Brodovi “21. maj” i “Kotor” “Crnogorske plovidbe” kupljeni su 2012. a brodovi “Bar” i “Budva” “Barske plovidbe” 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasništvu odabran je, najlakši, a najmanje profitabilni – vremenski najam plovila.

“Crnogorskoj plovidbi” država je više puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda. Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona eura. Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, doduše revnosnije, izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona eura.

“Ovo je rekapitulacija poslovanja naših brodara. Država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu”, smatra direktor “Barske plovidbe” Boris Mihajlović.

On naglašava da se šansa mora iskoristiti.

“Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. A on nas ne gasi, nego nam daje novu šansu. Smatram da je to pozitivan iskorak”, rekao je Mihajlović.

Sada se “Barska plovidba” koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorstva, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion eura.

“Mi smo već u ponedjeljak izmirili određenu prvu tranšu koja bi iznosila 150 hiljada eura i to smo prenijeli kolegama iz ‘Crnogorske plovidbe’. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak što se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne naše uplate i redovne najamnine postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u ‘Crnogorskoj plovidbi’ i da onda od 3. jula, kako i kod naše ‘Barske plovidbe’, tako i ‘Crnogorske plovidbe’, nemaju mornari zaostale zarade i izbjegnemo sve ove nemile situacije od prije nekoliko mjeseci koje su izazvali prema ITF-u. Mislim da ćemo i do kraja avgusta svesti i obaveze prema svim ostalim dobavljačima na nulu”, dodao je Mihajlović.

Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda “Crnogorske plovidbe”.

“21. maj” zarađivaće dnevno 8750, a “Kotor” 8450 dolara. To je na mjesečnom nivou više za skoro 70 hiljada eura, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila.

“Izazov je tehnička ispravnost oba broda”, tvrdi Mihajlović.

Najavljuje da će se inostrani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove “Crnogorske plovidbe”.

“Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju obzirom da je to državna imovina i ogledalo države Crne Gore. Tako da nipošto više ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema”, rekao je Mihajlović.

Mihajlović ističe i da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od primjera radi nabavke goriva, rezervnih djelova; optimizovati troškovi, kako bi se u narednom periodu pokušala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije.

Misli da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono još pet odnosno sedam godina.

The post MIhajlović: Barska plovidba uplatila Crnogorskoj 150.000 eura first appeared on BARinfo.

“Zanimljivo je da se u savremeno doba ‘Barska plovidba’ kao naziv parobrodarskog preduzeća, odnosno kompanije za obalnu i prekomorsku plovidbu pojavljuje tri puta: najprije u periodu 1926-1931, drugi put 1963. godine, i treći od 2000. godine. Značajan dio postavke tiče se trajektne linije Bar – Bari otvorene prije 60 godina – 1965. godine, pri čemu je samo u razdoblju do 1979. godine promet na njoj rastao u prosjeku za 15% godišnje. Osim fotografija feribota ‘”‘Sveti Stefan'”‘, ‘”‘Njegoš'”‘, ‘”‘Sveti Stefan II'”‘ i ro-ro broda ‘Alba’, tu su i djelovi, ukrasi, oprema i instrumenti za plovidbu, kao i brodski dnevnik stroja ‘Sveca’, koji dokumentuje njegovo prvo uplovljavanje u Bari“, kazao je za Radio Bar i Bar info saradnik na formiranju ove vrijedne muzejske zbirke dr Savo Marković, koji je istakao da je nastala na osnovu odluke sadašnjeg izvršnog direktora “Barske plovidbe” AD , Borisa Mihailovića. Tome je prethodilo evidentiranje i sistematizovanje arhivske i foto dokumentacije, eksponata, umjetničkih i drugih predmeta koji imaju poseban značaj za istorijat barske pomorske kompanije, kao i specijalističke biblioteke od oko 300 knjiga.

