“Danas se sva tvar veseli i raduje, jer Hristos se rodi od Djeve Otrokovice. (Pripjev na devetoj pjesmi božićnog kanona)

Ispuniše se drevna proroštva o dolasku Mesije, Spasitelja svijeta – Hristos se rodi u Vilejemu Judejskome. Anđeli Božiji proslavljaju ga na nebu pjesmom Slava na visini Bogu! , a pastirima vitlejemskim javiše rodi se Gospod! Zvijezda nebeska dovede careve sa istoka do kolijevke Bogomladenca, koji ga nadahnuti Duhom Svetim prepoznaše kao Cara nad carevima i darovaše ga najskupljim darovima kao svog Gospodara. I zvijezda vodilja svojim sjajem proslavi novorođenog kao prorokovano Sunce pravde (Mal 4, 2) i kao zvijezdu (4 Moj 24, 17) koja je sinula iz potomstva Jakovljevog koju, vjekovima ranije, u svom zanosu vidje Valaam, prorok iz neznabožaca. Anđeli, pastiri i carevi u ime cijele tvorevine, neba i zemlje radosno dočekaše Bogomladenca. Njima se svojim glasovima iz dubine vjekova pridružiše proroci i pravednici. Sveti Josif obručnik, čuvar djevstva Presvete Bogorodice blagodari Bogu koji ga udostoji da bude smjerni služitelj tajne Ovaploćenja Spasitelja svijeta.

Svi proslavljaju Bogomladenca i njegovu Prečistu Majku Bogorodicu koja ga bez muža zače silom Duha Svetoga u svojoj djevičanskoj utrobi. Na njoj se ispuni Isaijino mesijansko proroštvo Djeva će začeti i rodiće Sina i nadjenuće mu ime Emanuil, što znači s nama Bog (Is 7, 14). Ovu Djevu čim je začela sveta Jelisaveta nazva Majkom Gospoda, Majkom Božijom. Zbog toga kada slavimo rođenje Hristovo veličamo i njegovu Prečistu Majku ispovijedajući spasonosnu istinu da je Bog postao čovjek kao jedan od nas ne umanjivši svoje Božanstvo. Arhangel Gavril, javljajući blagu vijest Presvetoj Djevi da će roditi Sina nazva ga Isusom ukazujući na njegovo djelo spasenja roda ljudskog. Crkva Božija primivši od njega punoću istine ispovijeda da je Isus Hristos, Sin Boga živoga. Tako Petru otkri Otac naš nebeski, a Pavle jasno svjedoči da Isusa niko ne može nazvati Hristom i time posvjedočiti njegovo Božanstvo osim Duhom Svetim.

Odgonetajući tajnu nad tajnama Rođenja Hristovog istovremeno obraćamo pažnju na njegovo krajnje smirenje koje je pokazao prilikom dolaska u ovaj svijet. Nije se uzgnušao ljudske prirode zaražene grijehom, nego je primio da je iscijeli i obnovi. Iako je Gospodar nad gospodarima nije izabrao za mjesto svog rođenja carsku palatu nego mračnu i smrdljivu stočnu pećinu blizu Vitlejema izjednačivši se sa ljudskom bijedom do kraja. Gledajući ga svojim duhovnim očima, obučena u nemoć novorođenčeta kako na slami u jaslama stočnim leži mi vidimo onoga koji će oboriti ljudsku gordost i demonske obmane od početka, a uzvisiti smirene i sve one koji sa nadom u njega trpe   poniženja i nepravde i razne druge bijede ovog svijeta i vijeka.

