RB/BI: Prvo što moramo primijetiti, sudeći po vašim društvenim mrežama, da video nadzor kod kontejnerskih lokacija  daje rezultate. Već su, u saradnji sa Komunalnom policijom napisane prve kazne.

Kuburović: Video nadzor se pokazao kao veoma efikasna mjera u borbi protiv nepropisnog odlaganja otpada. Na osnovu snimaka sa kamera, u saradnji sa Komunalnom policijom, već su identifikovani počinioci i izrečene prve novčane kazne. Sama činjenica da kamere postoje, djelovala preventivno, pa na lokacijama koje su pod nadzorom bilježimo znatno manje slučajeva nepropisnog odlaganja otpada. Naš cilj nije kažnjavanje građana, već podizanje nivoa komunalne kulture i očuvanje urednog izgleda grada.

RB/BI: Ovo govorim iz sopstvenog iskustva, vaše preduzeće ima službu za odvoz kabastog otpada, starog namještaja i aparata. Potrebno je da se sa njima kontaktira i oni odvoze otpad. Kakve su cijene tih usluga?

Kuburović: Naše preduzeće organizuje odvoz kabastog otpada po pozivu građana, uz naknadu koja zavisi od vrste i količine otpada. Cilj nam nije zarada od ove usluge, već da građanima omogućimo jednostavan i zakonit način odlaganja otpada, kako ne bi završavao pored kontejnera ili na divljim deponijama.

RB/BI: U svakom slučaju, jeftinije je nego kazna za nepropisno odlaganje otpada.

Kuburović: Apsolutno, desetostruko jeftinije. Da naglasim i da Regionalna deponija Možura takođe prihvata tu vrstu otpada od građana, po zaista simboličnim cijenama, pa se građani mogu otpada riješiti i na taj način.

RB/BI: Osim održavanja komunalne higijene grada, vi se brinete i o turističkim mjestima. Zakupci održavaju higijenu na plažama, vaše ekipe u zaleđu plaža. Posao je tokom sezone višestruko uvećan, imate li dovoljno ljudi za sve te poslove?

Kuburović: Tokom turističke sezone obim posla višestruko raste. Naše ekipe svakodnevno održavaju javne površine, šetališta, parkove, saobraćajnice, zaleđa plaza, gdje se stvara značajna količina otpada. Organizaciju rada smo prilagodili sezoni, uvođenjem dodatnih smjena i angažovanjem sezonskih radnika. Iako su zahtjevi veliki, zahvaljujući dobroj organizaciji i maksimalnom angažovanju zaposlenih, uspijevamo da odgovorimo potrebama grada i velikog broja turista koji borave u Baru.

RB/BI: Kakva je vaša saradnja sa Morskim dobrom?

Kuburović: Saradnja sa JP za upravljanje morskim dobrom je korektna i kontinuirana. Poslovi koje Komunalne djelatnosti obavljaju u zoni Morskog dobra definisani su ugovorom. U skladu sa ugovorenim obavezama, naše preduzeće odvozi otpad sa plaža i drugih površina u zoni Morskog dobra, čisti i pere javne površine, održava zelene površine i javnu rasvjetu. Zajednički je cilj da građanima i turistima obezbijedimo čist, bezbjedan i prijatan ambijent, posebno u periodu najveće turističke posjećenosti.

RB/BI: Ekipe radne jedinice Zelenilo brinu o zelenim površinama, sadnji, orezivanju, zalivanju. Da li ćete biti angažovani na uređenju parka Dvorca kralja Nikole? S obzirom da se očekuje usvajanja projekta, u kom vremenskom roku bi i park mogao da zablista punim sjajem?

Kuburović: Naše preduzeće svakodnevno brine o čistoći i redovnom održavanju zelenih površina u parku Dvorca kralja Nikole, uključujući košenje, orezivanje, zalivanje i njegu biljaka. Kada je riječ o najavljenom uređenju parka Dvorca kralja Nikole, sačekaćemo raspisivanje javnog poziva. Potupak će vjerovatno sprovesti Opština i kad se okonča znaćemo ko će izvoditi radove i u kojim rokovima.

RB/BI: Visoke temperature su i zdravstveni rizik. Koliko često se peru barske ulice i prostori oko kontejnera?

