Mihailović je istakao da novi aranžman sa danskom kompanijom Norden, kojim su vozarine za 2027. povećane za 20 odsto, omogućava i primjenu planiranog “Euro modela”, veća primanja pomoraca i redovno održavanje brodova. Istovremeno, rukovodstvo priprema plan restrukturiranja vrijedan između 60 i 70 miliona eura.

„Nakon dužeg niza godina možemo govoriti da kompanija sigurno neće tražiti intervenciju države u narednom periodu i da će samostalno isplatiti anuitete koji dospijevaju u januaru i julu 2027. i januaru 2028. godine“, kazao je Mihailović u intervjuu za “Dan”.

Dan: Šta konkretno donosi nastavak saradnje sa danskom kompanijom Norden?

Mihailović: Barska plovidba 99 odsto prihoda ostvaruje izdavanjem brodova “Bar” i “Budva” u vremenski zakup. Ugovori se zaključuju na 10 do 12 mjeseci radi stabilnosti finansiranja. Novim aranžmanom ugovorene su vozarine za 20 odsto veće nego u ovoj godini. Konkretni dnevni iznosi zaštićeni su ugovornom obavezom čuvanja povjerljivih podataka. Očekujemo dodatne prihode od oko 1,65 miliona dolara, zavisno od toga da li će aranžman trajati 10 ili 12 mjeseci. To nam omogućava da akumuliramo sredstva za otplatu tri naredna anuiteta Eksim banci od oko 5,3 miliona dolara, redovno servisiramo i održavamo brodove, isplaćujemo uvećane zarade pomorcima i obezbijedimo sredstva za isplatu zarada prema planiranom “Euro modelu” za 2027. godinu.

Dan: Kako planirate da riješite nagomilane dugove?

Mihailović: Dug prema državi nastao je kada kompanija nije mogla samostalno da otplaćuje kredit, pa je obaveze izmirivala država kao garant. Prvi uslov za rješavanje tog problema jeste stabilna likvidnost, koju smo obezbijedili većim vozarinama. Paralelno radimo na restrukturiranju. Vlasnički odnos je 51 odsto država, a 49 odsto manjinski akcionari. Potreban je kvalitetan plan, uz finansijsko učešće države ili strateškog partnera koji bi zamijenio manjinske akcionare, jer oni nemaju kapacitet da finansiraju obnovu flote. Procjenjujemo da bi za to bilo potrebno 60 do 70 miliona eura.

Dan: Ima li konkretnih rezultata u traženju strateškog partnera?

Mihailović: Sa jednom kompanijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata usaglasili smo potpisivanje memoranduma o razumijevanju sa Ministarstvom pomorstva, ali je to odloženo zbog rata na Bliskom istoku. Pregovarali smo i sa renomiranom grčkom kompanijom, koja je dostavila predloge saradnje. Obje kompanije sprovele su detaljnu analizu poslovanja i sa našim menadžmentom pripremile modele razvoja. Nakon finansijske stabilizacije u 2027. očekujemo nastavak i konkretizaciju tih aktivnosti.

Dan: Kako komentarišete navode o troškovima Vaših putovanja i reprezentacije?

Mihailović: Troškovi koji se pominju u javnosti nijesu samo troškovi izvršnog direktora, već zbirne kartice koja se koristi za potrebe kompanije. Broj dana i troškovi putovanja su, smatram, tendenciozno duplirani, a zatim sabrani za tri kalendarske godine, od 2024. do 2026, kako bi se direktor predstavio kao bahat funkcioner koji rasipa državni novac. Ne želim da polemišem, ali podsjećam da sarađujemo sa partnerima iz Italije, Hrvatske, Grčke, Danske, Velike Britanije, Španije, UAE, Švajcarske i Kine. Dešava se da naši brodovi i po devet mjeseci ne pristanu ni u jednu evropsku luku. Imamo i brojne dobavljače rezervnih djelova i opreme neophodne za funkcionisanje brodova i posada.

Dan: U kakvom su stanju brodovi “Bar” i “Budva”?

Mihailović: Oba broda izgrađena su 2014. godine, a 2024. prošli su redovan desetogodišnji remont. Trenutno ispunjavaju kriterijume za pristajanje u svim svjetskim lukama, što nam omogućava ugovaranje visokih vozarina. Ipak, brodovi stare, a tržišni zahtjevi postaju sve stroži. Bez podmlađivanja flote, dugoročna održivost nije realna. Postojeći brodovi mogu poslužiti i kao obezbjeđenje za nabavku novih. Nakon dešavanja sa Crnogorskom plovidbom, pojačali smo nadzor nad kvalitetom održavanja kako bismo izbjegli sličan scenario.

Dan: Kada bi mogle biti obnovljene linije Bar–Bari i Bar–Ankona?

Mihailović: Tokom 2025. godine preko partnera Jadrolinije i Adrija ferisa uspostavili smo sezonske linije Bar–Bari i Bar–Ankona, ali smo ih morali obustaviti zbog problema sa gatom V. Luka Bar radi na sanaciji gata, nakon čega planiramo obnavljanje obje linije. Pregovaramo i o povezivanju sa grčkim gradom Patrom. Nadam se da ćemo, makar tokom sezone, imati intenzivniji saobraćaj i više putnika. Razmatramo i kupovinu feribota uz grejs period, ali isključivo u okviru plana restrukturiranja.

The post Izvršni direktor Barske plovidbe: Sami plaćamo tri rate od 5,3 miliona dolara Eksim banci first appeared on BARinfo.

Na liniji do Barija je plovio bord “Dalmacija” u vlasništvu hrvatske kompanije “Jadrolinija”, a liniju do Drača i Ankone održavao je feribort “Mia” italijanske kompanije “Adria Ferries”.

Na pitanja “Vijesti” o ovom problemu, koja su poslata prošle sedmice iz resora ministra Radulovića, “Vijestima” nije odgovoreno.

Izvršni direktor “Barske plovidbe” Boris Mihailović “Vijestima” je zvanično kazao da ove godine, tokom ljetnje sezone, neće raditi pomorska linija od Bara do Barija jer hrvatska kompanija “Jadrolinija” nema raspoloživi brod za tu relaciju.

Iz “Barske” i Radulovićevog resora ranije je poručivano da će brod “Dalmacija” povezivati Bar i Bari tokom šest mjeseci u 2026. godini. Ipak, ugovor o tom poslu i saradnji još uvijek nije potpisan, a Mihailović kaže da neće ni biti.

“Ugovor neće biti potpisan jer, kako je predočeno predstavnicima ‘Barske plovidbe’ na sastanku u Rijeci, ‘Jadrolinijin’ brod ‘Marko Polo’ više ne zadovoljava standarde za međunarodne linije. Brod ‘Dalmacija’ će preuzeti i njegove linije prema Italiji i nema prostora da održava i liniju Bar -Bari”, rekao je redakciji Mihajlović.