Proslavimo draga braćo i sestre Rođenje Hristovo molitveno i saborno na svetim bogosluženjima. Pripremljeni postom i molitvom, udostojivši se Svetog Pričešća mi ćemo primiti Bogomladenca u srca svoja. On nam se kroz Svete Tajne daje kao nebeski hljeb i piće vječnog života. Od njega dobijamo oproštaj i otpuštenje grjehova, obnovljenje naše prirode, a time i obnovljenje našeg zajedništva. Obnavljajući se vječnim novinama Bogomladenca živimo novim životom u velikoj i nerazorivoj zajednici Crkve Božije. Svako drugo zajedništvo, zasnovano na materijalnim interesima, ma koliko moglo biti korisno, u krajnjem ishodu ograničava čovjeka i guši njegovu slobodu. Zajedništvo u Hristu, sa svima Svetima, prožeto i oživotvoreno Duhom Svetim izgrađuje, a ne sputava bogolike ličnosti, nadahnjuje ih i prosvjetljuje njihove stvaralačke sile i sposobnosti, usavršavajući ih do istinske slobode i ljubavi. Bog, Otac naš nebeski želi nas vidjeti, ne kao robove, nego kao sinove i kćeri, kao svoju ljubljenu djecu. Zato je poslao svog Jedinorodnog Sina u ovaj svijet da se poistovijeti sa nama i da nas usinovi Bogu i Ocu u slobodi i slavi djece Božije.

Sveopšta Božićna radost koja vrhuni u svetoj Liturgiji preliva se u hrišćanske domove. Božanska ljubav i mir prožima bračnu zajednicu jer je brak blagosloven od postanja svijeta kao zajednica ljubavi i trajna duhovna i prirodna veza između muža i žene. Rađanje djece je umnožavanje ljubavi u hrišćanskoj porodici i ispunjenje prvobitne Božije zapovijesti. Hristovo rođenje otkriva smisao života i rađanja djece ukrepljujući roditelje da svojoj djeci pruže što više ljubavi, lijepo hrišćansko vaspitanje i dobro obrazovanje. U porodičnom domu kroz našu krstonosnu istoriju odnjegovane su najuzvišenije vrijednosti vjere, časti, gostoprimstva, rodoljublja, čojstva i junaštva na kojima je utemeljeno duhovno biće Crne Gore. Jasno je samo po sebi da svi oni koji javno i bestidno promovišu nemoral i prostakluk sablažnjavajući djecu i omladinu potkopavaju cio naš narod i njegovu otadžbinu.

Suočeni sa zabrinjavajućim nedostacima obrazovanja naše djece u školama mi smo uz pomoć dobrih ljudi i Vlade Crne Gore registrovali Pravoslavnu gimnaziju Svetog Save u Podgorici koja će početi sa radom naredne školske godine. U njoj će se pored ostalih gimnazijskih predmeta izučavati i pravoslavna vjeronauka kao važan dio opšteg obrazovanja. Cilj nam je, da primjenjujući najviše obrazovno – vaspitne standarde, što bolje pripremimo učenike ove Gimnazije za buduće studije po njihovom slobodnom izboru. Uvjereni smo da ćemo na takav način dati veliki doprinos školstvu Crne Gore. Vjera i vjeronauka ne ograničavaju nego podstiču istraživačke, stvaralačke i saznajne moći čovjeka čemu su nam najbolji svjedoci Njagoš i Tesla među svim drugim genijalnim stvaraocima i naučnicima. Zbog toga sve prigovore protiv vjerskog obrazovanja u školama odbacujemo kao površne, prevaziđene ili zlonamjerne.

Naša sveta vjera otkriva da sloboda čovjekova počinje razrješenjem i oslobođenjem od sveza grijeha. Biti slobodan znači imati široko i otvoreno srce za bližnje. Ne samo za one koji isto misle kao i mi, nego i za one koji različito i suprotno od nas misle. Učinimo sve da razlike u mišljenjima među nama ne odvedu u podjele, mržnju i raskole. Iskoristimo pomenute razlike kao važan povod za dobar i sveobuhvatan dijalog koji je ključ za rješenje mnogih nesporazuma među ljudima i za uspostavljanje njihovih bratskih odnosa. Najbolji momenat da započnemo popravljati i nanovo izgrađivati međuljudske odnose u Crnoj Gori je ovaj znameniti i svijetli praznik u koji se Hristos svojim rođenjem pojavio u mračnoj vitlejemskoj pećini da svjetlošću svoga Božanstva prosvijetli tamu ovog svijeta, prvenstveno tamu grešnih ljudskih duša. Carstvo Božije počelo je da se projavljuje ovdje na zemlji od momenta Hristovog Rođenja. Ono je naša nebeska i nerazoriva otadžbina. Da bismo postali njegovi građani mi pravoslavni hrišćani treba da izgrađujemo i svoju zemaljsku otadžbinu kao društvo pravde, slobode i istinske čovječnosti, jer na takav način gradimo svoje spasenje i spasenje svojih bližnjih.