Kuburović: U ljetnjim mjesecima, kada su temperature visoke, pranje javnih površina ima poseban značaj, ne samo zbog urednosti grada, već i očuvanja javnog zdravlja. Naše ekipe svakodnevno, uglavnom u ranim jutarnjim satima, peru glavne gradske saobraćajnice, trgove, šetališta i frekventne javne površine. Posebnu pažnju posvećujemo prostoru oko kontejnera, koje peremo i dezinfikujemo prema utvrđenom planu, a po potrebi i češće, naročito na lokacijama sa povećanom količinom otpada tokom turističke sezone, sa ciljem da spriječimo pojavu neprijatnih mirisa i održimo nivo komunalne higijene. Apelujem na građane i goste da otpad odlažu u kontejnere a ne da ga ostavljaju pored njih. Zajedničkim odgovornim ponašanjem možemo značajno doprinijeti čistoći i kvalitetu života u našem gradu.

RB/BI: Fontana na trgu je djelimično u kvaru. Da li je to vaša nadležnost?

Kuburović: To nije u nadležnosti našeg preduzeća. Trg i fontana do danas nisu zvanično predate našem preduzeću na održavanje. Takva primopredaja se može obaviti tek kada objekat bude potpuno ispravan i kad bude dostavljena kompletna tehnička i prateća dokumentacija, što do sada nije učinjeno.

RB/BI: Pomenuli ste da ste  angažovali dodatnu radnu snagu, odnosno sezonske radnike. Jeste li pokušavali “uvoz” nekvalifikovane radne snage, poput drugih privrednih subjekata u Crnoj Gori?

Kuburović: Jesmo. Imali smo nekoliko pokušaja angažovanja radnika iz inostranstva. U jednom slučaju procedura je gotovo u potpunosti završena, dobili smo imena radnika i svu potrebnu dokumentaciju, ali im u posljednjem trenutku nisu odobrene vize zbog bezbjednosnih provjera. Procedura angažovanja stranih radnika je složena i zahtijeva obimnu dokumentaciju, garancije i ispunjavanje brojnih administrativnih uslova. Zbog toga se i dalje prvenstveno oslanjamo na domaću radnu snagu, kao i na radnike iz zemalja regiona, uz stalne napore da popunimo deficitarna radna mjesta.

RB/BI: Što biste poručili sugrađanima i gostima?

Kuburović: Prije svega, želio bih da se zahvalim svim građanima i gostima koji odgovorno postupaju i doprinose čistoći našeg grada. Pozivam sve da otpad odlažu isključivo u kontejnere, da ne ostavljaju kabasti i građevinski otpad pored njih i da se obrate našem preduzeću kako bismo organizovali preuzimanje, ako imaju potrebu za tim.

RB/BI: U slučaju da primijete, recimo, fleke oko kontejnera ili neku prljavštinu, mogu da se obrate Komunalnom preduzeću.

Kuburović: Apsolutno. Imamo naš portal, gdje mogu da saopšte sve primjedbe, sugestije, žalbe. Naši službenici se 24 časa javljaju na telefone. Samo zajedničkim odgovornim odnosom možemo sačuvati Bar kao čist i uređen grad.

The post Kuburović: Video-nadzor u Baru daje rezultate, izrečene prve kazne zbog nepropisnog odlaganja otpada first appeared on BARinfo.

Prije razgovora sa gostima u studiju, emitovana je anketa koju je na ulicama Bara uradio novinar Radio Bara, Nemanja Janković. Građani su odgovarali na pitanja o čistoći grada, selektivnom odlaganju otpada i ekološkoj svijesti, a mišljenja su bila podijeljena.

Nemanja iz Bjeliša smatra da je grad čist, ali ne praktikuje selektovanje otpada.

“Zaista moram reći da je čisto, iako se mora više voditi računa o tome. Centar je čist, a takva situacija je i u pojedinim prigradskim naseljima. Ne bavim se selektovanjem otpada, jer smatram da još uvijek ne postoji svijest o tome. Mislim da je potrebno još kontejnera i više edukacije o tome”, kaže naš sagovornik.

Mladi Zoran Nikić Bar vidi kao uredan grad, ali smatra da bi više računa trebalo da se vodi o čistoći ulica.

