RB/BI: Koliko je trenutno nezaposlenih lica na evidenciji barskog Biroa rada?

Rolović: Na našoj evidenciji je 999 nezaposlenih, od toga 339 muškaraca i 660 žena.

RB/BI: Kakva je struktura nezaposlenih?

Rolović: Sa prvim stepenom stručne spreme imamo 208, sa drugim 15, sa trećim 95, sa četvrtim 195, sa petim troje, sa šestim 24, sa sedmim 184 lica (od toga je 19 magistara). Na evidenciji nemamo doktora nauka.

RB/BI: Koje programe i aktivnosti Zavoda za zapošljavanje biste izdvojili kao najučinkovitije, a odnose se na smanjenje broja lica bez posla?

Rolović: S obzirom da sam u Birou zaposlen dugi niz godina, podsjetiću da na kraju svake kalendarske godine pravimo analize na osnovu kojih dobijamo relevantne podatke i utvrđujemo koji su programi dali najbolje rezultate. Po mom mišljenju, jedan od najboljih programa u posljednjih pet-šest godina su grantovi za samozapošljavanje. Oni podrazumijevanju dodjelu bespovratnih sredstava, što predstavlja značajan podsticaj privredi i veoma su bitni za nezaposlene sa evidencije. Zavod raspisuje konkurs za bespovratna sredstva, a naša nezaposlena lica prolaze obuku na osnovu koje stiču jasnu sliku šta im taj projekat donosi. Nakon toga, prave svoje biznis planove sa kojima konkurišu. Ukoliko zahtjev bude pozitivno riješen, u roku od mjesec na račun im bude uplaćeno 80 odsto sredstava, koja su u obavezi da troše u skladu sa projektom. Dakle, ne dobijaju novac na ruke, već sa žiro-računa namjenski vrše uplate za stavke navedene u biznis planu. Mi sprovodimo periodične kontrole, a poslije treće kontrole dobijaju preostalih 20 odsto sredstava. Po isteku godine, radi se analiza biznis plana i procjena da li je projekat u očekivanoj mjeri zaživo. Ukoliko su rezultati zadovoljavajući, oni nastavljaju sami svoj put biznisa, a u slučaju da učinak nije dovoljno dobar, mogu, bez ikakvih posljedica, da se vrate na našu evidenciju. Drugi, takođe, veoma uspješan projekat, koji se radi od 2011. godine je Stručno osposobljavanje visokoškolaca, za koji prvo apliciraju poslodavci, a onda i nezaposleni visokoškolci. Sljedeći korak je uparivanje. Poslodavci, osim mentorstva i podrške prilikom prilagođavanja učesnika projekta uslovima rada, nemaju finansijskih obaveza. Nezaposleno lice prolazi stručnu praksu, a nakon devet mjeseci računa se da je završio pripravnički staž. Vrlo bitan projekat (koji je u toku) je grant za bespovratna sredstva namijenjen invalidnim licima, vrijednosti do 50.000 eura, a tiče se izrade biznis planova po kojima poslodavci sredstva mogu da utroše na zapošljavanje invalidnih lica, na opremanje njihovog radnog prostora, kupovinu opreme… U svakom slučaju, to je odlična prilika da podignu kvalitet preduzeća i usluga koje pružaju.

RB/BI: Osim programa koje ste naveli, pretpostavljam da ste već organizovali i mjere i podsticaje za nezaposlene u susret turističkoj sezoni. Kako ste ove godine planirali da smanjite broj lica bez posla tokom ljetnjih mjeseci?

Rolović: Ovo je pravi momenat kada Zavod za zapošljavanje u susret turističkoj sezoni oglašava značajan dio programa. I ove godine ćemo sprovoditi programe koji su se pokazali korisnima – dokvalifikacije, prekvalifikacije, osposobljavanja, a podržaćemo i sticanje stručnih vještina (poznavanje rada na računaru, stranih jezika, organizovaćemo obuke za zaštitare, obuke za računovođe…). Svi oni su, u stopostotnom iznosu, finansirani od strane Zavoda za zapošljavanje. Dio programa koji se tiču osposobljavanja za samostalan rad, osposobljavanja za rad kod poslodavca, podsticaj za zapošljavanje u trajanju od 12 mjeseci će, u skladu sa predlozima Evropske Unije, Zavod moći da finansira samo do 50 odsto iznosa troškova, dok će drugu polovinu snositi poslodavac. Na taj način će poslodavci biti naši partneri, pa ćemo se u narednom periodu truditi da oni dobiju zaista kvalitetan kadar. Taj plan je naročito važan ako se radi o kadru sa područja naše opštine. Plan Ministarstva rada i socijalnog staranja je da uvodi stalnog sezonskog radnika, gdje bi se sezonac vodio kao zaposlen i u periodu kada nije radno angažovan.

