Ovaj zakon stupio je na snagu 14. avgusta prošle godine, a nove izmjene u skupštinsku proceduru je predao poslanik NSD-a Dejan Đurović.

I Zajednica opština je od izvršne vlasti tražila produženje roka za upis nelegalnih objekata u katastar za još godinu.

Riječ je o izmjenama člana 48, stava 1 kojim je definisano da “vlasnik bespravnog objekta čiji objekat nije upisan u katastar nepokretnosti dužan je da, u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrene postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju”.

Kada je zakon stupio na snagu u avgustu prošle godine rok za upis u katastar je bio šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, ali je na zahtjev Vlade krajem januara izmijenjen zakon pa je rok sa šest mjeseci produžen na godinu za upis ovih objekata što ističe 14.avgusta. To je urađeno, kako je Vlada tada obrazložila, zbog neusklađenosti odredbi Zakona o državnom premjeru i katastru sa odredbama Zakona o legalizaciji izrada i ovjera elaborata premjera izvedenog stanja bespravnog objekta od strane Katastra nije mogla biti sprovedene pravovremeno.

“Članom 48 stav 1 propisana je obaveza vlasnika bespravno izgrađenih objekata koji nijesu upisani u katastar nepokretnosti da, u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, pokrenu postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju. Međutim, postupak upisa bespravno izgrađenog objekta nije moguće pokrenuti bez prethodno izrađenog elaborata premjera izvedenog stanja, njegove tehničke provjere u Upravi za nekretnine, kao i ispunjavanja drugih zakonom propisanih uslova. U dosadašnjoj primjeni zakona pokazalo se da veliki broj vlasnika objektivno nije u mogućnosti da u ostavljenom roku pokrene postupak, zbog okolnosti koje ne zavise od njih”, obrazložio je Đurović.

Prema njegovim riječima, veliki broj bespravno izgrađenih objekata nalazi se na nepokretnostima kod kojih prethodno moraju biti okončani drugi pravni postupci, kao što su ostavinski postupci, fizičke diobe, utvrđivanje prava svojine i drugi postupci pred sudovima i organima uprave.

“Zbog toga su geodetske organizacije u velikom broju slučajeva bile onemogućene ili su odbijale izradu elaborata, što je vlasnicima objekata faktički onemogućilo da započnu postupak upisa u propisanom roku”, naveo je Đurović.

Treba imati u vidu i da član 48 stav 2, kako je pojasnio poslanik NSD-a, propisuje veoma strogu posljedicu za propuštanje roka iz stava 1, odnosno obavezu inspektora zaštite prostora da donese rješenje o uklanjanju objekta za koji nije pokrenut postupak upisa.

“Imajući u vidu da značajan broj građana nije bio u mogućnosti da pokrene postupak zbog objektivnih administrativnih i institucionalnih prepreka, zadržavanje postojećeg roka dovelo bi do primjene najstrože mjere prema licima koja nijesu bila u mogućnosti da ispune zakonsku obavezu iz razloga na koje nijesu mogla uticati. Predloženim produženjem roka sa 12 na 24 mjeseca obezbijedili bi se realni uslovi za sprovođenje zakona, omogućilo bi se vlasnicima da pribave potrebnu dokumentaciju, izrade i ovjere elaborate, okončaju neophodne pravne postupke i blagovremeno pokrenu postupak upisa u katastarsku evidenciju. Na taj način ostvarila bi se svrha zakona, obezbijedila njegova pravična i efikasna primjena, te spriječile teške socijalne posljedice koje bi nastale usljed donošenja velikog broja rješenja o uklanjanju objekata koji predstavljaju jedino mjesto stanovanja njihovih vlasnika i njihovih porodica, čime bi se ujedno doprinijelo očuvanju socijalnog mira i pravne sigurnosti građana”, pojasnio je Đurović.

Poslanik NSD-a predložio je i izmjene i dopune člana 14 Zakona kojim je predviđena obaveza da nadležni organ koji vodi postupak legalizacije utvrdi ispunjenost uslova za legalizaciju bespravnog objekta na osnovu dostavljene dokumentacije, da utvrdi da li se bespravni objekat nalazi na satelitskom snimku i da izvrši pregled bespravnog objekta na licu mjesta. Istim članom propisano je da radi efikasnijeg sprovođenja svih radnji definisanih Zakonom, nadležni organ obrazuje komisiju, koja ima neparan broj članova i najmanje tri člana, od kojih je jedan predstavnik Katastra koji mora biti geodetske struke, jedan član mora biti pravne, a jedan arhitektonske ili građevinske struke.