Vrlo je vjerovatno, dodao je, da ugovor s “Jadrolinijom” neće biti aktivan ni iduće godine jer, kako im je saopšteno na sastanku, oni ne planiraju skoru kupovinu broda koji bi mogao eventualno da se uključi u održavanje te linije.

Upitna je, kako je rekao “Vijestima”, i linija Ankona – Bar – Drač i još nije potvrđena za ovu sezonu jer Gat V u barskoj luci još uvijek nije saniran.

“Razlog je što gat V nije još uvijek saniran, a i kada bude saniran upitna je saglasnost lučkih vlasti za pristajanje broda ‘Mia’ na njemu. Prošle godine je pristajanje bilo organizovano na alternativnom mjestu u okviru luke uz napore svih da se održi kontinuitet zbog prethodno preuzetih obaveza i prodatih karata”, poručio je Mihailović.

Alternativno pristajanje i cjelokupna organizacija je na ivici zakonitosti, po njegovim riječima, i skoro je neisplativo za “Barsku plovidbu” jer “još nije potvrđena mogućnost da se nešto slično uradi i ove godine, dijelom i zbog zauzetosti doka za komercijalnu upotrebu”.

Ministar pomorstva je u protekle dvije godine poručivao da Vlada nastavlja s intenzivnim naporima na širenju pomorske mreže i unapređenju regionalne povezanosti.

“Linija Bar-Bari će omogućiti siguran i efikasan transport putnika i robe”, rekao je Radulović ranije i dodao da je linija do Barija četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što je ocijenio kao značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore.

Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu, govorio je, a inicijative Vlade potvrđuju njihovu posvećenost da Crnu Goru pozicioniraju kao “ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana”.

Brod “Dalmacija” hrvatske kompanije “Jadrolinija” trebalo je da plovi od 1. jula do 27. avgusta 2025. godine, prevozići putnike i automobile i spaja crnogorsku luku Bar s italijanskim Barijem. Ostavljen je bio i prostor da se rad linije produži na septembar, ali su tada poručivali da će to zavisi od pregovora kompanija. Brod je trebalo na ovoj dionici da ide makar jednom sedmično.

Uprkos najavama, “Dalmacija” nije isplovila prvog jula jer je zbog vanrednih okolnosti i havarije na brodu “Bartol Kašić”, iste hrvatske kompanije, otkazano više polazaka na linijama Bar – Bari i Dubrovnik – Bari.

Radulović i Mihailović tada su ugostili italijansku ambasadroku Andreinu Marselu, ali na trajektu “Mia”, kojim je prethodne godine otvorena pomorska linija Ankona – Drač – Bar.

Komentarišući potencijalno uspostavljanje crnogorske, direktne, linije do Barija, koja je postojala godinama, Radulović je tada kazao da ne isključuju mogućnost kupovine trajekta, ali da im je sada primaran fokus saradnja sa “Jadrolinijom”.

Tada s hrvatskom kompanijom imaju ugovor do sredine septembra, a plan je bio, po njegovim riječima, da se ove godine taj period produži na šest mjeseci. Ipak, ispostavilo se da taj brod neće nijednom isploviti iz barske luke.

“Vidjećemo sa premijerom (Milojkom Spajićem) i Ministarstvom finansija šta možemo da uradimo što se tiče nekog feribota. Nije isključeno da u nekom narednom periodu uđemo u neku kupovnu. Za sada, fokus jeste saradnja sa ‘Jadrolinijom’”, poručio je Radulović ranije.

Iako su se na mnogim stranama dičili uspostavljanjem dvije trajketne linije s Italijom, događaji koji su uslijedili prošlog jula i avgusta pokazali su da Ministarstvo pomorstva i kompanija “Barska plovidba” nijesu bili spremni za ovaj posao.

Posljednjeg dana jula na gatu V, mjestu na kom se vezuju i operacije ukrcaja i iskrcaja vozila i putnika vrše feriboti “Dalmacija”, odnosno veliki feribot “AS Mia” desila se havarija. Tada su obustavljene obje linije.

U gatu su se pojavile dvije rupe prečnika oko 15 metara s vidljivim ulegnućima i pukotinama u betonskom pokrivaču, duboke oko dva do tri metra. Da se rupe zakrpe biće potrebno 300 hiljada eura, a radovi će za sada biti plaćeni iz kase “Luke Bar”.

Feribot “AF Mia” isplovio je iz barske luke 11. avgusta prošle godine, nakon što je ta pomorska linija do daljnjeg bila prekinuta zbog oštećenja na dijelu operativne.

Ovo rješenje je tada ponudila uprava AD “Luka Bar” koje je obezbijedila i ostale uslove u njihovoj nadležnosti kako bi se pomorska linija “spasila” prošle ljetnje sezone – osposobili su alternativni gat, angažovali privatno obezbjeđenje a Opština Bar na sebe preuzela obavezu zatvaranja saobraćajnice u blizini gata.

The post Bar ostao bez trajekata sa Barijem i Ankonom first appeared on BARinfo.

Tokom posjete, delegacija je obišla luke u Jokohami i Kašimi, gdje su se upoznali sa organizacijom rada, tehnološkim rješenjima i modelima upravljanja koji ovu zemlju svrstavaju među svjetske lidere u oblasti pomorskog saobraćaja i lučke infrastrukture.

Poseban fokus bio je na savremenim sistemima logistike, digitalizaciji lučkih operacija, bezbjednosnim standardima, kao i održivim praksama u upravljanju lukama i zaštiti životne sredine.

“Ovo je bila prilika da razmijenimo iskustva sa japanskim partnerima i sagledamo mogućnosti unapređenja saradnje u oblasti razvoja lučke infrastrukture i pomorskog sektora u Crnoj Gori”, kazao je državni sekretar u MPO Pavle Tripković.

Posjeta Japanu, smatra državni sekretar u MPO Jovan Šćekić, bila je prilika da se otvore nove mogućnosti za jačanje bilateralnih odnosa kroz saradnju i primjenu savremenih rješenja u razvoju crnogorskog pomorstva.

Pored državnih sekretara Ministarstva pomorstva u posjeti Japanu bili su i direktor Luke Bar Ilija Pješčić i direktor Barske plovidbe Boris Mihailović.

“Sa pozicije Luke Bar bilo nam je značajno da tokom obilaska tamošnjih luka vidimo na koji način se vrši monitoring nad lučkom infrastrukturom. Takođe, dekarbonizacija luka, kao i izazovi sa kojima se suočavaju njihove luke za rasuti teret, a koji se prvenstveno odnose na ekologiju i očuvanje životne sredine, zajednički su i nama”, kazao je Pješčić.