RB/BI: Na koji način Biro rada Bar motiviše nezaposlena lica da se uključe u proces sezonskog zapošljavanja, posebno ako se ima u vidu da su mladi prilično inertni?

Rolović: Popunjavanjem prijavnog listića nezaposleno lice daje saglasnost da će biti dostupno Zavodu i aktivno učestvovati u mjerama, od kojih je jedna i sezonsko zapošljavanje. U dogovoru sa poslodavcima i prateći oglase za slobodna radna mjesta, zavisno od individualnog plana zapošljavanja, nezaposlenom licu je ponuđeno posredovanje za rad tokom turističke sezone.

RB/BI: Da li je čest slučaj da nezaposlena lica odbiju posao koji im je ponuđen?

Rolović: I to se dosta često dešava. Ipak, nama je veoma neobično da osoba koja se javila na Zavod ne želi da radi, ne pokazuje interesvanje da učestvuje u našim programima. Prinuđeni smo da poslije nekoliko ponuda koje nezaposleno lice odbije, donosimo odluku o prestanku evidencije.

RB/BI: Jeste li zadovoljni interesovanjem nezaposlenih koji tokom zimskog, “mirnijeg“ perioda, žele da pohađaju zaista brojne obuke, u organizaciji Biroa rada Bar?

Rolović: I jesmo i nismo zadovoljni, sve je to individualno. Iako dominiraju osobe koje zaista žele da rade i doprinose, ima i onih koji se prijavljuju isključivo zbog socijalnih davanja.

RB/BI: Za kojim zanimanjima tokom sezone vlada najveće interesovanje poslodavaca?

Rolović: Proteklih godina nismo bili u mogućnosti da odgovorimo na sve zahtjeve naši poslodavaca. Radi se, uglavnom, o zanimanjima turističko-ugostiteljske struke i za rad u trgovini. To su najdeficitarnija zanimanja. Ranije smo potrebu za tim kadrom nadoknađivali radnom snagom koja je dolazila iz susjednih zemalja (Bosne i hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije) i bilo je mnogo lakše. U posljednje vrijeme se javljaju brojne agencije zainteresovane da posreduju u angažovanju radne snage iz azijskih zemalja. Iako je izvjestan broj radnika sa tog podneblja već stigao u Crnu Goru, već vidim da će biti problema prilikom uklapanja u ovdašnje tokove jer, ipak je to drugačiji mentalitet, imaju posve drugačije životne navike. Procjenjujem da dolazi vrijeme kada će naš poslodavac cijeniti domaćeg radnika, čijim angažmanom će lakše ostvariti dobit.

RB/BI: To je dobra vijest za naše nezaposlene. A, je li komplikovana procedura prijavljivanja nerezidenata zainteresovanih za rad na crnogorskom primorju tokom ljeta i da li Zavod za zapošljavanje Crne Gore, odnosno Biro rada Bar ima veze sa tom procedurom?

Rolović: Mi smo do 2015. godine izdavali radne dozvole za nerezidente. Otkada je to prešlo u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova, konkretno Odsjek koji se bavi strancima, poslodavci za radnika kojeg žele da angažuju, podnose prijavnu dokumentaciju, a ta procedura je prilično pojednostavljena u odnosu na ranije.

RB/BI: Zamoliću Vas za smjernice – kako da se nezaposlena lica sa evidencije prijave za rad tokom ljeta?

Rolović: Pocedura je ista i za sezonce. Potrebno je da prilože diplomu o završenom obrazovanju, radnu knjižicu, ličnu kartu izdatu kod MUP-a Bar. Na šalteru popune prijavni listić i zakažu razgovor kod savjetnika za evidenciju i posredovanje. Slijede motivaciono-informativni seminari na kojima uče kako da pravilno napišu biografiju, kako da se poslodavcu predstave na što bolji način i prezentuju svoje vještine na tržištu rada.

RB/BI: Koja je donja starosna granica da se osoba prijavi za rad tokom sezone?

Rolović: Ima i mladih koji žele da rade tokom sezone. Među njima su i redovni učenici naših srednjih škola. Donja granica je navršenih 15 godina. Ipak, oni posao traže samostalno, jer mi ne možemo da posredujemo za redovne učenike i studente.

RB/BI: Na kraju, podsjetimo Barane na radno vrijeme Biroa rada.

Rolović: Rad sa strankama je od 8 do 14 časova. Pauza je od 11 do 11 i 30 časova. I, naglašavam, svi su dobrodošli.