“Često sam na motoru, tako da mogu da obiđem svaki kraj našeg grada. Ne znam ništa o reciklaži i selektovanju otpada. Smeće iznose stariji i odlažu ga u kontejner. To je ono što ja znam”, jasan je Nikić.

Stariji sugrađanin Vinko je mišljenja da stvari idu nabolje.

“Kada je centar grada u pitanju, čisto je, idemo naprijed. Ne bavim se selektovanjem otpada, zato što mislim da nemam mogućnosti za to. Čuo sam da postoje posebni kontejneri, ali narod to ne poštuje. Otpad bi trebalo da se odvaja na način – kontejner za plastiku, za staklo, za običan otpad. Mislim da veoma malo kanti postoji za to. Gotovo su nevidljive. Građani treba da se naviknu na nove načine odlaganja otpada”, kategoričan je Vinko.

Tatjana Ziramov ističe da je potrebno više edukacije o odlaganju otpada.

“Smatram da je čisto. Živim u centru grada, za ostala naselja ne znam. Kontejnera ima dovoljno. Vjerujte mi da ne znam gdje u Baru može da se reciklira otpad, tako da se ne bavim time. Treba više da se posvetimo edukaciji o selektovanju otpada”, kaže Tatjana.

Ima i onih koji nisu zadovoljni komunalnim redom u gradu. Odgovornost, po ocjeni Zorana, dijele i građani, ali i nadležno preduzeće.

“Po mom mišljenju, nije čisto kako bi trebalo da bude. Smatram da su nepravilno odlaganje smeća i prljavština najveći problem. Dobar dio krivice snose i građani, ali i službe koje su odgovorne za čistoću. Sve bacam u jedan kontejner, tako sam navikao. Smatram da nema određenog mjesta za selektovanje otpada. Trebalo bi to regulisati malo bolje. Nužno je edukovati građane u tom pravcu, pa da nam pravilno odlaganje otpada postane navika, a ne da izađemo iz kuće i smeće bacimo bilo gdje”, kategoričan je naš sugrađanin.

Zorka smatra da više pažnje treba da se posveti prigradskim naseljima, naročito ljeti.

“Ljeto je bilo užasno. Bilo je smeća, vjetar koji često duva ga raznosi i napravi problem. Najlakše bi bilo da se onima koji su zaduženi za to, ne da plata. Treba da se izlazi na teren i da se kontroliše. I to je rješenje. Inače, ja sve stavljam u istu kesu i tako odlažem otpad. Smatram da bi trebalo malo da se probudi i ekološka svijest kod građana. Međutim, koliko su oni krivi, toliko su krivi i oni drugi”, decidna je naša starija sugrađanka, a sa njenim se mišljenjem slažu Mersida i Milica Fuštić.

“Koliko je krivo lokalno preduzeće, toliko su krivi i građani. Ne bavim reciklažom, sve odlažem u istu korpu. Prvo treba da se probudi ekološka svijest kod građana. Smatram da je model za rješavanje tog problema u kažnjavanju”, predlažu Mersida i Milica.

Anketa je, dakle, pokazala da građani Bara uglavnom ne praktikuju selektivno odlaganje otpada, prije svega zbog nedostatka infrastrukture i informacija, ali i da postoji svijest o potrebi većeg ličnog angažmana, edukacije i odgovornosti, kako njih, tako i nadležnih službi.

Na pitanje da li je čistoća grada, prije svega, pitanje sistema ili svijesti građana, Božidar Kuburović ističe da se radi o neraskidivoj vezi ta dva faktora.

„Odgovor je, i jedno i drugo. Tek kada i sistem i svijest građana funkcionišu zajedno, možemo govoriti o nivou čistoće kakav želimo. I sami građani su to potvrdili u anketi“, kazao je Kuburović, naglašavajući da Komunalne djelatnosti obavljaju posao od javnog interesa i kontinuirano rade na unapređenju usluga, ali da bez odgovornog odnosa građana sistem ne može biti u potpunosti efikasan.

Slično mišljenje dijeli i Milena Zoranović, koja godinama kroz rad u školi, ali i putem društvenih mreža, pokušava da utiče na razvoj ekološke svijesti.

„Sve zavisi od nas. To je sistem spojenih sudova. Što više damo u pozitivnom smislu, više ćemo dobiti u čistoći i ljepoti grada“, istakla je Zoranović. Ona je naglasila da lično nije nezadovoljna radom komunalnih službi, te da se njihovi zaposleni maksimalno trude, ali da je Bar posljednjih godina doživio snažnu ekspanziju, uz dolazak ljudi različitih navika, kultura i nivoa ekološke svijesti.