Direktor Barske plovidbe Boris Mihailović kazao je da je tokom posjete ostvario direktne kontakte sa brodarskim kompanijama kao i predstavnicima brodogradilišta. Ova saradnja doprinijeće transformaciji kompanije koja je planirana u narednom periodu.

Tokom boravka u Japanu delegacija je posjetila tamošnje Ministarstvo zemljišta, infrastrukture, saobraćaja i turizma gdje se sastala sa direktorom Kancelarije za politiku industrijskih luka (MLIT) Tetsuya Hajakavom.

Ministarstvo pomorstva nastaviće da razvija partnerstva sa relevantnim međunarodnim institucijama, u cilju podizanja efikasnosti, konkurentnosti i održivosti crnogorskih luka.

The post Direktori Luke Bar i Barske plovidbe u zvaničnoj posjeti Japanu first appeared on BARinfo.

Barska plovidba (BP) je uplatila 1,6 miliona dolara kineskoj Eksim banci za otplatu kredita za kupovinu dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“ – kazao je Pobjedi izvršni direktor te kompanije Boris Mihailović.

Ipak, kako je naveo, to je dio prve polugodišnje rate koja iznosi 1,78 miliona dolara, a Mihailović očekuje da će ostatak od 183.800 dolara uplatiti narednih dana kada im na račun legne uplata od najamnine broda ,,Budva“.

Dug

I ova rata, koja je dospjela na naplatu 21. januara, kao i prethodna isplaćena je iz sopstvenih sredstava Barske plovidbe.

“Nakon uplate kompletne januarske rate dug prema Eksim banci će biti 23,3 miliona dolara, što znači da je do sada po osnovu kredita za brodove plaćeno ukupno 34,8 miliona dolara”, kazao je Mihailović.

Na pitanje Pobjede koliko je Barska plovidba do sada samostalno platila Eksim banci, a koliko država, Mihailović navodi da je država u situacijama kada kompanija nije imala sredstava za otplatu kredita platila 9,44 miliona dolara, dok je Barska plovidba samostalno izmirila dio duga od 25,3 miliona dolara.

“Država je do sada četiri puta platila po 1,5 milion eura da bi Barska plovidba dodala nedostajuća sredstva do punog iznosa rate i izmirila obaveze prema Eksim banci za polugodišnje rate u 2019. i 2020. godini. Osim toga, država Crna Gora je iz budžeta izvršila i dvije direktne uplate u julu 2024. godine i januaru 2025. godin”, kazao je Mihailović.

Na pitanje Pobjede koliko je Barska plovidba do sada samostalno platila Eksim banci, a koliko država, izvršni direktor Barske plovidbe Boris Mihailović navodi da je država u situacijama kada kompanija nije imala sredstava za otplatu kredita platila 9,44 miliona dolara, dok je Barska plovidba samostalno izmirila dio duga od 25,3 miliona dolara

Barska plovidba će kredit otplaćivati do početka 2033. godine kada dospijeva posljednja rata u iznosu od 1,56 miliona dolara.

Nezakonita državna pomoć

Iako je Barska plovidba pred Upravnim sudom pokušala da poništi rješenje Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koje se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći za garanciju i otplatu kredita Eksim banci za kupovina brodova ,,Bar“ i ,,Budva“, Upravni sud je početkom prošle godine tu tužbu odbio. Tada je iz Agencije za zaštitu konkurencije saopšteno da je riječ o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći. Na pitanje Pobjede da li ova kompanija vraća državi dug po tom osnovu, nijesmo dobili konkretan odgovor.

“Rukovodstvo Barske plovidbe je u stalnom kontaktu kako sa resornim ministarstvom tako i sa Ministarstvom finansija u iznalaženju načina da, sa jedne strane, preduzeće nastavi sa daljim poslovanjem i radi na održanju i razvoju pomorske privrede, a sa druge strane, da se dogovori način izmirenja obaveza preduzeća prema državi Crnoj Gori”, naveo je Mihailović.

Rukovodstvo Barske plovidbe je u stalnom kontaktu kako sa resornim ministarstvom tako i sa Ministarstvom finansija u iznalaženju načina da, sa jedne strane, preduzeće nastavi sa daljim poslovanjem i radi na održanju i razvoju pomorske privrede, a sa druge strane, da se dogovori način izmirenja obaveza preduzeća prema državi Crnoj Gori – naveo je izvršni direktor Barske plovidbe Boris Mihailović

Prošla godina je za poslovanje Barske plovidbe, kako je ranije kazao Pobjedi, bila relativno stabilna.

“Nakon izazovne 2024. godine kada smo imali redovne desetogodišnje remonte koje smo sami finansirali u vrijednosti od oko 3,5 miliona dolara i niske ugovorene vozarine od 10.500 dolara dnevno, što je prouzrokovalo nemogućnost plaćanja rata za kredit, ušli smo u relativno stabilniju 2025. godinu kada smo usljed veće vozarine i već plaćenog remonta imali bolju poziciju”, kazao je ranije Mihailović našoj redakciji, dodajući da očekuje da godinu završe u plusu preko tri miliona eura.

Brodove su za ovu godinu iznajmili danskoj kompaniji Norden po istoj cijeni kao i prošle godine, 11.500 dolara dnevno, uz umanjenje od pet odsto za brokersku proviziju. Mihailović je ranije kazao Pobjedi da je uslov za dalji razvoj kompanije restrukturiranje.

“Ukoliko se ne bi uradio kvalitetan plan restrukturiranja duga koji bi pratio adekvatan investicioni plan, kompanija bi sigurno kroz šest do sedam godina doživjela sudbinu Crnogorske plovidbe. Ovo prosto zbog činjenice da bi postojeći brodovi već bili stari i ne bi mogli biti osnova za održavanje kompanije likvidnom”, kazao je ranije Mihailović, dodajući da bi taj plan trebalo da pripremi Vlada ili da nađe strateškog partnera koji bi finansirao biznis plan.

Država Crna Gora je zajedno sa Fondom PIO, Zavodom za zapošljavanje i Razvojnom bankom sa 52 odsto većinski vlasnik Barske plovidbe.

Crnogorska plovidba ostala bez brodova

Prošla godina bila je posebno burna za drugu državnu brodarsku kompaniju Crnogorska plovidba, koja je u sto postotnom vlasništvu države. Ta kompanija i država su isplatili sve rate Eksim banci za kupovinu brodova ,,Kotor“ i ,,21. maj“, ali je Crnogorska plovidba ipak je lani prodala ta dva broda za ukupno 13,2 miliona dolara, odnosno oko 11,2 miliona eura. Odluku o prodaji brodova ,,Kotor“ i ,,21. maj“ Vlada je, na prijedlog Ministarstva pomorstva, donijela na jednoj od brojnih elektronskih sjednica.