The post Rolović: Dolazi vrijeme kada će poslodavac cijeniti domaćeg radnika first appeared on BARinfo.

„U Birou rada Bar radimo na realizaciji planova i projekata u susret sezoni u koju svi moramo vjerovati i dočekati je spremno i optimistično. U cilju informisanja i motivisanja, intenzivnije kontaktiramo lica sa evidencije koja su na sezonskim poslovima bila angažovana prethodnih godina“, kaže šef Biroa rada Bar, Željko Rolović.

U skladu sa promjenama na državnom nivou, prema kojima Zavod za zapošljavanje više ne funkcioniše pod okriljem Ministarstva rada i socijalnog staranja, već pripada Ministarstvu finansija, u Barskom birou još uvijek nijesu sigurni koliko sredstava će im biti raspoređeno za potrebe priprema i obuka nezaposlenih.

„Ipak, to nam ni u kom slučaju ne predstavlja barijeru da sa nezaposlenim licima uradimo pripreme koje su karakterisale i prethodne sezone. S druge strane, cio proces se dešava u dosta otežanim uslovima- navikli smo da već od aprila ‘baratamo’ sa oko 1.500 lica sa evidencije. U ovom trenutku imamo 2.700 lica. Napominjem pritom, da je projektovani broj sistematizovanih radnih mjesta za 1.400 sezonaca, što je dodatni pritisak na naše službenike. Kvalitet i obim posla, zbog toga vjerovatno neće biti na nivou iz 2018. i 2019. godine, kada je zapošljavanje bilo na vrhuncu  u posljednjih deset godina“, prognozira Rolović. 

I ove godine očekuju da će se najviše oglašavati potreba za radnim mjestima iz oblasti ugostiteljstva, turizma, trgovine, dok su van sezone uvijek najviše angažovani radnici u građevinarstvu. Posljednjih godina oživjelo je i zapošljavanje u poljoprivredi. Naš sagovornik poručuje da, s obzirom da u ZZZ CG nijesu u mogućnosti da odgovore potrebama svih poslodavaca, zajednički zadatak školstva, udruženja privrednika treba da bude da se profili kadrova razvijaju u skladu sa potrebama tržišta.

Do sada im se javilo 15- tak poslodavaca koji imaju potrebu za upošljavanjem sezonaca, pa su već započeli selekciju. Negativni finansijski efekti izazvani pandemijom će, procjenjuje Rolović, imati dalekosežne posljedice.

„Vrlo je važno da se zaposli što više domaće radne snage. Apsolutno sam siguran da bi se, i da nas nije zadesila pandemija, veliki dio novca prihodovanog od turizma prelivao u susjedne zemlje (Kosovo, BiH, Srbija), čiji državljani tokom sezone popunjavaju radna mjesta na crnogorskom primorju. Ono što mi možemo da uradimo, po ugledu na razvijenije države, je da se aktiviramo na obuci specijalizovanih kadrova. U ovome nijesmo izuzetak, problem sa stručnom radnom snagom, visokokvalifikovanim kuvarima, konobarima, menadžerima, animatorima, imaju i Slovenija, Hrvatska Italija…“, ukazuje Rolović.

Prijavljivanje nerezidenata zainteresovanih za radni angažman tokom sezone se od 2015. godine, kada je Zavod prestao sa izdavanjem radnih dozvola, obavlja preko MUP- a. Šef Biroa rada Bar smatra da su brojke od preko 20.000 izdatih radnih dozvola za nerezidente- zabrinjavajuće. Sugeriše da bi u narednom periodu trebalo obratiti pažnju i provjeriti ko je od tih lica stvarno zaposlen, a ko radnu dozvolu, koja omogućava boravak u Crnoj Gori, uzima iz nekog drugog razloga.

“Taj disbalans između naših sezonskih radnika, kojih je 2018. i 2019. godine bilo oko 12.000 i 20.000 izdatih dozvola za nerezidente, u perspektivi treba smanjivati. Uz sistemsko angažovanje i ozbiljnu medijsku kampanju, možemo uticati da situacija postane povoljnija za državljane Crne Gore. Ne treba, ipak, zanemariti ni činjenicu da  prethodnih godina naši srednjoškolci i studenti nijesu bili spremni da rade tokom sezone. Preferirali su odmaranje i uživanje tokom ljeta, a nerijetko su se žalili i na niske zarade. Sa edukuacija koje sam prošao u  Čehoslovačkoj i Danskoj, imam saznanja da su te zemlje napravile veliki iskorak u tom segmentu. Treba izgraditi svijest da posao nije isključivo zarada, posao je i socijalizacija i sticanje radnih navika i odgovornosti. Rukovođen isključivo tim principima mlad čovjek će naučiti kako da u budućnosti savladava prepreke. Ja vjerujem u mladost, vjerujem da postoji ljudski, kadrovski i intelektualni potencijal naše omladine, samo je treba usmjeravati i pomoći im. Za budućnost tada ne treba brinuti”, sa optimizmom zaključuje Rolović.