U postavci su izložene fotografije brodova “Prekookeanske plovidbe”, kao i jedan od modela koji pripadaju novogradnji – španskih freedoma, bulk carriera “Beograd” (dužine 182,85 m, širine 22,4 m) izgrađenog u gradu Astilleros de Sevilla, i preuzetog decembra 1973. godine ). Upravo je izgradnja ovakvih brodova (“Nikšić”, “Virpazar” i “Kolašin” 1970, “Danilovgrad” 1974) učinila da “Prekookeanska plovidba” postane jedno od najvećih preduzeća jugoslovenske trgovačke mornarice. Narednu fazu u njenom razvoju obilježile su novogradnje koje su takođe zastupljene u Muzejsko-umjetničkoj zbirci – makete brodova “Bar” (razmjer 1:100 , dužine 189,4 m i širine 22,8 m), koji je izgrađen u Astilleros espanoles S. A. u Bilbau i preuzet decembra 1986, “Bijelo Polje”, istih dimenzija (Factoria de Olaveaga, Bilbao), preuzet maja 1987, “Ivangrad” (dužine 165,5 m i širine 23,05 m) izgrađen u Warnemündeu, u tadašnjoj DDR, preuzet aprila 1988, i “Obod”, višenamjenski brod nosivosti 18.235 mt, dužine 165,5 m, širine 23,05 m) izgrađenog takođe u Warnemündeu, preuzetog 15. decembra 1988. Tu su i manji modeli brodova “Bar” i “Budva”, izgrađenih u Kini 2014. godine.

Muzejsko-umjetnička zbirka obuhvata i čarter partije, kupoprodajne ugovore brodova “Prekookeanske plovidbe” i “Barske plovidbe”, pomorske i geografske karte, umjetničke slike, sidra, pomorske uspomene i dokaze o uspješnoj saradnji sa drugim jadranskim pomorskim i kompanijama iz susjednih država. Specifičnost opstanka “Prekookeanske plovidbe” bila je njena plovidbena i trgovačka usmjerenost na Kubu, što potvrđuje činjenica da je preduzeće posjetio i predsjednik te prijateljske države, Osvaldo Dorticós Torrado. 

“Pojedinačni eksponati i sidra izloženi su u prizemlju zgrade Putničkog terminala, kao i u drugim prostorijama ‘Barske plovidbe’, ali svi zajedno predstavljaju kulturno dobro i važan izvor podataka i svjedočanstava za proučavanje nasljeđa barskog i crnogorskog pomorstva”, naglašava Marković.

The post Formirana Muzejsko-umjetnička zbirka Barske plovidbe – svjedočanstvo o istorijatu barskog pomorstva first appeared on BARinfo.

Kako je Radulović naveo na konferenciji za novinare uspjeli su da sa bankom dogovore novi kredit i tako odblokirali račun ove kompanije.

“Došli smo do dobrog rješenja da se potpiše ugovor između ‘Barske’ i ‘Crnogorske plovidbe’ i na ovaj način spašavamo ‘Crnogorsku plovidbu’ od stečaja. Niko neće ostati bez posla i spasavamo dva broda”, poručio je ministar.

Vladimir Tadić, direktor “Crnogorske plovidbe” je kazao da je plan je da se brodovi te kompanije izdaju preko “Barske plovidbe” i tako obezbijede sredstva za vraćanje dugova.

“Razlog za ovakvo stanje sa finansijama kompanije leži u činjenici da smo imali problem i morali smo da pokrenemo arbitražni postupak, a u vezi duga od 700.000 hiljada eura, naši advokati čine sve da naplate dug. Ministarstvo je našlo jedini mogući model da napravimo ugovor sa ‘Barskom plovidbom’”, naglasio je Tadić.

Direktor ‘Barske plovidbe’ Boris Mihajlović je istakao da je u prethodnom periodu ta kompanije zaključivala aranžmane po 11.000 eura po danu za brodove i sad su likvidni i imaju sredstva da pomognu.

“Mi smo podržali plan i prihvatili da budemo dio rješenja i da u saradnji sa ‘Crnogorskom plovidbom’ zajedničkim naporima nađemo način da bolje upotrijebimo četiri broda. Očekujemo da ćemo taj namet pokriti boljim ugovaranjem brodova”, kazao je Mihajlović.

