Moderator je bio bjelopoljski književnik Aleksandar Srdanović, koji je, pored ostalog, istakao da je “književno djelo Timotijeva ostavilo snažan trag u savremenoj crnogorskoj književnosti”, te da ga je “kombinacija poetskog zanosa, oštroumnih eseja i kritika učinila jednim od najvažniijih glasova pisane riječi u Crnoj Gori i širem balkanskom kulturnom prostoru”.

Prof. dr Draško Došljak naveo je da ova zbirka poetskih zapisa  predstavlja “ličnu, introspektivnu ispovijest o čovjeku, njegovim ranama, ćutanju i pokušaju da se u svijetu buke sačuva glas duše”.

“Naslov, sam po sebi, nosi simboliku sputanosti i sabijenosti osjećanja — ono što je ‘skupljeno pod grlom’ jeste sve ono što čovjek ne umije ili ne smije da izgovori, a što, ipak, vreba da se pretvori u riječ, stih ili krik. Timotijev gradi poeziju između bola i tišine. Njegovi zapisi nisu pjesme u tradicionalnom smislu – oni su kratki, zgusnuti otkucaji misli i emocija, trenuci u kojima se pjesnik suočava sa sobom, sa prošlošću i sa prolaznošću. U tim zapisima osjeća se ranjivost, ali i snaga – svijest da čovjek, i kada ćuti, zapravo, govori. Poezija postaje prostor samopronalaženja, ali i način da se preživi svakodnevna težina postojanja. Motiv grla u naslovu simbolizuje granicu između unutrašnjeg i spoljašnjeg svijeta. Ono što je ‘pod grlom’ pripada duši, a ono što izađe – svijetu”, rekao je Došljak.

U emotiovnom obraćanju, životna saputnica Timotijeva, književnica Milica Vukmanović Jovanović, inače priređivač knjige, prisjećala se detalja iz zajedničkog života, ali i nastanka poetskih zapisa: “Od neobjavljenih oko 170 misli i nekih koje je mijenjao, otkako je Timotijev nebeski šaptač, kako ja kažem, priredila sam knjigu o kojoj večeras govorimo. Ona će brojnom čitaocu učiniti da je mnoge misli negdje u sebi osjećao – baš tako, samo ih nije na tako kristalan i sažet način umio pretočiti u riječi”.  

Zaključila je riječima napisanim umjesto predgovora: “Ne volim knjige u kojima nema ništa, a ništa ne fali. Nadam se da to nije ova knjiga. Znam da ne znam šta joj nedostaje, ali znam da znam da joj zasigurno nešto fali. Odaće se sama”.

Djelo “Pod grlom skupljeno” objavila je upravo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ iz Bijelog Polja.

Miroslav Jovanović Timotijev je bio jedan od najznačajnijih crnogorskih pjesnika, na književnoj sceni prisutan duže od pet decenija, prvenstveno kao pjesnik, ali zapažen i kao esejista, kolumnista i književni kritičar. Za života je objavio devet knjiga poezije za odrasle, pet za djecu, knjigu eseja i knjigu misli i refleksija (dva izdanja), a “Pod grlom skupljeno” je treće, dopunjeno izdanje.

Miroslav Jovanović Timotijev je iznad svega volio poeziju, ali i suprugu, djecu, unuke i podjednako dva grada koja su mu obilježila život – Nikšić i Bar. Govorio je: “Prvi put sam rođen u Nikšiću, a drugi put u Baru”.

Preminuo je decembra 2022. godine.

The post U Bijelom Polju promocija knjige misli i refleksija Miroslava Jovanovića Timotijeva first appeared on BARinfo.

„Veliko mi je zadovoljstvo i čast što sam svoje radove po prvi put prikazala bjelopoljskoj publici. Moram da pohvalim izvanrednu saradnju sa umjetničkim osobljem Centra za kulturu u Bijelom Polju i Draženom Konatarom – umjetničkim direktorom galerije ‘Vojislav Bulatović Strunjo’, koji je izložbu proglasio otvorenom, kao i divnim ljudima, njegovim saradnicima“, kazala je s neskrivenim zadovljstvom Danijela Stanković Drobnjak za Radio Bar i Bar Info po povratku iz Bijelog Polja.

Pojasnila je i kako je nastao novi ciklus slika.

„Ciklus koji nosi naziv ,Naše priče’, proistekao je iz ‘Morskih priča’. Vremenom te ‘Morske priče’ su na platnima imale puno detalja, a ja sam počela da ih malo modifikujem i sređujem, te su prešle u ‘Mediteranski imaginarijum’“, objašnjava Stanković Drobnjak, dodavši da je u radu koristila tehnike akrilik i kolaž, a da na radovima ima i elementa crteža.

,,U njenom ciklusu slika ‘Mediteranski imaginarijum’ more više nije samo pejzaž, već živi, bezvremenski Univerzum radosti i nostalgije, čvrsto povezan sa djetinjstvom i obalom na kojoj je odrasla. Njena paleta ne bilježi samo ono što oko vidi, već osluškuje unutrašnje pejzaže – mentalne mape kojima se vraća iz sjećanja. Grad i obala plešu zajedno u slojevitom tkanju gdje simboli i boje grade nove narative. Kompozicije su slobodne od vremenskih granica, i opet savršeno balansirane između bajkovitog i stvarnog, očiglednog i skrivenog. To su slike koje šapuću i pjevaju, pune boje i tišine, stihova i šapata – priče utkane u energiju života”, kazao je, između ostalog, Dražen Konatar, proglasivši izložbu otvorenom.