Govoreći iz ugla dugogodišnjeg zaposlenog u komunalnom sistemu, Kuburović podsjeća da se percepcija čistoće grada mijenjala s vremenom.

„Ranije smo svjedočili mnogo ozbiljnijim problemima, divljim deponijama i zapuštenim lokacijama, ali se o tome manje govorilo. Danas se reaguje i kada se vidi papirić pored korpice. Ljudi se brzo naviknu na lijepo i onda očekuju još više“, rekao je on, dodajući da je Bar danas, kada se sagledaju sve okolnosti „nikad ljepši i uredniji“.

Kao jedan od ključnih pomaka naveo je ugradnju preko 200 podzemnih kontejnera, kao i sanaciju nekadašnjih divljih deponija koje su, kako kaže, pretvorene u „zelena ostrva i vidikovce na ponos cijele opštine“.

Zoranović je posebno istakla dobru saradnju građana i komunalnih službi, navodeći da reakcije sektora “Gradska čistoća” često dolaze brzo i efikasno.

„Čim se prijavi mini-deponija ili gomila otpada, komunalne službe dolaze i to se uklanja. To je za svaku pohvalu“, kazala je ona, ali je upozorila da građani često griješe, posebno kada male korpice za sitni otpad koriste za kućne kese smeća.

Posebnu pažnju u razgovoru izazvala je tema selektivnog prikupljanja otpada. Zoranović je podijelila iskustvo iz svoje zgrade, gdje stanari samoinicijativno sakupljaju plastičnu ambalažu, koju posljednje subote u mjesecu odnose iza zgrade Opštine, gdje se ona preuzima i odvozi na reciklažu.

„Građani znaju koliko je plastika opasna po životnu sredinu. Problem je što često ne znaju šta dalje s tim otpadom“, istakla je ona, dodajući da je ključni izazov obezbijediti kontinuitet, od sakupljanja do preuzimanja i dalje obrade otpada.

Kuburović je potvrdio da su takve inicijative dragocjene, da je reciklaža u Baru i Crnoj Gori još uvijek u povoju, ali da postoje konkretni planovi za unapređenje sistema.

„Najbolja selekcija je ona na izvoru nastanka. Kada građani odvoje otpad u domaćinstvu, više od 80 odsto posla je već urađeno“, kazao je Kuburović, najavljujući planove za dodatne posude za selekciju i završetak projekta reciklažnog dvorišta, čija se realizacija očekuje u narednom periodu.

Govoreći o primjerima iz regiona i inostranstva, Zoranović je ukazala na važnost motivacije.

„Kosovo ima devet otkupnih mjesta gdje ljudi donose plastiku i za to dobijaju novac. To je ogromno motivaciono sredstvo. Na Zapadu imate automate u marketima, ubacite ambalažu i dobijete umanjenje na računu za kupovinu. Postoji sistem“, navela je Zoranović, dodajući da škole imaju ključnu ulogu u tom procesu, te da u njima imaju klupe napravljene od plastičnih čepova. Djeca tada vide da otpad može imati novu vrijednost, što je, podvlači “najbolja edukacija”.

Kuburović je naveo da su i u Baru već napravljeni koraci u tom pravcu.

„Snabdjeli smo više vrtića i osnovnih škola savremenim malim separatorima. Kada ih napune, mi taj otpad preuzimamo. Nije poenta u zaradi, već u stvaranju navike kod djece“, kazao je.

Oboje sagovornika saglasni su da je, osim edukacije, neophodna i dosljedna kaznena politika.

„Jedna kazna po džepu brzo se proširi od uha do uha i naredni put ljudi dobro razmisle gdje bacaju otpad“, smatra Zoranović, dok Kuburović dodaje da su kamere na kritičnim lokacijama već pokazale rezultate, te da se radi na dodatnom uvođenju tog sistema uz poštovanje zakonskih procedura.

Zoranović je uputila jasnu poruku građanima.