Radno vrijeme Biroa rada Bar je od sedam do 15 časova, a rad sa strankama je organizovan od osam do 14 sati.

The post Otpočele pripreme za sezonsko zapošljavanje first appeared on BARinfo.

Od 15. septembra do 15. oktobra traje prijavljivanje poslodavaca zainteresovanih za učešće u programu.

Savjetnica za aktivne mjere zapošljavanja u Birou rada Bar Suzana Mašanović, objašnjava da pravo da se prijave imaju svi poslodavci iz privatnog i javnog sektora, s tim da oni iz privatnog prijave obavljaju posredstvom Biroa rada (preko kancelarija u gradovima gdje im se nalazi sjedište), a poslodavci iz javnog sektora preko Uprave za kadrove. Iz godine u godinu broj zainteresovanih raste.

“Prošle godine nam je odziv poslodavaca bio zaista veliki. To je, vjerujem, zbog toga što su uvidjeli da u trajanju od devet mjeseci imaju priliku da uposle obrazovane, mlade ljude, pune elana i želje za sticanjem dodatnih vještina u praksi. Shvatili su da su to osobe čije je znanje svježe i dragocjeno. Poslije elektronske prijave poslodavci moraju dostaviti obrazac E-1 Birou rada, na osnovu kojeg se prijava obavlja. I visokoškolci imaju isključivo riječi hvale za ovaj program”, sa zadovoljstvom priča Mašanović.

Za isplatu radno angažovanih visokoškolaca, a na osnovu izvještaja o učinku kojeg poslodavac dostavlja krajem svakog mjeseca, zadužen je ZZZ CG. U zavisnosti od veličine firme, obima posla i mogućnosti obezbjeđenja mentorstva (za svakog visokoškolca), poslodavac ima pravo da angažuje i po nekoliko visokoškolaca različite struke.

Visokoškolci će mogućnost da se prijave za učešće u ovom programu imati od 15. oktobra do 15. novembra.

“Pravo da se prijave imaju svi koji su završili fakultet. Prijave se vrše sa Bečelor diplomom (završene specijalističke studije nijesu uslov). Jedan od uslova je da se nalaze na evidenciji Biroa rada. Oni koji su diplomu stekli van Crne Gore, moraju je nostrifikovati. Potom se obavlja ponovna provjera diplome. I visokoškolci se prijavljuju on line. Za sve upite, nedoumice ili eventualne probleme, mogu doći do Biroa rada Bar i obratiti mi se”, navodi Mašanović.

Nakon prijava slijedi najkomplikovaniji dio posla- uparivanje.

“Posljednjih godina taj proces počinje formiranjem rang liste koja se pravi na osnovu prosjeka ocjena koje je visokoškolac imao. Tako on, odmah po prijavljivanju, ima uvid na kom je mjestu u tom momentu rangiran i koliko je realna šansa da dobije posao za koji je aplicirao. Prilikom prijave treba obratiti pažnju i na studijske programe, jer često fakultet može imati i preko 20 različitih programa (kao što je recimo slučaj sa Ekonomskim fakultetom)”, ukazuje savjetnica.

Da se Program stručnog usavršavanja i osposobljavanja visokoškolaca pokazao veoma uspješnim, svjedoči i podatak da oko 50% korisnika, nakon devetomjesečne prakse, nastavi radni angažman kod poslodavca kod kojeg su završili praksu.

“Poslodavcu je u interesu da zadrži vrijednu, sposobnu, ambicioznu, školovanu mladu osobu, punu elana i predanu poslu. Svjedoci smo da je diploma prvi korak, tu se obrazovanje ne zaustavlja”, podvlači Mašanović.

Visokoškolci dobijaju nadoknadu u visini od 50% od prosječne zarade u Crnoj Gori. Zarada se uplaćuje direktno na njihove žiro-račune. Prilikom sklapanja ugovora između poslodavaca i visokoškolaca, koji se potpisuje u januaru, korisnici donose potvrdu od banke da imaju otvorene žiro-račune. Isplata je redovna, desetog u mjesecu.

The post Program stručnog usavršavanja visokoškolaca biće realizovan i ove godine first appeared on BARinfo.

