Zbirka „Jevanđelje po Uterusu“ osvjetljava ono prećutano, oslovljava nevidljivo i nepriznato u svakodnevnom femininom iskustvu i postaje glasnogovornik ženske perspektive, senzibiliteta i načina razmišljanja. Prava tema ovih priča jeste ženstvo – ono što je paradigmatično za žensko postojanje, što nadilazi pojedinačne egzistencije i ulančava ih u niz svedočenja o tome šta znači biti žena.

Iako nevelika obimom, zbirka obiluje različitim perspektivama. Autorka posmatra život širom otvorenih očiju, a svojim pričama prodire u slojeve složenog ženskog iskustva. U njenom pripovedanju svakodnevne situacije prerastaju u simbolička svedočanstva o proživljenom, proosećanom i shvaćenom.

Stvaralački postupak Svetlana Kalezić Radonjić odlikuje se lakoćom u spajanju tragičnog i komičnog, dramatičnog i svakodnevnog, lirskog i dijaloškog. Autorka razotkriva naličje posmatranih fenomena i govori o temama o kojima se retko ili gotovo nikada ne govori. Fokus ove zbirke nije samo na seksualnosti žene, već na njenoj idiosinkratičnoj osećajnosti i na onome što kultura često prećutkuje kroz stereotipnu sliku „žena–majka–domaćica“.

Kroz različite životne uloge žena, autorka prodire na autentičan i sugestivan način, ostavljajući čitaocu utisak da se o ovim iskustvima govori jednako prirodno kao što se diše.

The post U petak promocija zbirke priča Svetlanе Kalezić Radonjić first appeared on BARinfo.

Izražavajući zadovoljstvo što gostuje u Baru, koji pamti odavno, po “krugu” uz obalu, po Dvorcu, Kulturnom centru, ali najviše po predstavi na prvom “Barskom ljetopisu” –  “Vladimir i Kosara”, koju je igrala  na sceni kraj ostataka manastira Prečista krajinska, Đukić smatra da je “govoriti o Danilu Kišu neophodno i nikad dovoljno”, te da su “cijeli njegov život, književnost, biografija, njegov odnos prema rukopisu i cijeli opus, fascinanatni”.

“Njegov životni krug se odvija za vrijeme fašizma i holokausta, u kojem mu je stradao otac i djetinjstvo koje pamti je taj njegov prvi ciklus ‘Rani jadi’, koji se danas obrađuje u školama,  do  toga da u svojim djelima govori o Staljinu i ruskom totalitarizmu (‘Grobnica za Borisa Davidoviča’). U Jugoslaviji smo imali nevjerovatnu prevodilačku izdavačku produkciju kojoj je Kiš dao najveći doprinos prevodeći sa ruskog, francuskog i mađarskog jezika. Malo koji pisac je prevodio sa tri jezika, a to mu je dala njegova biografija, njegov život – od oca mađarskog Jevrejina i majke Crnogorke, Cetinjanke”, navodi Đukić dodajući da je Kiša upoznala najprije kao prevodioca, čitajući njegove prepjeve (Marine) Cvetajeve, što je fenomen.

“Kiš je prezirao nacionalizam, jasno je govorio zbog čega, ali su se, nažalost, njegov i glas autora sličnih njemu, izgubili”, zaključila je Đukić.

Đukić je prije pet godina, uz pomoć svojih saradnika i saradnica, formirala web sajt poetikazemlje.me, koji sadrži preko stotinu audio snimaka poezije i proze, Rista Ratkovića, Mirka Banjevića, Vita Nikolića, Lesa Ivanovića, Ibrahima Hadžića, Ćamila Sijarića, Mihaila Lalića… Tu su i intervjui sa čuvenim književnicima, njihove biografije, bibliografija, prezentacije sa analizom djela, citati, kao i filmovi snimljeni po uzoru na njihova djela. Posjetiocima je sinoć posebno prikazana web stranica o Danilu Kišu.