Otvaranje izložbe muzikom je obojila pijanistkinja Ajša Ćorović učenica Škole za osnovno muzičko obrazovanje u Bijelom Polju.

The post Mediteranski imaginarijum Danijele Drobnjak plavetnilom zapljusnuo publiku u Bijelom Polju first appeared on BARinfo.

Izložbu je otvorila Ivana Smolović, kustoskinja JU Muzej Bijelo Polje, koja je kazala da u djelima Iličkovića maslina prelazi granice svoje stvarne prirode. Istovremeno, potcrtala je, ona ostaje most između čovjeka i prirode, između prolaznog i vječnog, života i smrti.

,,Pred nama su radovi koji ne samo da slave prirodu, već je koriste kao sredstvo za oslikavanje dubokih unutrašnjih borbi čovjeka, njegove nemoći, ali i traganja za smislom. Pred nama su radovi koji nas podsjećaju da je čovjek samo prolazan trenutak u beskrajnom toku vremena. Vladimira Iličkovića ne zanima da nas uvjeri u ljudsku moć, već da nam prikaže istinu o našoj prirodi i vezi sa okruženjem. Stoga dobrodošli u svijet u kojem maslina i čovjek postaju jedno, neraskidivo povezani u priči o prolaznosti i vječnosti”, nadahnuto je poručila Smolović.

The post Getsemanski vrt Vlada Iličkovića – neraskidiva veza čovjeka i masline, predstavljen publici u Bijelom Polju first appeared on BARinfo.

Time će se, kako su kazali, skratiti vrijeme zadržavanja i potrebne procedure na graničnom prelazu između Crne Gore i Srbije i omogućiti nesmetan protok ljudi i robe, kao i povećanje stepena korišćenja transportnih sredstava.

To se može vidjeti u Programu ekonomskih reformi Crne Gore za period 2023. do 2025. godine. Program je nedavno usvojila Vlada.

Taj projekat, kako se navodi, spada u širi kontekst regionalne saradnje u okviru Berlinskog procesa, odnosno Transportne zajednice Jugoistočne Evrope i Akcioni plan. Tim dokumentom je, kako se navodi, bila planirana izgradnja zajedničkog željezničkog međugraničnog prelaza između Srbije i Crne Gore.

“Ova reformska mjera se može posmatrati i kao dio šireg nastojanja da se podstakne koridorski razvoj i skrati vrijeme prevoza tereta od Luke Bar ka Srbiji”, piše u Programu ekonomskih reformi Crne Gore za period 2023. do 2025. godine. 

Najavljeno je da su u toku 2023. godine planirane završne aktivnosti na izvođenju radova adaptacije i rekonstrukcije stanične zgrade u Bijelom Polju, uređenju staničnog trga, pristupa stanici, kao i ugradnja novog osvjetljenja na svim kolosjecima stanice Bijelo Polje. U toku 2024. godine planiran je završetak radova, provjera svih potpisanih protokola, zatim dislociranje državnih organa obje države i početak rada zajedničke granične stanice Bijelo Polje. Za 2025. godinu planirana je puna implementacija rada u stanici, uz davanje predloga za poboljšavanje rada. 

Za realizaciju su zaduženi Ministarstvo kapitalnih investicija i Željeznička infrastruktura Crne Gore.

The post Vlada najavila otvaranje zajedničke stanice u Bijelom Polju radi bržeg protoka putnika i robe first appeared on BARinfo.

Na finalnom takmičenju, koje je održano u ponedjeljak u Bijelom Polju, barske gimnazijalke su još jednom pokazale najviše i zasluženo osvojile prvo mjesto.

Nastupajući na takmičenju kao prvaci južne regije u konkurenciji su im bile Gimnazija „Slobodan Škerović“ iz Podgorice (najbolja u srednjoj regiji) te Gimnazija „Miloje Dobrašinović“ iz Bijelog Polja (prvak sjeverne regije).

Ovo je treća titula državnog prvaka za odbojkašice barske gimnazije od 5 do sada održanih takmičenja uz jedno drugo mjesto.

Za Gimnaziju „Niko Rolović“ na takmičenju u Bijelom Polju su nastupale: Andrea Knežević, Maša Dragojević, Mia Ražnatović, Staša Krivokapić, Lana Labović, Kalina Kovačević, Nađa Medin, Maja Raičević, Nora Šabović i Teodora Adžić, a sa klupe ih je vodio profesor Lazar Macanović.

Muški dio ekipe, Gimnazije „Niko Rolović“ osvojio je drugo mjesto iza Gimnazije „Slobodan Škerović iz Podgorice, a ispred Srednje elektro-ekonomske škole iz Bijelog Polja koja je osvojila treće mjesto.

Ostaje žal za propuštenom prilikom da se osvoji prvo mjesto ali u uzbudljivoj utakmici za prvo mjesto i poslije ubjedljivo osvojenog prvog seta 25:9 došlo je do pada koncetracije i sledeća dva seta su izgubljena na razliku 25:27 i 19:21 u taj breku.

Ipak i osvajanjem drugog mjesta nastavili su kontinuitet osvajanja medalja na državnom takmičenje gdje do sada imaju dva prva i jedno treće mjesto.

Za odbojkaše Gimnazije „Niko Rolović“ nastupali su: Milutin Milić, Aleksa Stahinja, Filip Milić, Petar Nonković, Luka Vujošević, Amar Muratović, Ivan Martinović i Milan Šćepanović a,vodio ih je profesor Lazar Macanović.

The post Gimnazija „Niko Rolović“ državni prvak u odbojci first appeared on BARinfo.