“Za učešće u Programu mogu se prijaviti poslodavci iz privatnog i javnog sektora koji obavljaju djelatnost na teritoriji Crne Gore. Prijave za poslodavce iz privatnog sektora podnose se područnoj jedinici Zavoda za zapošljavanje- Birou rada, prema sjedištu poslodavca i preko portala eUprave. Poslodavci iz javnog sektora prijave za učešće u Programu podnose Upravi za kadrove i preko portala eUprave”, objašnjava savjetnica za mjere Aktivne politike zapošljavanja (APZ) Suzana Mašanović u Birou rada Bar.

Korisnici za obavljanje stručnog osposobljavanja dobiće priliku za prijavu nakon isteka rokova za prijavu poslodavaca.

“Pravo na stručno osposobljavanje imaju lica sa stečenim visokim obrazovanjem koja nemaju radno iskustvo u određenom nivou obrazovanja i na evidenciji su Zavoda za zapošljavanje”, saopštila je Mašanović.

Stručno osposobljavanje traje devet mjeseci i priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.

Poslodavci su dužni da korisnicima pruže osposobljavanje u skladu sa Programom stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, dok kontrolu sprovođenja osposobljavanja obavlja stručni tim zadužen za realizaciju Programa.

“Cilj programa je da olakša prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada kroz pružanje mogućnosti za dodatno sticanje znanja, vještina i kompetencija. Program treba da doprinese i smanjenju nezaposlenosti mladih, sa kojim se suočava čitava Evropa, kao i da pruži smjernice ustanovama visokog obrazovanja u koncipiranju upisne politike”, podsjeća savjetnica.

Program se pokazao kao vrlo uspješan, s obzirom na to da je oko 50% korisnika nastavilo radni angažman i nakon njegovog završetka, što je, nesumnjivo, značajan doprinos smanjenju nezaposlenosti ove populacije.

The post Objavljen Javni poziv za učešće poslodavaca u Programu stručnog osposobljavanja first appeared on BARinfo.

“Nažalost, aktivnosti na početku sezone, koja je do prije nekoliko dana davala naznake da će biti relativno uspješna, sada su usljed ponovne pojave koronavirusa u Crnoj Gori, donekle stopirane. U najavi je bilo otvaranje hotela, a naša očekivanja su bila da će ‘špic sezone’ početi 1. jula”, kaže Orlandić. On ističe da je trenutno u Crnoj Gori veliki broj nezaposlenih lica (preko 41.800), pa je stopa nezaposlenosti oko 18%, što on, koji decenijama radi u Zavodu za zapošljavanje “ne pamti”.

“Opština Bar spada u razvijenije u državi, pa je ta stopa kod nas trenutno oko 12%. Ipak, u odnosu na isti period prošle godine, nezaposlenih lica je za oko 700-800 više. Na nivou Crne Gore zbog pandemije je povećan broj nezaposlenih na evidenciji za 6.300 lica, od kojih je 487 u opštini Bar”, navodi načelnik. On podvlači da trenutnu krizu ne posmatraju isključivo kao izazov, već mogućnost da domaća radna snaga dođe do zaposlenja. S obzirom da angažovanje radne snage iz regiona ovog ljeta neće biti moguće, to je prilika da se radno angažuje domicilno stanovništvo.

“Iako Zavod organizuje radionice, obuke, seminare, prekvalifikacije, javne radove, u toj misiji ne može da djeluje samostalno. Potrebno je da se aktivno uključe i nezaposleni. Već od februara smo, vođeni izvanrednim dostignućima prošle sezone, kada se posredstvom Zavoda zaposlilo 11,5 hiljada lica naših državljana, počeli aktivnosti na animiranju nezaposlenih. Na današnji dan ih je zapošljeno oko dvije i po hiljade, a preko 3.100 je objavljenih oglasa”, ukazuje Orlandić. Objašnjavajući da će Zavod kao centralna institucija na tržištu rada uraditi sve da poveže poslodavce i nezaposlena lica, organizovati javne radove i obuke, ističe da ipak “od nastojanja do realizacije, ne može sav posao da uradi sam”.

Nezaposleni, podsjeća Orlandić, prilikom apliciranja za sezonski posao, treba da je u stalnom kontaktu sa svojim savjetodavcem, dok je Zavod, na drugoj strani neprestano u komunikaciji i sa nezaposlenima i sa poslodavcima.

Govoreći o tome koje i kolike su trenutne mogućnosti da se nadoknadi propušteno i u što većoj mjeri ublaže negativni finansijski efekti koje je na globalnom nivou izazvao COVID 19, Orlandić, po struci doktor ekonomskih nauka, ne ostavlja mnogo prostora za pretjerani optimizam.