Brodovi Crnogorske plovidbe su tokom prošle godine u više navrata zadržavani u svjetskim lukama zbog tehničkih neispravnosti i kašnjenja sa isplatom zarada pomorcima. I dok su iz Ministarstva pomorstva i Crnogorske plovidbe sve vrijeme tvrdili da je stanje na brodovima izuzetno loše i to tokom samog procesa prodaje, dio stručne javnosti je bio skeptičan smatrajući da se s razlogom u javnosti plasiraju takve informacije.

Prvo je Ministarstvo pomorstva najavilo krivične prijave zbog lošeg stanja brodova, a onda je uslijedila i krivična prijava Sindikata pomoraca i to protiv članova Vlade koji su glasali za prodaju brodova, te odgovornih u resorima pomorstva i finansija i Crnogorskoj plovidbi.

Pobjedi su iz Ministarstva pomorstva kazali da su prošlog ljeta podnijeli krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Crnogorske plovidbe, koje je na inicijativu ministra Filipa Radulovića prethodno smijenjeno. Cilj je, kako su kazali, da se ispita i utvrdi eventualna krivična odgovornost u vezi sa lošim poslovanjem i poslovnim odlukama.

“Krivična prijava je podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu koje je nadležno da sprovede potrebne radnje i donese odluku o daljem toku postupka. U ovom trenutku nemamo saznanja o ishodu krivične prijave”, kazali su ranije iz Ministarstva pomorstva.

S druge strane, SDT-u je stigla prijava i Sindikata pomoraca početkom novembra prošle godine u kojoj je traženo da se utvrde sve činjenice u vezi prodaje brodova ,,Kotor“ i ,,21. maj“. Predložili su da se izuzme kompletna dokumentacija o procjeni vrijednosti brodova i njihovoj prodaji te da se angažuju nezavisni međunarodni pomorski i finansijski vještaci kako bi se sprovela revizija stručnih procjena vrijednosti brodova, uslova ponuda i ekonomske opravdanosti same prodaje, ali i utvrdila visina pričinjene štete i eventualna krivična odgovornost.

Iz Ministarstva pomorstva su Pobjedi nedavno saopštili da je kompanija Crnogorska plovidba od starta bila loše strateški pozicionirana uz stalno gomilanje dugova. Dodaju da je u takvim okolnostima i realnoj opasnosti od prinudne zapljene broda, Crnogorska plovidba bila prinuđena da proda brodove ,,u skladu sa tržišnim uslovima i ponudama koje su u tom trenutku bile dostupne“.

“Te odluke bile su rezultat konkretne finansijske situacije kompanije, a ne odraz odnosa države prema pomorstvu kao strateškoj grani”, kazali su ranije našoj redakciji iz Ministarstva pomorstva.

The post Barska plovidba uplatila Kinezima 1,6 miliona dolara first appeared on BARinfo.

Prethodnu ratu su platili od sredstava obezbijeđenih prodajom zgrade, dok će ovu izmiriti iz redovnih prihoda. Ocjenjuje da to ukazuje na ispravnost poslovne politike koja je vođena u prethodnom periodu. Mihailović navodi da je prošla godina za ovu kompaniju bila relativno uspješna.

“Nakon izazovne 2024. godine kada smo imali redovne desetogodišnje remonte koje smo sami finansirali u vrijednosti od oko 3,5 miliona dolara i niske ugovorene vozarine od 10.500 dolara dnevno, što je prouzrokovalo nemogućnost plaćanja rata za kredit, ušli smo u relativno stabilniju 2025. godinu kada smo usljed veće vozarine i već plaćenog remonta imali bolju poziciju. Prema trenutnim podacima, očekujem da ćemo 2025. godinu završiti u plusu preko tri miliona eura, što pokazuje da ova kompanija ima određeni potencijal za opstanak i pored nagomilanih problema iz prethodnog perioda, ukoliko bi se u narednom periodu povukli odgovarajući potezi u smjeru razvoja”, navodi Mihailović.

Dodaje da su za dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“ ugovorili najam za ovu godinu po istoj cijeni kao i lani od 11.500 dolara dnevno, uz umanjenje od pet odsto za brokersku proviziju.

“Ugovor je sklopljen sa danskom kompanijom ‘Norden’ sa kojom naša kompanija ima višegodišnju uspješnu saradnju. Radi se o renomiranoj kompaniji što garantuje stabilnost u prihodima i poslovanju tokom ove godine. Ugovor je potpisan preko brokerske kuće ‘Clarkson’ iz Atine koja je takođe jedan od lidera u svojoj branši”, kazao je Mihailović.

Na pitanje “Pobjede” u vezi sa prodajom upravne zgrade koja je rezultirala krivičnim prijavama i tužbom kompanije “Admiral holding”, Mihailović navodi da se pred Privrednim sudom vodi spor, te da očekuje presudu u korist “Barske plovidbe”.

“Očekujem da će prijave i tužba biti odbačeni, jer ne postoji pravni osnov, te ne očekujem nikakve dalje posljedice, kako za firmu, tako ni za sebe. Medijska šteta je već napravljena, ali kao što sam naveo, rezultati potvrđuju ispravnost naše poslovne politike”, kazao je Mihailović.

The post Mihailović: Barska plovidba će sama platiti narednu ratu kredita Exim banci first appeared on BARinfo.

Naime, zgrada je prodata 21. jula ove godine kompaniji “Roaming Montenegro”, iako je ona dala za 200 hiljada lošiju ponudu od firme “Admiral Holding” (1,75 miliona u odnosu na 1,95 miliona). Specijalno državno tužilaštvo se bavi time, a “Admiral Holding” je pokrenuo postupak kod Privrednog suda kojim traži prekid prenosa vlasništva dok traje istraga.

***

Izvršni direktor “Barske plovidbe” Boris Mihailović je “Vijestima” istakao da je saglasnost da prihvati nižu ponudu dobio od Odbora direktora i na sastanku u Vladi.

“Barska plovidba” je zgradu koja se nije koristila 20 godina dala u prodaju kako bi platila ratu za svoje brodove i pomogla “Crnogorskoj plovidbi”. Komisija sastavljena od pravnika iz kompanije obje ponude je najprije proglasila ispravnim. Jedini uslov konkursa bila je veća cijena. Međutim, Komisija je nakon toga angažovala privatnog advokata koji 25 dana kasnije navodno utvrđuje da zaposleni “Admiral Holdinga” koji je pregledao zgradu nije imao ispravno popunjeno ovlašćenje od notara. Istog dana kada je Mihailović saopštio da je prihvatio ponudu “Roaminga”, sa njima je potpisao kupoprodajni ugovor, a kupac je istog dana uplatio novac i započeo proceduru prenosa imovine. “Admiral Holdinga” je zatim predao prijavu tužilaštvu. Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ušli su u sjedište “Barske plovidbe” 26. jula, gdje su tražili na uvid dokumentaciju oko sporne odluke o prodaji stare zgrade, a narednih dana su saslušali više osoba.