“Slušati radio, slušati poeziju, slušati, a nemati senzaciju gledanja koja nekad odvlači pažnju, to je forma za uživanje, jednako kao radio drama, koju, nažalost, nemamo priliku da slušamo. Ovo je program koji može da služi u nastavi, već od prvog razreda srednje škole, kad god se obrađuju autori koji su uključeni”, pojašnjava Varja Đukić.

Janko Ljumović producent i redovni profesor FDU Cetinje, usmjeravajući priču ka vezi književnosti i pozorišta, naglašava da je Varja Đukić autorski iznijela krajnje neobičan projekat “Post scriptum” koji predstavlja koncept mogućnosti kako se može snimiti jedna predstava.

“Predstava pruža mogućnost da se kroz video rad , odnosno video art, čuje ono što je bio tekst predstave, a to što se ne može vidjeti cjelokupnost izvedbe, govori o suptilnosti i ekskluzivnosti pozorišta kao žive umjetnosti, jer je ona širila granice scenskog jezika. Rađena je u duhu apsolutno postmodernog teatra, gdje govorimo o primatu teksta, sinkretizmu pozorišta, ali je polazište, naravno, književno djelo”, navodi Ljumović, dodajući da video prikaz ima za cilj da približi ideju koja se provlači kroz priču o potrazi za ocem, velike teme koja je sadržana u Kišovim djelima, fašizam, koji je jako bitan element njegovih djela i što je, posebno za mlade, najdragocjenije, otkrivanje svog talenta. To se u predstavi jasno vidi, to je njena velika vrijednost, a u godini kada je izvedena i živjela na repertoaru CNP-a,  bila je selektovana i na BITEF, što je bila dobra referenca i potvrda njene vidljivosti u širem stručnom pozorišnom regionalnom i svjetskom konceptu”, podsjeća prof. Ljumović.

Crnogorsko narodno pozorište je producent video predstave “Post scriptum”, snimatelj je Željko Bracanović, montažer Igor Bakić, režiju potpisuje Varja Đukić koja je objasnila da je to njena “posveta Mihailu i Jakovu, dječacima i djevojčicama osjetljivim na svijet pravde i nepravde koji znaju za ljubav i poeziju i koji čitaju djela Danila Kiša”.

Veče je otvorila rukovoditeljka Biblioteke Sonja Lalević, pročitavši odlomak iz Kišove knjige “Eseji (autopoetike)” – “Zašto pišem?”

“Pisanje je vokacija, mutacija gena, hromozoma; pisac se postaje kao što se postaje davitelj. Pišem jer ne znam ništa drugo da radim; jer od svega što bih mogao da radim, ovo radim najbolje i (I hope) bolje od drugih. Pisanje je taština. Taština koja mi se ponekad čini manje ništavnom od drugih oblika egzistencije. Pišem, dakle, jer sam nezadovoljan sobom i svetom. I da bih iskazao to nezadovoljstvo. Da bih preživeo!”

The post Veče posvećeno životu i stvaralaštvu Danila Kiša u Biblioteci Ivo Vučković first appeared on BARinfo.

Međunarodna nedjelja djeteta obilježava se svake godine u prvoj sedmici oktobra, a cilj je da se ukaže na potrebu i obavezu poštovanja djeteta i  zaštitu dječjih prava garantovanih Konvencijom o pravima djeteta koju je 1989. usvojila Skupština Ujedinjenih nacija.

 Branko Vuković je učenicima predstavio svoju prvu zbirku poezije za djecu „Rajičnjak“, najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2020. godini po izboru Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade iz Podgorice. Autor je čitao pjesme i odgovarao na brojna dječja pitanja. Poklonio im je i najnoviji broj časopisa „Osmijeh“.

Branko Vuković je magistar istorijskih nauka. Za  knjigu aforizama “Sizifove fusnote” jedan je od dobitnika nagrade “Radoje Domanović” Udruženja književnika Srbije za najbolju knjigu aforizama u 2021. godini.

The post Gostovanje Branka Vukovića povodom Međunarodne dječje nedjelje first appeared on BARinfo.