Kako je dodao, njihov aranžman traje do kraja godine, za tri-četiri godine očekuje da će imati bolje rezultate. “Barska plovidba” ima rate do kraja 2032. godine.

“Prema mojim informacijama, brod mora da bude izdat minimim za 8.000 dolara da bi imali i za plate i sve što nas čeka. Za pomorce se ništa ne mijenja”, kazao je Mihajlović.

Radulović je napomenuo da je ovo privremeno rješenje da ove kompanije ne odu u stečaj, te da nema još širenja.

“Šta će biti sjutra ne znamo ovo je hitno rješavanje problema. Ne možemo da spojimo ove dvije kompanije, obje imaju negativan kapital, tako da to nije opcija nikako”, kazao je Radulović.

Dodaje da je važno da “Barska plovidba” trenutno funkcinoniše tako da može da obezbijedi najam za dodatne brodove “Crnogorske plovidbe” kako bi ta kompanija namirila dug.

The post Radulović: Crnogorska plovidba će sklopiti ugovor sa Barskom plovidbom i spasiti se stečaja first appeared on BARinfo.

Predsjednik Odbora direktora Ćazim Alković objašnjava da će brod ploviti isključivo danju jer nema kabina, ali i to ima svojevrstan šarm i može, upravo zbog te neobičnosti i brojnih interesantnih sadržaja, biti vrlo dopadljivo.

„Siguran sam da će putnici uživati jer brod raspolaže sa dva izvanredna restorana, na krmi se nalazi atraktivan gril, a nećemo pretjerati ni ako ga nazovemo ‘malim kruzerom’. Namjera je da se na njega do sljedeće godine vrate kabine, pa će i plan plovidbe biti drugačiji. Za sada će iz Barija polaziti utorkom u 11 sati, a iz Bara ka Italiji u srijedu u istom terminu“, najavljuje Alković.

Predviđeno je da, ukoliko bude interesovanja „Dalmacija“ na relaciji Bar – Bari saobraća dva puta sedmično tokom jula i avgusta, ali i da se taj red plovidbe ustanovi i za jun i septembar.

„Nastojaćemo da liniju Bar – Bari aktiviramo u što je moguće većoj mjeri, pa očekujemo da ćemo od septembra vratiti i školske ekskurzije, koje su svojevremeno bile vrlo popularna praksa. Radićemo na povećanju polazaka i proširenju vremenskog perioda u okviru kojeg će brod saobraćati. Ovaj plan ćemo pokušati da razradimo do marta. Linija je od 2017. godine funkcionisala u saradnji sa ‘Jadrolinijom’ ali, nikad do sada, nije ugovorena već u periodu prije Nove godine. Opšte je poznato da gro prihoda Barska plovidba ubira od teretnog saobraćaja, pa je jasno da se za ovu liniju zalažemo, prvenstveno, sa opštedruštvenog aspekta. Smatrali smo obavezom da upravo mi budemo inicijatori njenog ponovnog pokretanja, ne čekajući na inicijativu Vlade ili Ministarstva. Zadovoljni smo što smo je već za naredno ljeto ‘oživjeli’ isključivo zahvaljujući direktnoj komunikaciji sa partnerima i očekujemo da će naići na mnogo veće interesovanje od linije Bar – Ankona“, naglašava izvršni direktor kompanije Boris Mihajlović, objašnjavajući da Barskoj plovidbi, s obzirom da su bili samo agenti, finansijski momenat od prodaje karata nije bio značajan.

Namjera je da se, iako finansijska isplativost ne postoji, ponovo aktivira linija Bar – Ankona pri čemu, kako ističu iz menadžmenta Barske plovidbe, ulogu igraju značaj povezanosti sa Italijom i „viši interes“.

„Na sajmu u Riminiju, gdje smo i pregovarali sa ‘Jadrolinijom’ agencija ‘Adria Ferries’ je, iako još nismo ništa dogovorili, na svom štandu i flajerima predstavila da će ova linija funkcionisati“, otkriva Mihajlović.