Mihailović je potvrdio “Vijestima” da je saslušan u Specijalnom policijskom odjeljenju u Podgorici, u svojstvu građanina, a po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.

“Dobio sam ovlašćenje od Vlade Crne Gore, raspisali smo konkurs, svi su imali mogućnost da se jave. Dva ponuđača su ispunila formalnu proceduru, jedan suštinski nije ispunio. Donio je retroaktivno punomoćje koje nije zakonito, po ocjeni advokata i Komisija nije imala alternativu. Potvrdu koja je nezakonita ne može se prihvatiti kao validni dokument”, ispričao je Mihailović.

Nakon što je Komisija za vrednovanje dokumentacije dostavila svoje mišljenje, 16. jula, Mihailović ga je, kako je ispričao “Vijestima”, predočio Odboru direktora te kompanije sjutradan, i od tog tijela dobio zeleno svjetlo da on bude taj koji će donijeti odluku.

Uslijedio je sastanak u Ministarstvu finansija, 18. jula, kojem je prisustvovao i ministar finansija, Novica Vuković, Zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Crne Gore Bojana Ćirović, predstavnici Ministarstva pomorstva i predsjednik Odbora direktora Barske plovidbe, Ćazim Alković.

“Ja sam na sastanku rekao da mi imamo opciju da poništimo ovaj oglas, ili da prihvatim ponudu koja je formalno ispravna. Ja sam postavio pitanje i ministru (Vukoviću) i Zaštitinici (Ćirović) šta treba uraditi jer to znači da, ako ja poništim oglas, država u ponedeljak treba da plati milion i 795 hiljada dolara kineskoj Eskim banci. Oni su rekli da ta sredstva nemaju, da je cijela prodaja namijenjena da se ne bude došlo u tu situaciju”, kazao je Mihailović.

Dodao je da su mu oni odgovorili da ukoliko ima regularnu ponudu, koja je ispravna i koja je preko procijenjene vrijednosti nekretnine, treba da izabere takvu ponudu.

“To je bio zajednički stav svih na tom sastanku. Nakon toga sam donio odluku, za šta me je ovlastila Skupština akcionara”, poručio je i ocijenio da je sve uradio transparentno, te da se “pravila moraju poštovati”.

On kaže da je 21. jula, kada je bio rok za uplatu rate kredita, zvanično obavijestio Odbor direktora o odluci da zgradu proda “Roaming Montenegro” sa 1,75 miliona eura. Ugovor je potpisan istog dana, kada su i prebačena sredstva i plaćena julska rata kredita kineskoj Eksim banci. Kaže, iz medija su saznali da je kompanija “Admiral Holding” podnijela tužbu Privrednom sudu, kazao je, što on smatra da je prava adresa za ove vrste sporova. U tom procesu još uvijek nijesu dobili nikakav zvaničan poziv i obavještenje.

***

Predsjednik Odbora direktora “Barske plovidbe” mr Ćazim Alković obratio se sinoć demantom i iznio drugačiju verziju od direktorove, kada je uloga Odbora direktora u pitanju.

“Odbor direktora Barske povidbe AD nikada nije odlučivao o izboru ponude, niti postoji Odluka o saglasnosti, niti je Odbor mogao dati saglasnost u vezi sa tim”, istakao je Alković. 

Kako navodi, “Odluku o prodaji stare poslovne zgrade Barska plovidba AD u Ulici maršala Tita u Baru donijela je Skupština akcionara, koja je ovlastila izvršnog direktora Borisa Mihailovića da sprovede kompletan postupak prodaje zgrade, pa Odbor po tom pitanju nije imao mandat da odlučuje, niti je imao mandat da se miješa u izbor ponuđača.

Odbor je samo bio informisan o aktivnostima izvršnog direktora i Komisije koju je formirao direktor. Odbor je takođe primio informaciju od izvršnog direktora da će o odluci konsultovati Ministarstvo pomorstva i Ministarstvo finansija, što ne predstavlja donošenje odluke, niti davanje bilo kakve saglasnosti na izbor bilo koje ponude po pitanju prodaje stare poslovne zgrade Barske plovidbe AD”, navodi se u reagovanju Alkovića.

The post Mihailović i Alković različito o ulozi Odbora direktora u prodaji zgrade first appeared on BARinfo.

Za prošlu ratu kredita novca nije bilo, pa je Vlada krajem januara isplatila Eksim banci ukupno 4,2 miliona dolara, od čega za kredit Barske plovidbe 1,8 miliona dolara i 2,4 miliona dolara za dva broda Crnogorske plovidbe, što je ujedno bila i posljednja rata za brodove „Kotor“ i „21. maj“. Barsku plovidbu otplata čeka još sedam godina, a trenutni dug je oko 25 miliona dolara.

Na pitanje Pobjede odakle je obezbijeđen novac za ovu ratu, Mihailović navodi da je okončan postupak prodaje stare poslovne zgrade površine 1.800 kvadrata te da je izabrana ponuda kompanije Roaming Montenegro od 1,75 miliona eura, koliko je i iznosila početna cijena. Odluka ponuđačima je, kako je kazao, dostavljena juče.

Iako je ponuda ove kompanije bila niža za 200.000 eura od ponude Admiral holdinga, Mihailović tvrdi da njihova dokumentacija nije bila ispravna, zbog čega je ponuda i odbijena. Očekuje, kako je dodao, da Roaming Montenegro tokom ova dva dana isplati kupoprodajnu cijenu, nakon čega će novac biti usmjeren za otplatu brodova.

Na pitanje Pobjede da li eventualna žalba Admiral holdinga može stopirati taj proces, Mihailović ukazuje da kao akcionarsko društvo nijesu obveznici javnih nabavki te da bi ova kompanija eventualno mogla da potraži sudsku zaštitu u slučaju da smatra da je oštećena u ovom postupku.

Rok za dostavljanje ponuda za kupovinu stare zgrade u Baru bio je 27. jun, a ponude su otvorene 30. juna. Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je bila ponuđena cijena.

Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ uzet je kod Eksim banke i postao je efektivan 7. marta 2013. godine. Brodovi su građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine.

Kredit, za koji je garanciju izdala crnogorska vlada, iznosio je 46,4 miliona dolara (23,2 miliona po brodu), kamata je bila dva odsto.

Komentarišući poslovanje Barske plovidbe, Mihailović je kazao da je ukupan rezultat za prvih pola godine pozitivan i da iznosi 2,75 miliona eura.