“Taj problem se jako teško može rješavati u kratkom roku, jer je čitav svijet paralisan. To što je Crna Gora mala, ima svojih prednosti- možemo lakše izaći iz krize. Rješenje vidim u kvalitetnim programima i motivaciji, jer, iako su neke oblasti iz sfere biznisa sada stopirane, ipak se otvaraju nove mogućnosti”, vjeruje on.

Podsjeća da su do pojave novih slučajeva u Crnoj Gori stvari počele da se pokreću na bolje. U Birou rada Bar bili su raspisani oglasi za otvaranje novih radnih mjesta, urađeno je i nekoliko selekcija, a i poslodavci su se aktivirali i počeli da pokazuju interesovanje…

“Ponadali smo se da će sve da se ponovo pokrene… Sa našeg Biroa je tokom posljednjih dva mjeseca 238 lica dobilo posao. Međutim, posljednjih dana nije raspisan nijedan oglas za slobodno radno mjesto. Očekujemo, ipak da će i ove godina najviše biti izražena potreba za trgovcima, radnicima u ugostiteljskim djelatnostima. Do sada je naš turizam nudio dovoljno prostora i mogućnosti za angažovanje i domicilne i radne snage iz zemalja regiona. Sada šansu ima naša domaća radna snaga”, poručuje Orlandić.

Izuzetno uspješna sezona je prošle godine dala podstrek da ZZZ CG osmisli odličan projekat pod nazivom “Stalni sezonac”.

“Uz pomoć ZZZ CG i poslodavaca planirali smo da obezbijedimo da sezonci koji su preko biroa našli posao, tokom perioda nakon završetka sezone primaju nadoknadu i pohađanjem radionica i obuka, pripremaju se za naredno ljeto. To bi mnogo značilo i poslodavcima, jer bi tako uz minimalno ulaganje, imali izvanrednog radnika za sljedeću sezonu”, objašnjava Orlandić, koji tvrdi da “taj projekat nije zaboravljen, samo čeka povoljnije vrijeme”.

Zaposleni u Birou rada Bar, uz primjenu svih preporuka i mjera NKT-a, rade punim kapacitetom.

“Svi zaposleni koriste vizir, maske, rukavice, održava se propisana fizička distanca. Nakon perioda komunikacije sa nezaposlenima putem mejlova, sada je dolazak i prijavljivanje na Biro ponovo obaveza lica sa evidencije. Ohrabruje što smo u proteklom periodu zaključili da su nezaposleni informativno pismeni i da su obuke za rad na računarima, koje je Zavod proteklih godina organizovao, dale rezultate”, zaključuje Orlandić.

The post Veselin Orlandić: Sada šansu ima naša domaća radna snaga first appeared on BARinfo.

Zamoljena su i sva druga lica, koja koriste usluge Zavoda da dolaske svedu na minimum, te svoja prava, obaveze ili zahtjeve, mogu regulisati telefonom ili putem e-maila.

Kontakti su istaknuti na ulaznim vratima:

Načelnik Biroa rada-Veselin Orlandić: veselin.orlandic@zzzcg.me

Šef Biroa rada, Željko Rolović: zeljko.rolovic@zzzcg.me

Savjetnik za evidenciju (slova A,B, C, Ć, Č, Đ, E, F, H, I, L, E) Maja Mašanović: maja.masanovic@zzzcg.me

Savjetnik za evidenciju Dijana Seković (slova K, S, T, V, Z, Ž, DŽ, N, J, Lj, V, G): dijana.sekovic@zzzcg.me

Savjetnik za evidenciju Enisa Hadžibegović Ćorović (slova D, M, O, P, Š)- enisa.hadzibegovic@zzzcg.me

Savjetnik za oglašavanje slobodnih radnih mjesta Ivana Boljević: ivana.boljevic@zzzcg.me

Savjetnik za mjere aktivne politike zapošljavanja, Suzana Mašanović: suzana.masanovic@zzzcg.me

Savjetnik za mjere aktivne politike zapošljavanja, Tanja Barjaktarović: tanja.barjaktarović@zzzcg.me

Savjetnik za mjere aktivne politike zapošljavanja Mirela Niković: mirela.nikovic@zzzcg.me

Savjetnik za rehabilitaciju Nataša Kovačević: natasa.kovacevic@zzzcg.me

Savjetnik za pravne poslove Nikica Purlija: nikica.purlija@zzzcg.me

Sve dodatne informacije za sve korisnike (poslodavce) i nezaposlena lica, mogu se dobiti na telefone Biroa rada-030/302-270; 030/313-048, kao i na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore- www.zzzcg.me .

The post U Birou rada od danas konsultacije samo telefonom first appeared on BARinfo.