„Hajde da svako od nas vidi šta može da uradi već sjutra. Nema te službe koja može očistiti sve ono što mi bacimo. Ako svako da svoj mali doprinos, grad će biti ljepši i nama prijatniji za život.“

Kuburović je zaključio da su vrata Komunalnih djelatnosti otvorena za saradnju sa građanima i inicijativama koje doprinose razvoju ekološke svijesti.

„Ako građani ulože jedan odsto sebe, mi ćemo uzvratiti sa 101 odsto”, poručio je Kuburović.

The post Čistoća grada je pitanje sistema, ali i svijesti građana first appeared on BARinfo.

Da li je preduzeće „Komunalne djelatnosti“ spremno za pojačane aktivnosti u narednom periodu, prvenstveno kada je riječ o odvozu smeća i čistoći grada? Sa kojim se izazovima zaposleni suočavaju, da li je obnovljena mehanizacija i oprema, raspolažu li adekvatnim kadrom u periodu kada se gotovo udvostruči broj građana u našoj opštini? Jesmo li evoluirali kada je u pitanju svijest i odnos prema ambijentalnoj higijeni? O ovim i drugim temama za Radio Bar razgovarali smo sa direktorom sektora „Gradska čistoća“ u barskom preduzeću „Komunalne djelatnosti“ DOO, Božidarom Kuburovićem.

„Uvijek ističem da pripreme za sezonu u barskom komunalnom preduzeću počinju odmah nakon završetka prethodne, jer moramo u kontinuitetu da radimo i obavljamo sve redovne poslove, uz stalnu procjenu šta i kako moramo promijeniti, gdje su najveći problemi i nedostaci te da li raspolažemo potrebnom opremom za rad. Pred i tokom sezone za to je kasno. Stalno nabavljamo nove posude jer praksa pokazuje gdje i koliko nedostaju, tako da u ljeto ulazimo spremni kada govorimo o tom aspektu. Dakle, mogu reći da smo više nego solidno opremljeni i da možemo odgovoriti svim izazovima i zahtjevima u turističkoj sezoni“, kazao je direktor Kuburović, istakavši da je praksa pokazala da veliki, tzv. građevinski kontejneri, nisu dobro rješenje.

„Građani su ih doživljavali kao ‘mini deponije’ i koristili ih za odlaganje svega i svačega. Zato smo iz upotrebe izbacili kontejnere od 5 m³ i 7 m³ i zamijenili ih malim kantama za individualna domaćinstva. Odvoz otpada obavljamo od vrata do vrata i mogu reći da su se građani već navikli na takav način tretiranja smeća. Pozitivni efekti ogledaju se u tome što su područja u kojima primjenjujemo taj metod znatno čistija i uređenija“, naglasio je Kuburović, osvrnuvši se i na dugogodišnji problem odlaganja kabastog otpada i mijenjanje negativnih navika.

„Podizanje kulture i svijesti građana o ambijentalnoj higijeni, mijenjanje ukorijenjenih navika i prilagođavanje savremenim trendovima evolutivni je proces, kao i u svim drugim segmentima života i funkcionisanja. Ipak, iz godine u godinu stičemo utisak da ima pomaka. Odlaganje kabastog otpada veliki je problem. Od prošle godine ‘Možura’ je omogućila građanima da po simboličnim cijenama takav otpad odvoze na deponiju. Prema informacijama koje dobijamo od kolega iz tog preduzeća, ta se mogućnost koristi sve više, ali još uvijek ne u dovoljnoj mjeri. U ovom trenutku to je posebno izraženo zbog rezidbi voćaka i drugog rastinja, generalnog proljećnog pospremanja i oslobađanja od starog namještaja i drugih nepotrebnih stvari“, naveo je direktor sektora „Gradska čistoća“, Božidar Kuburović, koji je još jednom apelovao na građane da adekvatno i odgovorno odlažu otpad kako bismo svi zajedno doprinijeli ljepšem i čistijem gradu.

The post Barski komunalci spremni za ljeto i sezonu first appeared on BARinfo.

Danas, 18. marta na Svjetski dan reciklaže i uoči Svjetskog dana šuma 21. marta,  podsjećaju na nužnost i značaj realizacije ideja kako bi se povratio stari sjaj našem gradu, koji je u bivšoj Jugoslaviji, podsjećaju, bio na drugom mjestu kada je riječ o čistoći i uređenju, poslije slovenačkog Velenja.