Cilj edukativne radionice je povećanje svijesti djece i mladih o važnosti i zaštiti šuma kroz promovisanje ekoloških vrijednosti odgovornog društva.

Koncept radionice je da se mladima od IV do VI razreda osnovnih škola u Crnoj Gori na savremen i originalan način predstave prirodne vrijednosti šuma, kao i da im se ukaže na značaj i aktivnu ulogu njih samih u očuvanju životne sredine. Uz druženje sa poznatim literarnim junacima, puhom Đorđem i djevojčicom Tarom, autora Žarka Đurovića, predstavićemo neke osnovne karakteristike šuma i šumarstva, skrivena prirodna bogatstva naših monumentalnih stabala, važnost njihovog očuvanja, koncept „Svijet bez otpada“ – Zero Waste, kako bi se podstakla želja mladih za aktivnim boravkom u prirodi.

Radionica počinje u 10h u područnom odjeljenju Biblioteke na Virpazaru i u 13h u Baru.

The post U utorak edukativne radionice za djecu u Biblioteci first appeared on BARinfo.

Ispred organizatora, mnogobrojnu djecu i roditelje je pozdravio bibliotekar Goran Jovanović, koji je zatim vodilo razgovor sa autorkom.

Jelena Vukić je kazala da je, prije nego se usudila da napiše dužu priču, pisala kratke priče koje je objavljivala na portalu za djecu koji vodi mravinjak.me.

“Pisala sam i zagonetke brzalice u stihu za NTC sistem učenja. Organizovala sam i sportske radionice za djecu, na način da su djeca u potrazi za blagom morala da rješavaju zagonetke. Tražili su zagonetne predmete i svaki predmet je nosio po jedno slovo i kad sakupe osam slova i sklope riječ, onda ta potraga bude kompletna. Prateći svoju, razmišljala sam šta sva djeca vole da čitaju i onda pokušala da napišem nešto što bi im se dopalo”.

Kako je dalje pojasnila, tema ovog romana je odnos brata i sestre, zapravo priča o ljubavi i ponovnom povezivanju porodice.

“Poruka je da u životu bez prijatelja i porodice sve ide na neki način teže. U ovoj knjizi se brat i sestra strašno svađaju, jer je razlika između njih pet godina i sestra je jedna pametnica koja sve zna i misli da njen brat uopšte ‘ne upotrebljava svoj mozak’. On nju namjerno ujutro budi puštajući joj uglavnom ‘bebeće’ pjesme poput ‘Razbole se lisica’, ali ona njega u stvari oboažava i uzor joj je. Sve knjige koje čita i muziku koju sluša je čula od njega. Vesna u jednom trenutku odluči da probudi brata sa jednom pank-rok pjesmom grupe ‘Ramštajn’. To se nije dobro završilo jer su komšije lupale na vrata i mama je riješila da ih strašno kazni. Vesna i Milan su morali na kraju da se udruže i riješe nekoliko zagonetki koje su u knjizi”- objasnila je Vukić.

Promociji romana “Milan, Vesna i jedna kuća tesna” prisustvovali su učenici skoro svih barskih osnovnih škola u velikom broju. Djeca, ali i roditelji, u razgovoru sa autorkom podijelili su utiske o knjizi. Jelena Vukić je najavila drugi i treći nastavak priče o Milanu i Vesni.

The post U Biblioteci promovisan dječji roman Jelene Vukić first appeared on BARinfo.

Fond od 3000 knjiga biće na raspolaganju mještanima kojima je nakon 20 godina ostvarena želja da ponovo imaju mjesnu biblioteku. Uz elektronsku obradu podataka i automatizovanu pozajmicu knjiga, umnogome će biti olakšan rad i bibliotekarima i korisnicima.

Kulturni centar Bar je, prema riječima direktora, Erola Marunovića, uložio dodatne napore da obnovljena biblioteka otvori vrata ljubiteljima pisane riječi u ovom dijelu barske opštine.