Objasnio je da hrvatski partneri „mogu da prihvate da linija na relaciji Dubrovnik – Bari bude nerentabilna zbog interesa svoje države, ali da Hrvatsku ‘guraju’ u minus zbog Crne Gore koja im je u turističkom smislu konkurencija, nema rezona“.

„’Jadrolinija’ bi to, kao kompanija, mogla prevazići kada bi na brodu postojale kabine. One su ključna stavka iz razloga jer je karta, koliko god da košta, opterećena taksama i ostalim nametima, a ako prodate i kabinu, ona iziskuje svega dva eura dodatnih troškova za čišćenje“, precizan je direktor Barske plovidbe, koji je najavio da će u februaru kompanija otpočeti intenzivnu kampanju na promovisanju ove linije.

Govoreći o neriješenim poslovnim barijerama koje je Barska plovidba prenijela u narednu godinu i planu za njihovo rješavanje, Mihajlović je ustvrdio da su dijelom u pitanju „naslijeđeni izazovi“, te da koncept funkcionisanja kompanije generiše njenu finansijsku izloženost prema kineskoj ‘Exim’ banci prema kojoj su kreditno zaduženi, a ubiranje sredstava u najvećoj mjeri zavisi od eksternih faktora i kretanja na tržištu na koje, decidan je „Barska plovidba ne može da utiče“.

„Iskoristivši povoljan tržišni momenat, ugovorili smo prosječne vozarine za narednu godinu u nivou od 11.500 dolara dnevno po brodu. U godini na izmaku one su bile ugovorene na 10.500 dolara, tako da je povećanje od 1.000 dolara dnevno po brodu omogućilo i fleksibilniji odnos u pregovorima sa Sindikatom, imajući u vidu da smo obezbijedili stabilan izvor prihoda za narednu godinu. Priličan izdatak ticao se i rezervisanja preko tri miliona eura za velike remonte, od kojih su se oba desila u posljednjih pola godine. To je bio razlog zbog čega nismo uspjeli da obezbijedimo sredstva za ratu kredita, ali već za narednu, koja će u julu prispjeti na naplatu, imamo realan plan kako da prikupimo novac. Sljedeće dvije rate ćemo, uvjeren sam, moći da isplatimo zbog toga što smo iskoristili povoljan momenat za ugovaranje vozarine“, potencira Mihajlović, uz komenatar da su bazične, za budućnost firme krucijalne stvari „postavljene na stabilne noge“.

U slučaju da, kako plastično objašnjava, u narednom periodu poslovanje kompanije sa finansijskog aspekta bude ugroženo, posjeduju kvalitetan Kolektivni ugovor po osnovu kojeg su u mogućnosti da se rasterete određenih troškova i izdrže blaže “gibanje“ na svjetskom tržištu.

U vezi sa finansijskim segmentom poslovanja, za Barsku plovidbu su, kako objašnjava izvršni direktor, ključne stavke po bilansima kursne razlike.

„Poslovanje je, u operativnom smislu, znatno bolje nego prethodne godine. Učinak se definiše shodno kursnoj razlici između eura i dolara na dan 31. decembar, jer su naša zaduženja u dolarima, a obračun naših bilansa u eurima. Ta razlika u samo jednom danu može biti milion u plusu ili minusu. Kakav će biti finansijski rezultat, zavisi od toga kako će naš preostali dug od 23 miliona dolara biti iskazan, s obzirom da bilo koja varijacija u kursnoj razlici može prikazati 100 hiljada ili milion dolara razlike. Što se poslovanja tiče, svi parametri su unaprijeđeni“, tvrdi Mihajlović.

Odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi sa eventualnim spajanjem Barske i Crnogorske plovidbe, odnosno definisanjem statusa dvije kompanije, podsjetio je da, na inicijativu Ministarstva, treba da bude urađena analiza koja će pokazati šta je za obje u perspektivi najučinkovitije. Obaveza je da se tokom januara odredi relevantni partner u projektu koji će uraditi procjenu.