„Od toga poslovni rezultat iznosi 476.112,28 eura, a ukoliko bi izuzeli amortizaciju od 914.123,98 eura ostvareni profit polugodišnjeg perioda bi iznosio 1,39 miliona eura“, kazao je Mihailović.

Prošlu godinu su završili sa minusom od 2,38 miliona eura.

„Izvještaj za dvanaest mjeseci pokazuje stanje na dan 31. decembar 2024. godine i to negativan poslovni rezultat u iznosu od 304.409 eura, negativan finansijski rezultat u iznosu od 1,96 miliona eura, što zajedno sa odloženim porezom čini da je ukupan rezultat na nivou godine negativan 2,38 miliona eura“,  kazao je Mihailović.

Dodaje da su prošle godine imali niže najamnine, da su brodovi prispjeli na petogodišnji remont, te da je kurs dolara bio nepovoljan na posljednji dan prošle godine. Ove godine, kako navodi Mihailović, najamnine su bolje, troškova remonta nema, a kurs dolara je na dan 30. jun bio povoljniji.

– Naši bilansi su izuzetno zavisni od kretanja dolara/eura i u narednom periodu planiramo da radimo hedžing u saradnji sa ministarstvima pomorstva i finansija. Dodatni izazov je i to što su prihodi kompanije takođe u dolarima, pa pored negativnih kursnih razlika postoje i pozitivne, što komplikuje samu izradu i bilansa i izvještaja. Ona kategorija koja generalno odslikava poslovanje i koja je uporediva između perioda jeste poslovni rezultat – kazao je Mihailović.

The post Novcem od prodaje stare poslovne zgrade Barska plovidba će platiti ratu Kinezima first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kakav je Vaš, i stav menadžmenta u odnosu na ponuđeno rješenje Vlade i resornog ministarstva o preuzimanju dva broda Crnogorske plovidbe?

Mihailović: Resorno ministarstvo i Barska plovidba, odnosno Crnogorska plovidba, usaglasili su redosljed koraka koji bi trebalo da dovedu do toga. Da li će se to desiti, zavisi od Skupštine akcionara obje kompanije, koje su zakazane za 19. maj i odluka koje će one donijeti. Ugovor o poslovnoj saradnji je na dnevnom redu i iskreno se nadam da će biti odobren, nakon čega ćemo mi otpočeti sa njegovom realizacijom. Mislim da će to donijeti benefite za obje kompanije, a prvenstveno, mnogo će značiti za budućnost pomorskog sektora i pomorske privrede u Crnoj Gori. Crnogorska plovidba trenutno nije u mogućnosti da obezbijedi tekuću likvidnost, zbog nešto lošije ugovorenih brodskih najamnina u proteklom periodu, nisu u mogućnosti da servisiraju osnovne obaveze, a Vlada zbog zakonske regulative i da ne bi ušla u pružanje nezakonite državne pomoći, nije u mogućnosti da interveniše. To znači da je Crnogorska plovidba dovedena u nezavidnu situaciju sa ogromnim dugom iz prethodnog perioda, koji je preko 37 miliona eura. Ovo rješenje je prelazni model, samo zato što je  Barska plovidba trenutno u prednosti zbog bolje likvidnosti i povoljnijih najamnina za svoja dva broda. Imamo i određene resurse koje Crnogorska plovidba nema, i možemo da ih upotrijebimo za podršku i rješavanje problematike Crnogorske plovidbe. Samim tim i da ostvarimo  benefite za sopstvenu kompaniju. Očekujemo i uštede, jer ćemo upravljati sa četiri broda, imaćemo bolje uslove kod svih dobavljača i bolje pregovaračke pozicije kod ugovaranja vozarina. Već u 2026. godini očekujemo značajno bolje finansijske rezultate.  

RB/BI: Da li to znači da se odustalo od dugo najavljivanog objedinjavanje dvije pomorske kompanije?

Mihailović: Jedini model koji je trenutno izvodljiv i zakonit jeste ponuđeni od strane Vlade. Ima više razloga zašto sada nije moguće objedinjavanje. Barska plovidba ima manjinske akcionare, Crnogorska, svu ovu problematiku o kojoj smo govorili, što znači da je to nemoguće u ovoj fazi. Postoji namjera da se manjinski akcionari, eventualno isplate, jer oni će najvjerovatnije biti protiv tog modela, ali moramo imati na umu da je Crnogorska plovidba stoprocentno vlasništvo države i cijela ova priča jeste od državnog interesa i temelji se na odlukama Vlade. Vidjeli smo na konferenciji za medije da su premijer Milojko Spajić i ministar pomorstva Filip Radulović, stali iza ovog rješenja, pa je vrlo diskutabilno ima li mjesta bilo kojoj vrsti bojazni, a sa druge strane, nije dobra situacija ni u Barskoj plovidbi. Mi jesmo likvidni, ali kada je generalno u pitanju finansijsko poslovanje, mogu reći da je ono veoma izazovno.

RB/BI: Da li to znači da je predlog Vlade, u stvari, rješenje i za jednu i za drugu kompaniju?

Mihailović: Ovo je prelazno rješenje koje bi trebalo da vodi do glavnog, odnosno konačnog, koje bi stabilizovalo, ne samo ove dvije kompanije, već našu pomorsku privredu, jer ni Barska, ni Crnogorska plovidba, na način na koji sada funkcionišu, nisu održive u budućnosti. Za Crnogorsku plovidbu je već diskutabilno da li ima modaliteta da se spasi, ali odgovorno tvrdim da ni koncept funkcionisanja Barske plovidbe nije održiv. Siguran sam da ćemo doći u istu ili sličnu situaciju kao Crnogorska plovidba u narednih nekoliko godina. To možemo spriječiti jedino sada preduzimanjem odgovarajućih koraka. Crnogorska plovidba jeste dužna 37 miliona eura, a mi ćemo na kraju imati dug od 15 miliona, što jeste mnogo bolje, ali opet je to visina dugovanja koja će zatvoriti kompaniju.

RB/BI: U vezi sa predlogom Vlade i ministarstva, pojedini mediji su objavili da je Crnogorska plovidba u trogodišnjem periodu 2021 – 2024. pozitivno poslovala, iako je u blokadi računa, a Barska plovidba ne. Doduše, navode da na poslovnom sajtu nisu dostupni podaci za cijeli ovaj period, što dovodi do određene zabune u javnosti. Kako to komentarišete?