 „Bibliotekarstvo u Crmnici ima dugu, ali isprekidanu istoriju. Poslije otvaranja prve čitaonice na Virpazaru, septembra 1886. godine, uslijedilo je osnivanje brojnih seoskih i školskih čitaonica, ali je njihov rad često prekidan i zatvarane su. U novijem periodu, mnogi pokušaji obnove njenog rada nisu bili uspješni“, naglasio je Marunović.

Ovog puta će, vjeruje on, biti drugačije, pa će rad u ovom izuzetno lijepom prostoru biti kontinuiran, na zadovoljstvo stanovnika Virpazara.

Upravnica Gradske biblioteke u Baru, Sonja Lalević, istakla je značaj otvaranja Područnog odjeljenja, posebno zbog činjenice da je zasnovana na principima savremenog bibliotekarstva.

„Samim otvaranjem, ovo odjeljenje je uključeno u sistem koji omogućava automatizaciju kompletnog poslovanja, dakle elektronsku obradu podataka i automatizovanu pozajmicu knjiga. Pored toga, članovima virpazarske biblioteke na raspolaganju su i naslovi iz matične biblioteke u Baru“, pojašnjava Lalević.

Posebno zadovoljstvo zbog otvaranja svojevrsnog „hrama kulture“, istakli su i prvi donatori književnih djela područnoj biblioteci, pisci Neven Milaković i Svetozar Đurišić.

„Ko god želi dobro svom gradu i državi, raduje se otvaranju čitaonica, a ne kladionica. Moj skromni prilog ovoj biblioteci samo je dokaz moje cjeloživotne posvećenosti knjizi i čitanju“, kazao je Milaković.

Svetozar Đurišić je naglasio da će Virpazar na ovaj način oživjeti i u kulturnom, a ne samo turističkom smislu.

„Knjiga se ne može zamijeniti ni sa čim, pa je otvaranje biblioteke pravi način da je približimo čitaocu. Poklonio sam ovom odjeljenju svoju posljednju knjigu, skroman doprinos obnovi biblioteke“, kazao je Đurišić.

U umjetničkom dijelu svečanog otvaranja, nastupili su pijanistkinja Ana Vukazić i glumac Branko Ilić koji govorio Šekspirove stihove.

Kao poseban znak pažnje, danas, na dan otvaranja, zainteresovanim korisnicima ponuđena je besplatna godišnja članarina.

The post VIDEO: Nakon 20 godina obnovljena biblioteka na Virpazaru first appeared on BARinfo.

Povodom Međunarodnog dana knjige i autorskih prava, u subotu, 23. aprila, Narodna biblioteka i čitaonica “Ivo Vučković” omogućuje besplatan upis novim članovima i produženje godišnje članarine već upisanim korisnicima. Biblioteka će raditi od 8 do 14 sati.

Istog dana, Međunarodno udruženje književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano“ iz Bara, u saradnji sa  Galerijom „Velimir A. Leković“ organizuju proslavu Međunarodnog dana knjige i autorskih prava.

U programu učestvuju Aleksandra Đurović, Anika Vuletić, Goran Radičević, Ranko R. Radović i autori zastupljeni u časopisu „Nekazano“. Književno veče će se održati u Galeriji, u 18:00.

The post Bibilioteka i Udruženje Nekazano obilježavaju Međunarodni dan knjige i autorskih prava first appeared on BARinfo.

Dan knjige i autorskih prava se proslavlja širom svijeta, a UNESKO svake godine proglasi svjetsku prestonicu knjige. Ove godine je to Tbilisi u Gruziji.

Narodna biblioteka i čitaonica „Ivo Vučković“ će se pridružiti globalnoj akciji promovisanja knjige, čitanja i poštovanja autorskih prava. Želimo da knjige budu dostupne svima, pa u petak, 23. 4. omogućujemo besplatan upis novim članovima, kao i produženje članarine već upisanim. Povodom Dana knjige obnovićemo bibliotečki fond kupovinom najnovijih aktuelnih naslova.

The post Svjetski dan knjige i autorskih prava u Biblioteci first appeared on BARinfo.