U ove blage dane pozivamo cio vjerujući pravoslavni narod u Crnoj Gori da ima strpljenja i da molitvom za mir u našoj državi i cijelom svijetu doprinese razrešenju različitih kriza i sveopšte zabrinutosti. Budimo ljudi! kako je govorio svetopočivši Patrijarh srpski Pavle. Srpska Pravoslavna Crkva u Crnoj Gori će i u buduće kao i do sada biti sa svojim narodom i vršiti svoju uzvišenu službu koja joj je od Boga povjerena. Nećemo dijeliti svoj vjerujući narod ni po nacionalnoj ni po stranačkoj pripadnosti, nego ćemo širiti bratsku slogu i razumijevanje, poštovanje i praštanje. Vjernici kao punopravni i odgovorni građani ove zemlje treba da izađu na predstojeće izbore, kada god oni bili, i da slobodno po svojoj savjesti glasaju za koga hoće. Tako će najlakše izazvati dugo očekivane promjene na bolje u ovoj državi i doprinijeti napretku svoje djece.

U Božićnoj radosti, dušom i srcem podržavamo našu braću i sestre na svagda raspetom Кosovu i Metohiji. Vidimo da se međunarodne garancije za njihovu slobodu i miran život ne sprovode u djelo. Junački trpe nepravde, pritiske i progone ali ostaju vjerni zavjetu svetog kneza Lazara i nemanjićkim svetinjama. Divimo se njihovoj izdržljivosti i hrabrosti koje su dar od Boga. Nebesku vedrinu i ljepotu hrišćanske vjere koju širi Vladika Teodosije u ovom teškom vremenu, zajedno sa sveštenstvom, monaštvom, vjernim narodom i prizrenskim bogoslovima vidimo kao svijetlo svjedočanstvo Jevanđelja Hristovog, bez mnogo riječi, a sa puno žrtve i ljubavi.

Pred kolijevkom Bogomladenca Hrista molimo se Bogu da se što prije vrati mir i da prestane bratsko krvoproliće u Ukrajini, zbog čega su mnogi iz te napaćene zemlje izbjegli. Svima koji su ostali bez svojih domova upućujemo riječi bratske utjehe i božićni cjeliv mira, a one koji su došli u Crnu Goru primamo kao svoju dragu braću i sestre u Hristu. Vrata naših srca, hramova i domova za njih će uvijek biti otvorena. Nije nam teško da ih sa ljubavlju pomažemo sve dok ih Bog ne obraduje povratkom njihovoj voljenoj otadžbini.

Sa molitvom da božićna radost obasja i obraduje sve vjerne, djecu i odrasle, zdrave i bolesne, a naročito tužne, potištene i usamljene, i sve ljude dobre volje, da se blagoslov Božiji u nastupajućoj Novoj godini izlije na cijelu tvorevinu, srdačno čestitamo svima i svakome svijetli praznik Rođenja Hristovog sa najradosnijim pozdravom:

Mir Božiji! Hristos se rodi!”

The post VIDEO: Božićna poruka Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija first appeared on BARinfo.

Proslavljajući rođenje Bogomladenca Hrista, radujući se duhom dolasku Njagovom u ovaj svijet, uznosimo blagodarnost Bogu Živom i Istinitome koji nam je poslao svoga Jedinorodnoga Sina, silom Duha Svetoga začetog u utrobi Djeve Marije i od nje natprirodno rođenoga. Bogomladenca i Spasitelja dočekujemo i proslavljamo zajedno sa svima Svetima, Sina Božijeg i Sina Čovječijeg koji je postao kao jedan od nas da bi sve nas zagrlio svojom ljubavlju i dao nam novi život, pobjedu nad smrću i besmrtnost.