„Strategija na kojoj treba da počiva značajan segment pomorske privrede nije tek samostalno funkcionisanje kompanije ili njihovo spajanje, već je to kupovina novih brodova. Kupovina starih brodova nije rješenje, jer oni već za nekoliko godina neće biti konkurentni na tržištu, a ovaj sektor će se, što se kaže, ‘na rate’ ugasiti. Isključivo proširenjem flote je moguće iznaći model za razvoj crnogorske pomorske privrede“, kategoričan je Mihajlović.

The post Barska plovidba u 2025. uplovljava sa planom za ponovno povezivanje sa Italijom, a očekuju i da će odoljeti finansijskim izazovima first appeared on BARinfo.

Predsjednik Odbora direktora Ćazim Alković je podsjetio da je godina na izmaku, bez obzira na finansijske izazove koji se tiču obaveze servisiranja kredita, bila višestruko uspješna.

“Imali smo liniju Bar – Ankona, što je jasan pokazatelj da možemo da ‘vratimo’ naš brod za Italiju. Remont broda ‘Bar’ je već završen, a radovi na remontu ‘Budve’ su u toku. To su ozbiljne investicije koje zahtijevaju značajne troškove, a trudimo se da ih servisiramo iz sopstvenih sredstava. Pored toga, u proteklom periodu uspješno smo pregovarali sa ‘Jadrolinijom’, pa već sada možemo najaviti da ćemo tokom sezone ponovo pokrenuti liniju Bar – Bari. Opšte je poznato da to Baranima mnogo znači i budi posebne emocije. Nadamo se da ćemo u daljoj budućnosti imati i sopstveni brod“, naveo je Alković.

Veliko zadovoljstvo za Alkovića predstavlja i što su pregovori u vezi sa potpisivanjem Kolektivnog ugovora protekli u korektnoj i kolegijalnoj atmosferi.

„Posebno me raduje što se kompletan proces odvijao u dobrom duhu, što je jasan pokazatelj da su poslodavac i zaposleni na istom ‘frontu’. Podrazumijeva se da nam je želja da obezbijedimo što bolje uslove za zaposlene, naravno, uz funkcionalan Kolektivni ugovor kojeg možemo ispoštovati. Pregovori su, smatram, doveli do odličnog rezultata. Barska plovidba može poslužiti kao dobar primjer i ostalim kompanijama kako doći do ugovora u zakonskom roku, na zadovoljstvo svih strana“, podvukao je predsjednik Obora direktora.

Predsjednica Sindikalne organizacije Barske plovidbe AD, Jadranka Dajković istakla je da zaposlene izuzetno raduje veliki napredak u socijalnom dijalogu, ali i procijenila da „prostora za unapređenje ima, jer sindikat uvijek može bolje i više“.

„Najviše pažnje i vremena smo posvetili pitanjima koja se tiču otpremnine i tehnološkog viška. Ali, zaposleni od poslodavca očekuju dovoljno posla, tako da u stvarnosti ova odredba nikada ne bude primijenjena. ‘Vrijeme je majstorsko rešeto’, pa će pokazati da li je današnje zadovoljstvo opravdano“, apostrofirala je Dajković.

Pridružujući se očekivanjima predsjednice Sindikalne organizacije, izvršni direktor Boris Mihajlović je naglasio da je izuzetno zadovoljan postignutim između Sindikata i menadžmenta, uz napomenu da je Kolektivni ugovor i koncipiran na način da ima jednogodišnji moratorijum na eventualna otpuštanja zaposlenih ili proglašenje tehnoloških viškova.

„Te odredbe su u skladu sa intencijom menadžmenta da radnicima pruži određen vid sigurnosti i vrijeme da omogućimo pun angažman trenutno zaposlenih, u nadi da će tako ostati i ubuduće. U narednoj godini nastojaćemo da proširimo opseg poslovanja i napravimo ambijent i prilike da očekivanja Sindikata budu i valorizovana. U slučaju drugog, a lošijeg scenarija za budućnoist kompanije, predviđeni su zaštitni mehanizmi koji su adekvatni, ali za koje se nadamo da nikada neće biti primijenjeni“, naznačio je Mihajlović.

The post Potpisan Kolektivni ugovor između Sindikata, menadžmenta i Odbora direktora Barske plovidbe first appeared on BARinfo.