“Imajući u vidu kompleksnost zadataka članova komisije, odnosno činjenicu da članovi komisije vrše pregled objekta na licu mjesta i upoređuju stanje objekta sa stanjem u dostavljenoj dokumentaciji, predloženo je da se kroz jasan zakonski osnov propise pravo na naknadu za rad članova komisija i visinu naknade koja treba da bude ista u svim opštinama, u cilju jedinstvene primjene zakona. Obaveze komisije podrazumijevaju detaljan pregled objekta, upoređivanje činjenica iz dostavljene dokumentacije sa stanjem objekta na licu mjesta, komunikaciju sa vlasnikom bespravnog objekta, učešće u izradi zapisnika, a u predmetima za legalizaciju objekata u nadležnosti organa uprave (Uprava za legalizaciju) i odlazak u drugu opštinu, jer je ova uprava nadležna za donošenje rješenja o legalizaciji svih bespravnih objekata na teritoriji Crne Gore površine veće od 500 metara kvadratnih i objekata izgrađenih u zaštićenim zonama”, naveo je Đurović.

Predloženo je da troškove pregleda stanja bespravnog objekta na licu mjesta snosi vlasnik bespravnog objekta, posebno jer je odredbom člana 12 stav 10 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata propisano da troškove legalizacije bespravnog objekta snosi vlasnik objekta.

“Zahtjev da se obezbijede sredstva za isplatu naknade članovima komisije za legalizaciju iznijele su opštine jer većina nema način niti obezbijedena sredstva za isplatu ove naknade. Postoji bojazan da članovi komisije neće obavljati povjerene im poslove ako se ne obezbijedi pravična naknada za rad, što će u konačnom uticati na sprovođenje postupka legalizacije kako sa stanovišta efikasnosti tako i sa stanovišta kvaliteta”, istakao je Đurović.

Zakon o legalizaciji bespravnih objekata stupio je na snagu u avgustu 2025. godine, a tekst je mijenjan i dopunjavan u februaru ove godine. Stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata 2017. godine započet je proces legalizacije bespravnih objekata. Tokom njegove primjene podnijeto je preko 59.500 zahtjeva za legalizaciju, a donijeto je 3.217 rješenja o legalizaciji.

The post Još godinu za upis nelegalnih objekata u katastar – predložene izmjene Zakona o legalizaciji first appeared on BARinfo.

Sumnja se da su J.S. i V.P. navedena krivična djela izvršili na način što su tokom 2025. i

2026. godine započeli izgradnju objekata u Tivtu i Podgorici bez propisane prijave i dokumentacije za građenje, čime su pričinili materijalnu štetu u iznosu od oko 62.000 eura.

P.S. se sumnjiči da je krivično djelo izvršio na način što je u aprilu 2026. godine, u mjestu Dobra Voda, samovoljno uklonio traku sa tablom o zabrani radova, nakon čega je nastavio sa daljim izvođenjem bespravnih građevinskih radova. Na ovaj način, nastavljeni su radovi nakon što je objekat zapečaćen, čime je izvršeno krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata i znaka.

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju intenzivne, koordinisane i planske aktivnosti sa građevinskim inspektorima u cilju suzbijanja bespravne gradnje na teritoriji cijele Crne Gore, imajući u vidu da se ovakvim nezakonitim aktivnostima, pored devastacije prostora, pričinjava i značajna materijalna šteta Budžetu Crne Gore i njenim građanima.

The post Podnesene krivične prijave zbog građenja objekta bez dokumentacije, te skidanja i povrede službenog pečata i znaka first appeared on BARinfo.

„Cilj donošenja ove odluke je sprječavanje nove bespravne gradnje, kao i podsticaj onih vlasnika bespravnih objekata koji nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju da pristupe istoj. Odlukom je propisano da se cijena naknade po m² bespravnog objekta određuje na osnovu prosječne cijene građenja m² novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje. Stopa naknade iznosi 2%“, navodi se u saopštenju Vlade Crne Gore.

The post Vlada naplaćuje korišćenje bespravnih objekata u Baru first appeared on BARinfo.