PODCAST #1:  “Jezik i mediji”: Govorimo li inkluzivno – ili samo pravilno?

U okviru projekta „Razvoj liderskih vještina za inkluzivno upravljanje“, prva epizoda podcast serijala bavi se ulogom jezika i medija u savremenom društvu – posebno u kontekstu rodne ravnopravnosti, edukacije i međugeneracijskog dijaloga.

Voditeljka Aleksandra Bojić Ivanović razgovarala je sa Biljanom Dabić, novinarkom i urednicom Primorskog portala, i Mirjanom Savićević, profesoricom jezika i književnosti u Srednjoj ekonomsko ugostiteljskoj školi u Baru.

Razgovor je započet temom stvaralačke moći jezika, njegovog evolutivnog karaktera i uticaja društvenih mreža na svakodnevnu komunikaciju. Fokus epizode bio je na rodno senzitivnom jeziku – da li je to samo puka forma, ili stvarna praksa inkluzivnosti?

Glavne teme razgovora su bile:

Razlika između formalne upotrebe rodno senzitivnih izraza i njihove stvarne namjene

Fleksibilnost jezičkih pravila – kako se pravopis prilagođava kontekstu i publici

Mladi i jezik: prirodna inkluzivnost i otpor prema rigidnim formama

Mediji kao prenosioci poruka – odgovornost u jeziku kojim se obraćaju građanima

Jezik kao alat osnaživanja, ali i kao izvor mogućih nesporazuma među generacijama

Posebno se govorilo o tzv. “nevidljivoj barijeri” koju može stvoriti insistiranje na formi bez suštine – ako inkluzivni jezik nije podržan iskrenom namjerom, on može izazvati otpor ili djelovati prazno. S druge strane, mladi ga često prirodno prihvataju kao dio svakodnevnog izraza, čime zapravo predvode jezičku i društvenu transformaciju.

Zaključci i poruke podcasta su da je jezik moćan alat – ali tek kad ga koristimo sa razumijevanjem i pažnjom. Rodno senzitivni izrazi ne smiju biti samo površinska korekcija – moraju odražavati stvarne vrijednosti i namjere. Prava promjena dolazi uz obrazovanje i dijalog, ne uz nametanje. Mladi mijenjaju jezik iznutra – a institucije ih moraju pratiti, a ne sputavati.

Podcast je realizovan u saradnji sa Biznis start centrom Bar i NVO Ženska akcija, u okviru projekta „Razvoj liderskih vještina za inkluzivno upravljanje“, koji finansira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

Produkciju, snimanje i obradu podcasta je pripremio Dejan Senić.

Podcast možete pogledati na linku: https://www.youtube.com/watch?v=Vwqbdr4cj-8&t=22s

The post Podcast #1 u okviru projekta Razvoj liderskih vještina za inkluzivno upravljanje first appeared on BARinfo.

U uvodnoj riječi, novinarka Biljana Dabić iznijela je podatke o ovom nevladinom udruženju i podsjetila na zvanične brojke o nasilju, objavljene u januaru ove godine.

Načelnica Direkcije za zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u porodici u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Jovana Radifiković, podsjetila je da je dug put od 1999. godine i prvog skloništa za žrtve nasilja.

“Prije svega, hvala nevladinim organizacijama koje svojim djelovanjem i aktivnim učešćem u kreiranju javnih politika i zagovaranju njihove izmjene svojim kritičkim stavom, sugestijama i preporukama, značajno doprinose uspješnoj reformi javne uprave i razvoju društva u cjelini. Crna Gora uskoro obilježava tačno deset godina od stupanja na snagu dobro poznate Istambulske konvencije. Međutim, još uvijek se suočavamo sa ustaljenim stereotipima o ulozi žene u društvu, izostaje prijavljivanje nasilja, postoji značajan stepen tolerancije na nasilje unutar porodice, sve su učestaliji primjeri mizoginije i seksizma i sve ovo ukazuje na činjenicu da je Crna Gora još uvijek patrijarhala država u kojoj je prisutna i izražena diskriminacija žena” istakla je ona.