Preduzeće “Komunalne djelatnosti” podržalo je njihove inicijative, a prema riječima direktora sektora “Gradsko zelenilo” i “ Gradska  čistoća” Amira Mačkića i Božidara Kuburovića biće intenzivirane aktivnosti, ne samo u tom dijelu grada.

Narednih dana slijedi niz aktivnosti, između ostalog, obnova borove šume na Žukotrlici (biće posađeno 65 novih stabala). Na tom dijelu Žukotrlice dodatno je rađeno na hortikulturnom uređenju, detaljno će biti čišćeni trotoari, parking prostor i kanali, a planirano je, osluškujući građanske inicijative,  da Komunalno preduzeće na toj lokaciji poveća kapacitete posuda za odlaganje otpada, postavljanjem savremenih polupodzemnih kontejnera.

“Time će prvi utisak brojnih turista i posjetilaca Bara, kada uđu u naš grad, biti mnogo ljepši”, kazao je Božidar Kuburović, direktor sektora “Gradska čistoća”, koji je naglasio da uvijek imaju razumijevanja za zahtjeve građana i uvažavaju njihove konstruktivne predloge.

“Najprije želim da izrazim saučešće porodicama poginulih i svim građanima Makedonije zbog strašne tragedije koja se dogodila u Kočanima, i zahvalim se Radio Baru na medijskoj podršci. Prošle godine pokrenuli smo inicijativu i obratili se direktoru Komunalnih djelatnosti, Stevu Pejoviću, sa molbom da komunalci budu češće prisutni u našem naselju i više se posvete njegovom uređenju. Pejović je odmah reagovao. Inicijativa se odnosi na više aktivnosti – svakodnevno čišćenje i održavanje parking prostora i trotoara, koji su na samom ulazu u Bar, posebno u turističkoj sezoni, čišćenje kanala uz ulicu, koji služe za odvod atmosferske kanalizacije, ozelenjavanje, sadnju žuke. Posebno smo akcentirali potrebu za  obnovom borove šume koja je bila zaštitni znak, ne samo našeg naselja, već Bara i cijelog primorja, jer nijedna plaža nema takvu ozelenjenu površinu, a mi smo dopustili da bude potpuno devastirana”, kazala je za Radio Bar Sonja Čejović, koja je podsjetila na tretman sličnih zasada u Italiji, Milanu…

“Italija se, na primjer, ponosi posjedom Castello di Porciano, koji pripada rezidenciji predsjednika, a stoljetni borovi završavaju na plaži, što se smatra svjetskim prestižom. U Milanu, na EXPO-u, je predstavljeno preko stotinu hiljada sadnica, starih 70 godina i više, što je zabilježeno kao svjetska senzacija. Mi smo takve zasade uništili na jedan veoma primitivan način, kako bi bili postavljeni plažni mobilijar i tzv. privremeni objekti, a u stvari trajni restorani i kafići, čiji se fekalni sadržaji ulivaju direktno u more”, upozorila je Čejović.

Na Svjetski dan reciklaže, ona ukazuje na značaj reciklažnog tretiranja otpada, sugerišući da slijedimo primjer razvijenih zemalja, u kojima umjetnici kreiraju fantastična djela od onoga što mi smatramo neupotrebljivim otpadom.

“Francuz William Amor i Deniz Sadgic iz Turske uspjeli su da ono što je naš ‘san pretvore u stvarnost’, kako je to lijepo opisano u jednom od tekstova posvećenih ovim umjetnicima i njihovim djelima. Oni od otpada – smeća, plastičnih kesa, pikavaca, mreža za ribu… prave umjetnička djela – cvjetove i portrete koji ‘ujedinjuju ljepotu poduhvata preduzetog u korist ambijenta i cijele prirode’. Njihova djela krase  poznate svjetske muzeje, a portreti koji ‘ostavljaju bez daha’ milione putnika, postavljeni su na istanbulski aerodrom. Nazivaju ih ‘kreacije mesindžeri’, jer šalju veoma jasne i snažne poruke. Nikada ne bismo pomislili da su ta djela napravljena od otpada”, istakla je Čejović.

Direktor sektora “Gradska čistoća” u barskom preduzeću “Komunalne djelatnosti”, Božidar Kuburović, kazao je za Radio Bar, da već godinama njihovi radnici sakupljaju kartonsku ambalažu i plasiraju je na dalju obradu, ali da tek predstoji prikupljanje i odvoz i drugih reciklabilnih komponenti, poput limenki, flaša, stakla, papira..