Vjekovima su starozavjetni jevrejski proroci, Duhom Svetim nadahnuti, gledajući na Spasitelja koji će pohoditi cijelo potomstvo Adamovo, ukazivali na njegovo mesijansko djelo. Mojsije, provideći njegovo očovječenje, nazva ga sjemenom žene, a Isaija sinom Djeve, David ga prepozna kao svog Boga i proslavi ga kao Gospoda, Malahija mu kliče kao Suncu pravde. Mnogodjetni Jakov, otac dvanaest plemena jevrejskih, prepozna ga kao čajanije jazikov – onog koga sa nadom iščekuju svi narodi. Starozavjetni biblijski spisi prepuni su proroštava, simbola i ukazanja koja se odnose na Spasitelja i na njegovo rođenje dok se u mnogim predhrišćanskim kulutrama i mitologijama mogu prepoznati tragovi duboke čežnje za Mesijom.

Čudesni znaci na nebu i na zemlji, koji su pratili rođenje Bogomladenca, otkrivaju božanski, kosmički i svečovječanski značaj tog događaja. Zvijezda predvodi mudrace sa istoka do vitlejemske pećine, horovi nebeskih sila slavoslove i proslavljaju jedinstveno Rođenje, anđeo silazi među vitlejemske pastire blagovijesteći: Evo vam javljam radost veliku koja će biti svemu narodu (Lk 2, 10). Nebo u slavu Bogomladenca odjekuje pjesmom anđela, mudraci mu prinose darove, pastiri čistotu duša, Presveta Bogomajka veličanje i služenje, pravedni Josif Obručnik neiskazano divljenje i blagodarenje. Anđeli i ljudi zajedno se klanjaju od Djeve rođenome i svaka tvar ustreptala od Božijeg snishođenja svojim nemuštim jezikom i pokretom proslavlja Tvorca svojega.

Rođenje Hristovo djelovalo je na ovaj svijet kao pojava, ne ove stvorene, nego Božanske životvorne svjetlosti koja razgoni tamu grijeha, beznađa i očajanja, i prosvjetljuje ljudske duše svjetlošću vjere i bogopoznanja, ukrjepljuje ih nadom i bezgraničnom ljubavlju. Mračna pećina gdje se Spasitelj svijeta rodio i stočne jasle u koje je položen bio, i slama na kojoj je povijen ležao najrečitije svjedoče o njegovom snishođenju ljudskoj patnji, poniženju i bijedama svake vrste. Od Djeve rođeni Sin Božiji primio je ljudsku prirodu i u svemu se izjednačio sa nama ljudima osim grijeha; ipak, on bezgrešni Bogočovjek uzeo je na sebe sve posljedice naših grehova što je posvjedočio, svršavajući svoje djelo na zemlji, svojim stradanjem kada je od ljudi primio klevete, pljuvanje, lance i udarce, Кrsno stradanje i sramotu najstrašnije smrti da bi nam darovao pobjedu nad smrću i ukrasio nas carskim dostojanstvom slobode sinova i kćeri Božijih.

Objedinimo se zato, draga braćo i sestre, u duhovnoj radosti i međusobnom miru i ljubavi oko kolijevke Bogomladenca Hrista! Da se obnovimo njegovim Božanskim novinama, da se naše ohladnjele duše ogriju ognjem Duha Svetoga Кoga on izobilno izliva na sve koji ga ljube. Neka taj oganj spali trnje grijeha, pakosti, zlopamćenja i osvete, da se oslobodimo i očistimo od svake zlobe i mržnje. Oprostimo za sve bližnjima svojim i od njih zamolimo oproštaj za sve čime ih uvrijedismo da bismo od Boga dobili oproštaj i obnovili se u banji Božijeg milosrđa.