Opština Bar je prepoznala značaj Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja, a potpredsjednica, Tanja Spičanović, se nada da svi zajedno možemo kreirati podržavajući ambijent sa ciljem nulte tolerancije na bilo koji oblik nasilja.

“Nadam se da svi zajedno možemo kreirati podržavajući i siguran ambijent u kojem će se žene osjećati bezbjedno i u kojem će znati, ukoliko su žrtve bilo koje vrste nasilja da ga na adekvatan način prepoznaju, da reaguju, da znaju kome da se obrate za pomoć. Potrebno je povećati stepen informisanosti, kako bi znale koji su im sve resursi na raspolaganju i da na taj način promovišemo ono što nam je zapravo cilj – nulta tolerancija na bilo koji oblik nasilja. Opština Bar kontinuirano radi da izgradi jednu mrežu usluga podrške, koje bi bile dostupne svima kojima su potrebne, posebno organizacijama koje pružaju ovu vrstu usluga” istakla je Spičanović.

Centar za ženska prava na prezentaciji je predstavljala Maja Raičević, koja je istakla da su do sada nevladine organizacije zbrinule hiljade žena i djece, pomažući na taj način državi da ispuni sve obaveze koje je prihvatila.

“Sa velikom radošću učestvujem u ovom divnom događaju koji smo dugo čekali, s obzirom da u ovom dijelu naše zemlje nije bilo ne samo skloništa, nego niti jednog autonomnog ženskog servisa za žene sa iskustvom nasilja. Zahvalila bih Emiliji i Anđeli na hrabrosti, na inicijativi i onome što će raditi ubuduće, ne samo za žene Crne Gore, nego za cijelo naše društvo. Naime, skloništa su se pokazala kao najveći izvor podrške za žene i djecu sa iskustvom nasilja. Njihov način rada je nastajao decenijama, na osnovu prakse i principa koji su se pokazali da su važni da bi se ženama pružila podrška, a to su prije svega autonomija u radu, povjerljivost, vjerovanje u iskaz žrtve, bezuslovna podrška bez osude. Zbog toga nije ni neobično da nevladine organizacije u ovom trenutku zaista uživaju veliko povjerenje osoba koje su iskusile nasilje. One su Crnoj Gori do sada zbrinule hiljade žena i djece I podigle svijest o tome koliko su nasilje nad ženama i nasilje u porodici razorni društveni problemi, koji utiču na sve društvene procese i koče razvoj društva” smatra Raičević.

Menadžerka Sigurne ženske kuće u Podgorici, Jovana Mirković saopštila je da su za 25 godina zbrinuli više od 15.000 žena i djece, a da je 20 odsto ove brojke bilo sa primorja.

“Razmišljajući o ovoj temi i o skloništu koje je otvoreno u Baru, sjetila sam se Ljilje, koja je prije četrnaest godina, kada sam počinjala da radim, željela da se pojavi neko ko bi radio ovaj težak posao i na primorju. Konačno smo to dočekali” zadovoljna je Jovana.

NU Lea Bar nudi sveobuhvatnu uslugu – imaju psihologa, pedagoga, pravnika… Lokacija skloništa je tajna, objasnila je Emilija Jukić. Ona je najavila da će ovo nevladino udruženje već od septembra organizovati brojne edukativne radionice.

“NU Lea iz Bara osnovano je sa ciljem i idejom o sveobuhvatnoj pomoći žrtvama porodičnog nasilja. Cilj udruženja je obezbijediti podršku ženama i djeci, žrtvama nasilja u porodici kroz uslugu skloništa, savjetovanja, psihološke i pravne pomoći. Osim toga, cilj je iniciranje izmjena u zakonu, poboljšanje pravnog okvira I praćenje njegove implementacije, kao i promjena kulturne percepcije nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja” istakla je Jukić.