Tokom 2019. godine, na sezonskim poslovima je zaposleno gotovo 3.400 osoba sa evidencije Područne jednice, a oglašavanje slobodnih radnih mjesta je bilo na približnom nivou.

“Posredstvom Područne jedinice Bar tokom prošle godine u Baru je zaposleno 1.538 sezonskih radnika, u Ulcinju 1.002, a u Budvi 843 sezonca. Dakle, prethodnih 12 mjeseci, u ove tri opštine, smo premašili plan za gotovo 600 angažmana i zabilježili najveći uspjeh u odnosu na mnogo godina unazad”, kazao je načelnik Područne jedinice Bar Veselin Orlandić dodajući da je uvjeren da će i ove sezone biti zainteresovanih sa evidencije za posao tokom ljeta.

“Što se tiče kretanja i prognoze u posljednje vrijeme bio je karakterističan priliv lica na evidenciju iz tri razloga: povratak sa sezonskog zapošljavanja, prijava zbog stručnog osposobljavanja visokoškolaca i prijava budućih aplikanata za dodjelu bespovratnih sredstava. U ovo doba godine doći će do pada broja lica na evidenciji jer su visokoškolci sredinom mjeseca počeli stručno osposobljavanje”, saopštio je Orlandić.

Što se tiče programa obrazovanja odraslih u toku 2019. godine je 11 lica sticalo znanja za stručnu kvalifikaciju “zaštitar/ka” za 11 lica, za zanimanje “računovodstveni tehničar/ka” 10 lica i kroz program obrazovanja za rad na računaru obučeno je 15 lica.

Kroz programe javnih radova “Neka bude čisto” i “Регsonalni asistent” je angažovano 21 nezaposleno lice.

Trenutno je aktuelan program osposobljavanja za samostalan rad koji će biti završen u aprilu 2020. godine, a program osposobljavanja za rad kod poslodavca je nedavno završen.

Za prvi poziv za dodjelu grantova za samozapošljavanje bilo je zainteresovano 33 nezaposlena lica iz Područne jedinice Bar. Održana su dva trodnevna seminara gde je učestvovalo 21 lice od kojih je 14 podnijelo zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava po Programu grantova za samozapošljavanja, dobijenog iz EU fondova.

The post Nezaposlenost u Baru ispod crnogorskog prosjeka first appeared on BARinfo.

“Prijavljivanje se obavlja elektronski, na portalu e-Uprave. Poslodavci koji se prijavljuju po prvi put, na početku se moraju registrovati, a potom potražiti visokoškolce za čiji su radni angažman zainteresovani”, objašnjava Suzana Mašanović iz Biroa rada Bar.

Ona podsjeća da je osnovni cilj programa da olakša prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada, kroz pružanje mogućnosti za dodatno sticanje znanja, radnih vještina i kompetencija. Program treba da doprinese smanjenju nezaposlenosti i davanju smjernica ustanovama visokog obrazovanja prilikom koncipiranja upisne politike. Stručno osposobljavanje korisnika traje devet mjeseci i priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci, a i uslov je za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.

Poslodavci imaju pravo da angažuju i po nekoliko visokoškolaca. Mašanović podvlači da najveće interesovanje vlada za ekonomistima i pravnicima, a nije zanemarljiva ni potražnja za građevinskim i saobraćajnim inženjerima, arhitektama, dizajnerima, informatičarima…

“Prilikom prijavljivanja poslodavci moraju voditi računa da precizno naglase za koji studijski program su zainteresovani. Kada su u pitanju, recimo, ekonomske nauke, treba navesti da li je u pitanju bankarstvo, računovodstvo…, jer se dešava da ne možemo upariti poslodavce i visokoškolce ako se studijski program ne poklapa sa onim koji je visokoškolac završio”, objašnjava Mašanović. U Birou rada su, kako navodi, na raspolaganju za pomoć prilikom rješavanja svih nedoumica, a svaki korak procedure prijavljivanja objašnjen je i na e- Upravi.

“Iako je prijava on line, svaki poslodavac je obavezan da biroima dostave obrazac ‘E-1’ koji je u fizičkom obliku, kao potvrdu i dokaz da su zaista prijavljeni i da su uspješno prošli proceduru”, navodi Mašanović.

Poslodavci iz privatnog sektora prijave za učešće u Programu stručnog osposobljavanja podnose područnoj jedinici Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i preko portala e-Uprave. Poslodavci su dužni sa korisnicima omoguće osposobljavanje u skladu sa Programom stručnog osposobljavanja lica sa visokim obrazovanjem, a da li se program realizuje u skladu sa propisima, kontrolisaće stručni tim.

