dobro trasiranu magistralu urbanog razvoja postavljenu nakon zemljotresa 1979, za to nam trebaju znanja i iskustva drugih koji su kroz sve to ranije prošli. Na pragu smo ulaska u EU, i zato sam vam zahvalan što doprinosite razvoju grada, ali i što utičete svojim primjerima i ponašanjem potencijalno i na promjenu svijesti naših građana na tom putu”, naglasio je Raičević.

Povodom pitanja iz publike šta će u bliskoj budućnosti biti sa parking mjestima, Raičević je replicirao da Bar ima 6.500, a Podgorica kao glavni grad 7.500 parking mjesta:

“Gradimo i garažu sa još 450 mjesta, tako da će parkinga u Baru biti dovoljno”.

Na primjedbu da su mini deponije smeća česta pojava u ovom dijelu opštine, Raičević je prokomentarisao da je to ujedno najveća problematika “i cijele Crne Gore, a ne samo Bara”.

“Zato je i Delegacija EU u Crnoj Gori sa Johanom Satlerom na čelu pokrenula kampanju ‘Čuvaj me’ kroz koju ćemo sankcionisati sve one koji nepropisno odlažu otpad i tu neće biti kompromisa. Kazne za taj prekršaj su do 500 eura, smatram da to nikome ne odgovara”, rekao je Raičević.

Prema njegovim riječima, još se istražuje potencijalna trasa žičare, “od centra grada do, moguće, plaže Murići”.

Učesnici tribine su večeras zamjerili i što je trasa od Dubrave do škole u Pečuricama zatrpana komunalnim otpadom.

“I mene čudi zašto ljudi neće da promijene svoje navike, iako smo manje-više u svim dijelovima grada uspješno sproveli odvoz smeća po principu od vrata do vrata. Taj komunalni servis je pravovremen, tačan, na usluzi svim građanima. No, i pored svih apela, problematiku otpada u Dubravi još nismo uspjeli da riješimo. Tu su prisutni loše navike i lose prakse, takođe i pogrešna svijest o značaju zaštite životne sredine”, replicirao je Raičević.

Do kraja tribine, predsjednik barske opštine je novim sugrađanima pored ostalog najavio i rekonstrukciju saobraćajnice kroz Dubravu, koja treba dobije i trotoarske površine.

The post Dušan Raičević gost njemačke tribine u Mrkojevićima first appeared on BARinfo.

Bader je nedavno, u okviru Nacionalne turističke organizacije, bio na sajmovima u Minhenu i Beču gdje je i on predstavio ljepote Crne Gore i Bara. Pored ostalog, pomaže građanima Njemačke koji su odlučili da život nastave u Crnoj Gori, u rješavanju problema vezanih za paprirologiju, dobijanje dozvole za boravak, uvoz automobila, otvaranje firmi, itd. Srpski jezik je veoma dobro naučio u spontanoj komunikaciji s ljudima.

RB/BI: Zbog čega se Njemci odlučuju sve više da svoj život i budućnost vežu za Crnu Goru? Prema zvaničnim podacima MUP-a oko 200 Njemaca legalno boravi u Baru, a pretpostavlja se da ih je tri puta više.

Mišel: Situacija u Njemačkoj u protekle dvije godine nije baš dobra. Njemci nisu više zadovoljni njemačkom politikom i politikom Brisela kako se ona vodi u svijetu i traže alternativu. Našli su je u Crnoj Gori, gdje čovjek može da živi svoj život, gdje ima više slobode. Ovdje plaćaju manje poreza i imaju više sunca, nema boljeg motiva od toga. Jednostavno, u Crnoj Gori imaju bolje uslove za život.

Kristijan: Prvi razlog zbog čega je moja porodica došla u Crnu Goru jeste politika posebno u pandemiji korone, sva ona ograničenja koja smo imali, posebno za djecu.

RB/BI: Kako su se djeca snašla u školi u Pečuricama?

Sabrina: Imamo dva dječaka, blizance, i za njih je sve mnogo lakše nego za djevojčicu, jer u svom odjeljenju imaju drugare iz Njemačke. Učiteljica je jako ljubazna, uvidjela je njihov potencijal bolje nego učiteljica u Njemačkoj i, za sada je sve u najboljem redu.

RB/BI: Uz podršku zajednice Njemaca u Baru krenulo se u renoviranje škole u Pečuricama. Već smo izvještavali o tome. Dokle se došlo?