The post Počelo sa radom sklonište za žene i djecu žrtve nasilja first appeared on BARinfo.

Profesor sociologije Rafael Guimarães, sa Fakulteta za turizam, gostima je pripremio tradicionalno brazilsko jelo mokeka (moqueca). Ono sadrži neke neobične sastojke kao što su palmino ulje, kokosovo mlijeko i kao glavni sastojak banane, ali i uobičajene poput paprike i tikvice. Profesor Rafael se zahvalio svima na dobrodošlici i dodao da to jelo “priprema sa ljubavlju koje ima za sve ljude koje je upoznao u Crnoj Gori”. Nakon toga je porazgovarao sa gostima koji su podijelili pozitivne utiske, a prisutne pozvao u posjetu Brazilu.

Prisutnima se obratio i vlasnik restorana, Hajriz Brčvak, istakavši kako se nada da će “iz Crne Gore ponijeti samo lijepe utiske, jer je to ono što Crna Gora zaslužuje, te da će u Brazilu uspjeti da dočaraju kakvi smo mi to ljudi”.

Direktor Turističke organizacije Bar, Emil Kukalj, kazao je da je turizam djelatnost koja spaja ljude, države i nacije. “Turizam kreira prijateljstva među ljudima i najbolji je promoter međudržavnih i međuljudskih odnosa”, poručio je u svom obraćanju. Takođe je naveo da Bar, a i Crna Gora generalno, nema puno gostiju iz Brazila, te da ovaj događaj može biti početak jedne lijepe saradnje.

Pored mokeke, gosti su imali priliku da probaju i neke od brazilskih salata neobičnog ukusa, a na samom kraju večeri posluženo je i tradicionalno crnogorsko pečenje, bifteci i salate.

Gosti su uživali u prijatnoj atmosferi i neobičnim jelima. Tamara Đuranović, jedna od posjetilaca ove manifestacije, veče je okarakterisala kao “jako lijepo i neobično”. “Večeras smo imali priliku da otkrijemo još jednu zanimljivost o Brazilu kroz spremanje jednog od njegovih nacionalnih jela, vezan najviše za sjeveroistočnu regiju ove ogromne zemlje. Profesor Guimarães nam je kroz pripremu, priču i na kraju degustaciju brodeta, moqueca, uspio dočarati i približiti raznovrsnost i multikulturalnost po kojoj je Brazil poznat”, ocijenila je Tamara, profesorica u barskoj Gimnaziji.

“Što bolje poznajemo kulturu, navike i običaje drugih naroda, kvalitetnije možemo prezentovati ponudu Crne Gore, koja je i sadržajna i raznovrsna – od prirodnih resursa, nacionalnih parkova, gastronomije,  aktivnog, kulturnog turizma… Zadovoljstvo nam je što smo u Crnoj Gori ugostili dvoje univerzitetskih  profesora iz Brzila koji su na autentičan način prezentovali kulturu, kulturno nasljeđe najveće države Južne Amerike koja očigledno ima mnogo više od karnevala, sambe i fudbala. To smo čuli i na predavanju profesorke Poliane Kardozu koje je održala u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi, u kojoj se, kako je rekla direktorka Tijana Vukčević, za 16 godina prvi put čuo portugalski jezik i prvi put su imali priliku da čuju profesore turizma iz Brazila. Najveću zaslugu za dolazak profesora iz Brazila u Crnu Goru ima saradnica ‘Ave toursa’ Isidora Popović, licencirani vodič za portugalski i španski jezik, koja je magistrirala u Brazilu na temu Viržina Stana Cerović”, zaključila je Biljana Dabić iz Turističke agencije “Ave Turs”, koja se zahvalila “Staroj čaršiji” i TO Bar na “svesrdnoj pomoći oko organizacije Dana Brazila u Baru”.

The post Dani Brazila u Starom Baru first appeared on BARinfo.