Ovaj program se pokazao kao veoma uspješan, a praksa pokazuje da nakon završetka stručnog usavršavanja oko 30% visokoškolaca ostane u radnom odnosu kod istog poslodavca. Korisnici dobijaju mjesečnu nadoknadu u visini od 50% prosječne zarade u Crnoj Gori.

The post Počelo prijavljivanje poslodavaca za Program stručnog usavršavanja visokoškolaca first appeared on BARinfo.

Danas su u RACC EDUCO prostorijama, uz prisustvo predstavnika Zavoda za zapošljavanje i Biroa rada Bar, svečano uručene diplome polaznicima koji su uspješno završili programe obrazovanja – osam  polaznika je steklo zvanje Računovodstveni tehničar/ka i 14 polaznika je steklo znanja i vještine rada na računaru.

“Učesnici naših programa obrazovanja vjeruju da im RACC EDUCO omogućava sticanje znanja i vještina koje snažno utiču na njihov razvoj, čine ih vidljivim na tržištu rada i osiguravaju im sigurne korake na stazama profesionalne karijere”, istakli su ispred RACC EDUCO. I nakon završenog programa, RACC EDUCO podržava svoje polaznike pružajući im pomoć pri zapošljavanju kroz promociju kroz klijentske baze svojih poslovnih partnera.

Tokom septembra, RACC EDUCO će vršiti upis novih polaznika sledećih programa obrazovanja za sticanje zvanja i stručnih kompetencija:

*Program obrazovanja za osposobljavanje za zanimanje Administrator / Administratorka
*Program obrazovanja za osposobljavanje za zanimanje računovodstveni tehničar/ka
*Osnove računarske pismenosti
*Program obrazovanja za sticanje preduzetničkih znanja i vještina

Svi zainteresovani se mogu prijaviti na mail racceduco@gmail.com ili kontakt telefon, +382 (0)30 311 626, radnim danima od 09 do 15 časova, a zainteresovana nezaposlena lica mogu se prijaviti i Birou rada Bar.

Pozivamo vas da zajedno stičemo nova znanja!

The post Završena još jedna uspješna obuka u RACC EDUCO centru, upis novih polaznika u toku first appeared on BARinfo.

“U Baru je vezano za turizam i ugostiteljstvo radno angažovano 775 lica, u Ulcinju 521, a u Budvi 412. U trgovini ovog ljeta u Baru rade 532 sezonca, u Ulcinju 341, dok je u Budvi u toj djelatnosti zapošljeno 283 lica sa evidencije. U ostalim djelatnostima u Baru radi 215, u Ulcinju 134, a u Budvi 129 sezonaca. U tri najjužnije crnogorske opštine do danas je zapošljeno ukupno 3.342 sezonska radnika”, navodi šef Biroa rada Bar Željko Rolović.

Da sezona još uvijek traje, potvrda je i što je tokom posljednje sedmice na području Bara zapošljeno 18 sezonskih radnika, u Ulcinju 11, dok je u Budvi u tom periodu angažovano četvoro lica. Posao tokom sezone još uvijek traži 53 lica sa evidencije u Baru i 14-toro u Ulcinju.

Za ovo ljeto za područje Bara bilo je projektovano zapošljavanje 1.426 lica na sezonskim poslovima. Do druge polovine avgusta ta brojka je premašena za 96 sezonaca, dok je na nivou tri opštine plan premašen za 516 lica.

Podaci kojima raspolaže Biro rada su, kako tvrdi Rolović veoma precizni i nijesu podložni nikakvim statističkim promjenama. Stoga ohrabruje podatak da je ove godine u Baru 182 sezonca više u odnosu na prošlu, dok ih je u područnoj jedinici koja obuhvata tri opštine 322 više. Zadovoljni su i interesovanjem poslodavaca.

“Kampanje, medijske prezentacije i kvalitetno urađene pripremne aktivnosti, započete još početkom godine, kojima smo animirali kako nezaposlene, tako i poslodavce, dale su željene rezultate. Proces selekcije i odabira kandidata završen je na vrijeme”, kaže Rolović.

Već nekoliko godina izdavanje radnih dozvola nerezidentima nije nadležnost Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, već se time bavi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Od januara do avgusta izdato je 19.502 radnih dozvola strancima koji su u Crnu Goru stigli uglavnom iz okruženja-Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, sa područja Kosova…

Na evidenciji barskog Biroa rada trenutno je 1.473 nezaposlenih lica, što ukazuje da je stopa nezaposlenosti pala ispod deset procenata. U uporednom periodu prošle godine ta stopa je bila 13,24%.

The post Biro rada: Rast broja zaposlenih sezonaca first appeared on BARinfo.