Mihailović: Na sajtu su dostupni svi podaci, da li iz tehničkih ili nekih drugih razloga, oni koji su pisali o tome nisu došli do njih,  jer svi naši finansijski iskazi su predati. To diktira zakon, i da nismo to uradili, bili bi opomenuti. Naši bilansi u kvantitativnom smislu, u brojkama su, možda će zvučati čudno, ali potpuno irelevantni, jer oni zavise od trenutnog odnosa euro – dolar na dan sastavljanja bilansa. S obzirom da imamo 26 miliona eura duga prema kineskoj banci, on se kapitalizuje i kvantifikuje, na primjer na dan 31.12. 2024. u odnosu dolar – euro. Negativne kursne razlike prošle godine bile su blizu dva miliona eura i mi smo imali samo zbog iskazivanja duga u dolarima ili eurima za toliko negativnu situaciju. Sada imamo paradoksalnu situaciju da smo na kvartalnom periodu 31. 03. pozitivni, jer se taj odnos u prva tri mjeseca godine promijenio. Imali smo, takođe, situaciju da smo u devetomjesecnom periodu prošle godine bili pozitivni, a na kraju negativni, a kod nas se, u stvarnosti, ništa ne mijenja. Mi imamo fiksne troškove i prihode tokom cijele godine koji su vezani za najamninu. Ako je ugovorimo početkom godine, na svakih petnaest dana ili mjesec je isti prihod, a troškovi mogu da variraju preko jedan posto. To je obrazloženje za naše finansijske bilanse. Crnogorska plovidba ima dug od 37 miliona eura, poslednju ratu je država za njih isplatila u januaru i oni više nemaju duga prema kineskoj banci i nemaju potrebu da kapitalizuju pozitivne i negativne kursne razlike. Samim tim na određeni datum nemaju upisano zaduženje koje mi imamo. Naš prethodni menadžment je ugovorio najamnine od deset i po hiljada dolara, a mi smo u ovoj godini (što ne zavisi od sposobnosti menadžmenta, jednostavno takvo je tržište) ugovorili za 11.500 dolara, što znači da imamo uvećane prihode za osam posto. Imali smo i liniju Bar – Ankona koja nije donijela neke velike prihode, ali smo dobili određene benefite. Ove sezone ćemo imati dodatni prihod od linije Bar – Bari i, naravno, generalno, imamo mnogo bolju finansijsku situaciju od Crnogorske plovidbe, što i jeste nametnulo ovakvo rješenje o kojem govorimo. Likvidni smo, nemamo nikakvih dugovanja, osim prema državi i možemo da pokrijemo operativni dug Crnogorske plovidbe. Da je bilo obratno, vjerovatno bi naši brodovi otišli njima. Situaciju otežava i to što su brodovi Crnogorske plovidbe dva puta bili “hapšeni” u lukama, što se pravazišlo, ali takvo stanje je neodrživo. Ovdje se ne radi o lokal patriotizmu ili nečem drugom, već nužnosti, jer ti su brodovi na ivici da budu maltene izgubljeni za Crnu Goru. Cijela ova aktivnost nema veze sa medijskim napisima. Niko se iz Barske plovidbe ne oglašava, jer nema potrebe ni osnove da se takvi medijski napisi komentarišu, a i ministarstvo se ne oglašava, jer je bezpredmetno komentarisati takve naslove.   

RB/BI: Jedan od tih naslova tiče se i izjave predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića, koji se protivi  preuzimanju dva broda Crnogorske plovidbe, kako zbog tradicije pomorstva koju žele da zadrže u tom gradu, tako i zbog toga što, kako je naveo u izjavi za pojedine medije, Barska plovidba nije u stoprocentnom vlasništvu države. Takođe, negoduje i Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore, koji su predlagali stručnu analizu koja bi pokazala što je najbolje rješenje.

Mihailović: Prije nego što odgovorim na to pitanje, naglasiću da je ovo privremeno, iznuđeno rješenje, koje nema alternativu, da se spasi Crnogorska plovidba, izbjegne hapšenje brodova i aktuelno teško stanje kompanije. Država ne može zakonski da interveniše, a ni Opština Kotor. Brodovi su “hapšeni” dva puta, ukoliko dođe do trećeg zarobljavanja, to će značiti gubitak klase. Niko ne govori o tome kakvo je stanje na tim brodovima, kako su održavani, već se svi osvrću na neke svoje poglede i stavove koji su nerealni. Što se tiče predsjednika Opštine Kotor, mislim da su to politički stavovi, a Udruženje kapetana nije do kraja analiziralo situaciju, i možda, nisu svjesni  koliko je ozbiljna. Neću reći da “gori”, već da je izgorjelo sve, metaforički rečeno, jer dublje stvari se kriju iza svega. Brodovi Barske plovidbe su za 30 posto kvaliteniji nego Crnogorske plovidbe. Hoće li se zapitati neko što se dešavalo u prethodnom periodu i kakvi su i u kakvom stanju brodovi Crnogorske plovidbe, kako se njima upravljalo. Nije jednostavno, sve treba sagledati i zapitati se da li brodovi Crnogorske plovidbe, zbog nosivosti, veće potrošnje goriva, mogu biti izdati po istoj cijeni kao naši. Mi smo operativno spremni za preuzimanje brodova, uspjeli smo da našu kompaniju zadržimo likvidnom, plate naših pomoraca su za 20 posto niže nego u Crnogorskoj plovidbi, a naši brodovi isto plove kao njihovi. Mi nemamo strane mornare, sva posada je naša. Kada ih preuzmemo, vjerujem da ćemo već u narednih pola godine pokazati da je to bilo opravdano, a naravno da ćemo prilikom prihvata,  tačno definisati u kakvom stanju su brodovi došli kod nas.

RB/BI:  Da li su vaša dva broda u funkciji, da li su remontovana, je li vas rekonstrukcija usporila, zaustavila prihode i povećala troškove? Kazali ste da ste zadovoljni trenutnim vozarinama, vraćate li redovno kredit kineskoj EXIM banci, i kakva je u tom smislu budućnost Barske plovidbe?

Mihailović: Ja sam  na čelu kompanije od 1. jula prošle godine, Odbor direktora od marta, mi smo došli u najgorem mogućem trenutku, jer prva odluka koju smo donijeli jeste ona koja se tiče remonta brodopva. To znači stopiranje prihoda cijeli mjesec i izdvajanje milion eura za opravku, odnosno ukupno nas je koštala više od tri miliona eura. Servisirali smo posao rekonstrukcije iz sopstvenih sredstava. Odmah nakon servisa iznajmljeni su renomiranoj kompaniji “NORDEN” i mogu reći za svoje godine, oba broda su u optimalnom stanju, veoma smo zadovoljni i time i najamninama.

RB/BI: Da li ste mogli redovno da vraćate rate kredita kineskoj banci?