Mišel: Planirali smo da renoviramo staru zgradu pored škole. Uradili smo projekat za jednu prostoriju koja bi trebalo da bude čitaonica za djecu. Sad je u lošem stanju. Mi ćemo obnoviti i pod i plafon, vrata, stolariju, namještaj, Kristijan je po profesiji stolar i dosta toga će sam uraditi, zapravo, sve ono što treba da se uradi.

RB/BI: Čime se Kristijan i Sabrina sada bave u Baru?

Kristijan: Bio sam gazda u svojoj firmi, bavio sam se stolarskim radovima. I ovdje pokušavam, ali osnovni problem je jezička barijera. Probam sa nekim malim poslovima. Još nisam krenuo kako treba, ali imam nadu.

Sabrina: Radila sam kao prodavac inventarije za kupatila. Ovdje imam dosta posla oko djece. Pomažem i suprugu u vezi sa organizacijom njegovog posla, kao i u renoviranju škole u Pečuricama i intenzivno učim crnogorski jezik.

RB/BI: Da li ste se za sve ovo vrijeme pokajali što ste došli u Crnu Goru? Vi Mišel, pretpostavljam, da niste čim ste ovdje 15 godina, ali da čujemo njih dvoje.

Kristijan: Imao sam prijatelja sa Kosova u Njemačkoj i prvo sam mislio da odemo u Albaniju. Onda smo malo istraživali, a i ljudi su nam rekli da ne idemo u Albaniju nego u jednu državu u susjedstvu – Crnu Goru. Zatim smo stupili u kontakt sa Mišelom i stigli smo ovdje. Crnogorski jezik je najveći problem, baš je težak. Ponekad mi se učini da ništa ne funkcioniše, iznerviram se, ali nikad nisam razmišljao o povratku.

Sabrina: Ja se boljem uklapam u ovaj život ovdje od njega. Ipak, ponekad pomislim možda bismo i mogli da se vratimo, ali onda vidim kakva je situacija tamo i ne pada mi na pamet da se vraćamo.

Mišel: Da se i ja uključim: nije samo Crna Gora destinacija u koju odlaze Njemci nezadovoljni životom u svojoj zemlji. U protekloj 2022. godini, 700 hiljada ljudi je napustilo Njemačku. Tamo nije kao što je nekad bilo, sve precizno, uredno. Recimo, vraćali smo se sa sajma u Minhenu. Imali smo avion Minhen – Beč i Beč – Podgorica. I avion iz Minhena je kasnio 40 minuta, niko ne zna zašto i onda smo izgubili let iz Beča za Podgoricu i morali smo da prespavamo u Beču. Iskustva sa „Lufthanzom“ nisu kao što su nekad bila.

RB/BI: Sabrina, da li nagovarate prijatelje u Njemačkoj da vam se pridruže u životu na selu, u Mrkojevićima?

Sabrina: Nisu svi ljudi, kao mi, spremni da počnu iz početka u nekoj drugoj zemlji. I finansije su problem, jer ovdje trošite ono što ste stekli, svoju rezervu, itd. Ali, ima dosta ljudi koji dolaze kao gosti, kao turisti, da vide kako mi ovdje živimo. pa neka sami odluče.

RB/BI: Za kraj, Mišele, na šta ste sad fokusirani kad je u pitanju promocija Crne Gore?

Mišel: Pokrenuli smo, preko naše fondacije, projekat koji se zove „Wild beauty express“. To je turistički voz koji ide od Bara preko Podgorice čak do Mojkovca i nazad. Uradili smo projekat, imali smo podršku barske TO, iz resornog ministarstva, njemačke ambasade, itd, dobili smo i pare na Javni poziv od ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, krenuli smo u akciju, ali, nažalost, Željeznička infrastruktura ima dosta problema, fali lokomotiva, radovi su na pruzi, itd, tako da taj projekat nismo mogli da završimo. To je fantastičan projekat koji može da spoji primorje i sjever Crne Gore i mi ćemo ga nastaviti čim ste steknu uslovi. Idealan je starije Njemce u vansezoni. Ne trebaju nam gosti u julu i avgustu, nama su gosti sada potrebni.

The post Barski Njemci: U Crnoj Gori se bolje živi nego u Njemačkoj first appeared on BARinfo.