“Nažalost, reciklaža je kod nas još u povoju, jer kada govorimo o tom procesu, neophodno je da se na nivou države regulišu neke stvari. Mi planiramo odvoz od vrata do vrata, što je veoma dobro prihvaćeno kod građana. Siguran sam da će sugrađani, kada se stvore dodatni uslovi, prihvatiti još jednu kantu u koju će odlagati otpad koji može da se reciklira”, kazao je Kuburović, koji očekuje da se već tokom i nakon ljeta više poradi na tome i ostvare bolje rezultate, jer su, između ostalog, to i zahtjevi koje postavlja EU, u procesu evropskih integracija.  

Inicijative građana Žukotrlice, podržali su i u školi “Anto Đedović”.

Profesorica biologije, Dragana Vukčević, kazala je da su takvi predlozi dragocjeni jer su dodatni podsticaj djeci i pravi putokaz kako se odnosti prema okolini, čuvati prirodu, svoj grad i državu.

“Veoma mi se sviđa ideja advokatica Čejović i građana, da stare stvari dobiju novo ruho, kroz reciklažu, a posebno lijepo i atraktivno je to uraditi na umjetnički način. Naša škola, odnosno učenici sa nastavnicima, učestvovaće 21. marta u pošumljavanju obale na Žukotrlici, jer je prirodno da naša škola koja je na tom području da doprinos ovoj lijepoj i nužno potrebnoj akciji, jer je ta rijetka i prelijepa šuma na našem primorju odavno uništena. Naravno, naša škola u kontinuitetu podržava i sve ostale ekološke aktivnosti – učestvovali smo , u saradnji sa JP ‘Morsko dobro’ i ‘Racan fondacijom” u sakupljanju limenki i bili pobjednici. Kao nagradu, dobili smo elektronsku tablu i projektor, što je bilo posebno podsticajno za đake. Predstavnici Rotary kluba Bar održali su predavanje u našoj školi, ali i drugim, o reciklaži baterija. Odazivamo se u kontinuitetu svim akcijama čišćenja naših plaža i prostora, uopšte, a konstantno učimo djecu kako bi trebalo razvrstavati otpad. Međutim, problem je što sav selektovani otpad završava na jednom mjestu, a to je deponija ‘Možura’. Moramo stvoriti uslove, sa čim su se složili i zaposleni u Komunalnim djelatnostima, da reciklaža bude obavljena do kraja”, poručila je profesorica Vukčević, koja je naglasila da je Aktiv biologa barskih škola veoma posvećen ovoj problematici, i pohvalila škole “Kekec” i “Srbija” koje su dobile Eko zastavice.

Predstavnice građana u naselju Žukotrlica, Vesna i Sonja Čejović, predložile su da posredstvom ambasada Francuske i Turske, Bar ugosti poznate umjetnike koji od otpada kreiraju umjetnička djela.

“Mi bi trebalo, u međuvremenu, da se pripremimo za ono što ćemo dobiti kao input od umjetnika u smislu obezbjeđenja i selekcije otpada, njegovog pravilnog izdvajanja i pohranjivanja, da bi u drugoj fazi, od njega mogle da se naprave slične kreacije, i budu postavljene, na primjer, na ulazu u gradsko groblje i na drugim mjestima. Pominjem gradsko groblje jer smo u jednom periodu tamo imali kontejnere, što smatram da nije adekvatna lokacija za jedno tako sveto mjesto, gdje počivaju naši najbliži”, naglasila je Čejović.

Advokatska kancelarija “Čejović” ponudila je i da pripremi kompletnu pravnu dokumentaciju, po uzoru na Veneciju, kojom bi se efikasno regulisao odnos i postupanje građana prema okolini, ambijentalnoj higijeni i uticalo na podizanje svijesti o značaju adekvatnog postupanja u tom smislu, što će, prvenstveno, uticati na zdravlje i kvalitet života svih. One su, takođe, ukazale i na važnost Komunalnog preduzeća, čiji zaposleni, kako su istakle, zaslužuju više pažnje i poštovanja.

The post Građani i komunalci zajedno do ljepšeg i uređenijeg grada first appeared on BARinfo.