Ovaj Božić proslavljamo skromno i molitveno, raspoređujući svete službe u većem broju hramova i u različitim terminima, da bi na takav način što više izašli u susret svima vjernima i izbjegli veća okupljanja u isto vrijeme na jednom mjestu. Uvjereni smo da ćemo ovim postupkom doprinijeti suzbijanju opasne epidemije korona virusa. Umnožimo, draga braćo i sestre, svoje usrdne molitve za sve bolesnike koji boluju od pomenutog virusa i od drugih teških bolesti, pomolimo se takođe za ljekare i medicinsko osoblje, koji se, izlažući sebe opasnosti kao na bojnom polju svakodnevno hrabro bore za spasenje ljudskih života. Podijelimo sa njima i sa svima bližnjima cjelokupnu odgovornost, teškoće i ograničenja koje nam nameće opasnost sveopšte epidemije. Podnesimo ovo iskušenje hrišćanski i sa nadom da će nam Gospod dati brzo izbavljenje. U ovim danima i godinama poniženja zbog bolesti i čestih žalosti poslušajmo Svetog apostola Petra koji nas savjetuje: Ponizite se, dakle, pod moćnu ruku Božiju, da vas uzvisi kad dođe vrijeme (1Pt 5,6).

U našem duhovnom nasljeđu imamo divni narodni običaj da se pred Božić sa svima izmirimo u ime Bogomladenca Hrista koji nas je izmirio i sa Bogom i sa ljudima. Utvrdivši taj Božanski mir možemo jedni sa drugima bratski razgovarati i dogovarati se, dijeliti odgovornost sa bližnjima za kvalitet života od porodice kao osnovne ćelije društva do škole, svih važnih institucija i države. U našoj otadžbini Crnoj Gori imamo mnoge nagomilane probleme koje možemo riješiti jedino bratskim dijalogom, međusobnim razumijevanjem i uvažavanjem. Taj dijalog će biti uspješan ukoliko se, u skladu sa Jevanđeljem Hristovim, svi budemo odrekli, makar koliko je to neophodno svoje sujete, uvredljivosti, zlopamćenja i sebičnosti, pokazujući dobru volju i spremnost da opšti interes stavimo iznad svoga pojedinačnog. Mi se usrdno molimo da sve one koji su na najvećim državnim položajima Bog prosvijetli mudrošću, istrajnošću i dobrotom, da zajedničkim naporima časno obavljaju svoje dužnosti koje im je narod povjerio i Crnu Goru ispune mirom, pravdom, znanjem, radom i sveopštom sigurnošću.

Punoća vremena (Gal 4, 4) nastala je onog momenta kada je Bog ušao u ovaj svijet, upravo na Božić, da sve tokove svijeta i ljudskog života ispuni vječnim smislom. Tako i naša djela, stvaranje, umno i duhovno usavršavanje, pravedna borba, a nadasve praštanje, dobrota i ljubav prema bližnjima dobijaju punoću smisla u Hristu. Zato izbavljeni od beznađa i besmisla sa neiskazanom radošću i blagodarnošću proslavljamo rođenje Spasitelja svijeta.

Ljepota i slava praznika Rođenja Hristovog preliva se u život hrišćanskih porodica. Mnoštvo narodnih običaja svršavanih u čast Bogomladenca izražavaju jedinstveno osjećanje njegovog  neopisivog prisustva u dušama svih članova porodice: Sve radošću divnom naravnjeno, kako pjeva Njagoš. Ta radost nas preporađa, miri i izgrađuje. Ona nas uvodi u Liturgiju i privodi Svetim Tajnama Hristovim, da se nahranimo nebeskim hljebom i da živimo novim životom. Radujte se zato, djeco, jer među vas dođe dijete mlado, Prevječni Bog! Vi ćete sa njime rasti, učiti, igrati se i sazrijevati! Radujte se, majke, jer vas Bog nagradi za mnoge vaše trudove i ublaži vaše svagdašnje brige! Vašoj djeci dođe Spasitelj svijeta, a vaš ponosni lik majki nađe se pod nebeskom zaštitom Bogomajke! Radujte se, očevi, jer vas Hristos prizva na božansko djelo i učini nalik sebi, da budete glava svojoj porodici kao što je on glava Crkvi!

Sa ovim molitvenim mislima i željama, draga djeco duhovna, srdačno vam čestitamo spasonosni praznik Rođenja Hristovog kome se raduju nebo i zemlja. Neka se ta radost trajno nastani u srcima vašim!

Mir Božji!

Hristos se rodi!

The post VIDEO: Božićna poruka Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija first appeared on BARinfo.