Mihailović: Nismo bili u mogućnosti da vraćamo rate zbog remonta i ulaganja u brodove, učinila je to država  plativši oko tri miliona dugovanja, znači i julsku i januarsku ratu. Isto tako je platila rate i Crnogorskoj plovidbi, koja nije imala ove izdatke, ali je dužna još milion eura. Mi imamo milion eura koje ćemo u narednom periodu investirati u svrhu rješavanja problema Crnogorske plovidbe. Naglasiću da ne želim da spočitavam ništa menadžmentu Crnogorske plovidbe, sada je takva situacija prouzrokovana sa više faktora i samo trenutno smo mi, da tako kažem, u prilici da spašavamo njih, a ne oni nas. Država ima, da to plastično objasnim, jedan veliki problem, a to je Crnogorska plovidba, i jedan manji – Barska plovidba, ali koji će, takođe, biti sve veći. U ovom trenutku, Barska plovidba postaje dio rješenja, jer Crnogorska plovidba nije dužna samo 37 miliona, već se svakog dana na tu cifru dodaje kamata. Međutim, ona ima i dva broda koji imaju vrijednost, i tu supstancu država ne treba da izgubi. Svi zaposleni će i nakon sprovođenja ovog rješenja, nastaviti da rade u Crnogorskoj plovidbi, sa istom platom i većom. Niko neće ostati bez posla, jer potreba tih brodova zahtijeva administraciju i dalji rad, naravno, optimizacija će biti sprovedena u narednom periodu. Pretpostavljam da su to sve profesionalci, svi mornari će ploviti, i to tako da će bolje čuvati brodove, nema pehova i havarija koje su se do sada dešavali jer to nećemo dozvoliti kada preuzmemo brodove. Stanje u trenutku kada bi trebalo da preuzmemo brodove, jeste alarmantno. Nisu ni zaposleni u Barskoj plovidbi sretni što će sada imati više posla za istu platu, ali se ne bunimo, ne reagujemo, ne žalimo se, nego je prioritet da se spašava, sada Crnogorska plovidaba, ali i Barskoj će za pet godina biti potrebno isto, ukoliko ne kupimo nove brodove. Dakle, intencija je stabilizovati obje kompanije i ući u kupovinu novih  brodova, jer u protivnom, nijedna kompanija nema budućnost. Kupovina novih brodova može da se obezbijedi bez državne garancije, jer sa ova četiri broda, iz resursa koje imamo, treba da omogućimo kupovinu dva nova broda, koji bi podmladili flotu i obezbijedili dugoročnije trajanje kompanija i njihov rad. Sve ovo što sada radimo jeste sa tim ciljem, jer ni jedna ni druga kompanija, nisu održive na duži rok. Jedna je dužna više, jedna manje, obje su dužne, a nijedna ni druga ne mogu vratiti ta dugovanja. Crnogorska plovidba nikako, mi teoretski možemo, još nije toliko loša situacija, ali bez više brodova i drugačije poslovne politike, vrlo brzo ćemo i mi doći u istu, bezizlaznu situaciju. Mislim da je ovo rješenje “zadnji voz”, ako je uopšte moguće ukrcati se na njega. Mi ćemo sve učiniti i pokušati. Ponoviću, ovo je prelazno, a ne konačno rješenje, na dobrobit crnogorske pomorske privrede, koje vodi trajnoj stabilizaciji u ovoj privrednoj grani.

The post Barska plovidba spremna da preuzme brodove Crnogorske plovidbe first appeared on BARinfo.

Izvršni direktor Barske plovidbe, Boris Mihailović i predstavnik Ministarstva pomorstva i saobraćaja, Nikola Marku istakli su značaj ove linije sa ekonomskog aspekta, ali i tradicije. Kako je istakao Marku “ovo je samo početak obnove starog prijateljstva i nečega što će donijeti samo dobro našim naraštajma”.

Na Gatu 5 jutros su bili predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević i predsjednik Skupštine opštine, Branislav Nenezić.

“Zaista lijepa slika iz akvatorijuma barske luke, pored sada već tradicionalnih kruzer brodova koji u kontinuitetu posjećuju barsku luku. Po prvi put ove godine su povezane obale Crne Gore i Italije i omogućen putnički saobraćaj nakon dvije godine pauze. Siguran sam da je ovo najava neke svjetlije budućnosti i ostvarenje sna mnogih Barana da se ponovo povežu Bar i Bari tradicionalnom morskom linijom, koja je bila za sve nas u Baru, a i u Crnoj Gori, prozor u svijet”, naglasio je Raičević.

Brodom je u Bar stiglo 27 putnika i deset vozila. Prvi putnici na ovoj liniji prenijeli su utiske za Radio Bar i Bar info.

Putnica porijeklom iz Crne Gore, doputovala je iz Italije sa svojom sestrom, koja se nakon tri decenije vraća da živi u domovini. Putovanje im je bilo veoma ugodno i emotivno, ali smatra da je ova linija trebalo da bude više reklamirana.

Naš sagovornik, tokođe porijeklom iz Crne Gore, došao je iz Trenta gdje radi kao rukometni trener, da provede odmor sa svojom porodicom. Ističe da je dugo radio u Pulji i uvijek mu je bilo zadovoljstvo da putuje ‘Svetim Stefanom’, pa je zbog toga odabrao putovanje ‘Miom’, iako obično dolazi avionom, letom Milano – Podgorica.

Ćazim Alković i njegov sin Emir konačno su dočekali trajektnu povezanost barske, odnosno crnogorske i italijanske obale. Podsjetićemo, otac i sin već godinama putujući biciklima zemljama regiona, izražavaju protest zbog gašenja ove pomorske veze. I ovoga puta otišli su u Italiju biciklima, a vratili se brodom ‘Mia’ na njegovom prvom zvaničnom putovanju na liniji Ankon- Bar- Drač.

Ćazim Alković sada i u svojstvu predsjednika Odbora direktora “Barske plovidbe” nije krio svoje zadovoljstvo.

“Za prvi put smo izuzetno zadovoljni i nadamo se da će broj iz putovanja u putovanje da se povećava, jer ‘Barska plovidba’ smatra da je ovo izuzetno interesantna linja od velike važnosti za Bar i region”, kazao je Alković.

Brod “Mia”, na liniji Ankona – Bar – Drač, saobraćaće dva puta nedeljno do septembra, a što se tiče eventualnog otvaranja linije Bar – Bari izvršni direktor Boris Mihailović procjenjuje da je “obnavljanje linije na neki način oživljavanje pomorske trase, koja bi trebalo da pokaže da i dalje postoji interes za ovim morskim putem i ponovnim uspostavljanjem tradicionalne linije Bari – Bar.

“Naš cilj je da u narednom periodu dođe do njene revitalizacije”, decidan je Mihailović.

The post VIDEO: Uplovljenjem broda AF Mia obnovljena pomorska povezanost Crne Gore i Italije first appeared on BARinfo.