U interesantnu priču o Njegoševom liku i djelu iz fundusa Njegoševog muzeja, posjetioce je uvela dr Anastazija Miranović, rukovoditeljka Zavičajnog muzeja KC Bar, podsjetivši da Njegošev muzej baštini umjetničke radove naših najznačajnijih likovnih umjetnika poput (Pera) Počeka, (Petra) Lubarde, (Rista) Stijovića…, kao i čuvene portrete Jozefa Tominca i Johana Basa, posvećene velikanu poetske i filozofske misli, duhovnom i svjetovnom vladaru Crne Gore, Petru II Petroviću Njegošu.

“Crnogorski Šekspir, Gete, Milton, kako je često nazivan, Njegoš i njegovo univerzalno djelo predstavljaju ‘stožernu tačku’, svojevrsnu ‘kohezionu silu različitih kultura Crne Gore’, koje i u XXI vijeku imaju čemu da nas nauče, podsjete i samodozovu”, navodi Miranović.

Isidora Kovačević je u svom izlaganju istakla da je kao izuzetno elokventan, poznavalac nekoliko svjetskih jezika, markantan i po mnogo čemu poseban crnogorski vladar i vladika, bio izazov za onovremene evropske umjetnike o čijim radovima su nađeni zapisi kod njegovih savremenika.

“Iz zapisa pohranjenih u arhivima nailazimo na neobične detalje o pojedinim Njegoševim portretima i slikama, kada su i kako nastajali, koliko primjeraka je rađeno, na koji način su svoje mjesto našli u Njegoševoj Biljardi”, pojašnjava Kovačević, dodajući da je prva sačuvana slika Vladike Rada izrađena litografski odmah nakon njegovog hirotonisanja za episkopa, tj. poslije 6/18. avgusta 1833. godine, a radio je ruski umjetnik Andrej Nikiforovič Morgunov.

Slovenački slikar Jozef Tominc, majstor portreta i religioznih kompozicija, naslikao je Njegoša u duhu bidermajera u vladičanskoj odeždi, dok je Johan Bas, austrijski slikar, uradio reprezentativni portret pjesnika u narodnoj nošnji sa puno pedantno slikanih detalja, na kome je Njegošev lik “istinit”, bez idealizacije svojstvene slikarima toga pravca.

“Još jedan izuzetan rad, koji je od osnivanja Njegoševog muzeja dio postavke, je djelo Augusta Oroua – “Njegoš sa pratnjom na prevoju Krstac”. “Vješti igrač bilijara” bio je veoma zanimljiv Edvardu Mitfordu i Hendriju Lejardu, dok je srpski slikar i grafičar Anastas Jovanović, radio Njegošev lik u nekoliko verzija sa insistiranjem na detaljima koje je stvarao na osnovu predložaka. Prvi stipendista crnogorske vlade na evropskim likovnim akademijama, Mihailo Vrbica uradio je kopiju Njegoševog portreta od Johana Besa, dok se najveći među umjetnicima prve generacije  crnogorskih slikara, Pero Poček njegoševskim ciklusima vraćao gotovo do kraja života”, podsjetila je Kovačević uz spominjanje nezaobilaznih umjetnika Petra Lubarde i Ivana Meštrovića koji su, takođe, bili duboko inspirisani Njegoševim likom.

Kad je riječ o crnogorskim umjetnicima čija je inspiracija bilo Njegoševo djelo, Kovačević navodi Vladimira Novosela i Iliju Šobajića čijom se pojavom označava početak moderne likovne umjetnosti, a koji su crtali scene iz “Gorskog vijenca”, zatim Pera Počeka, Sava Vujovića, Rista Stijovića i Luku Tomanovića.

“Raduje činjenica da i današnje generacije umjetnika, shodno svom novom tumačenju Njegoša, ostavljaju izvanredna umjetnička djela, čijim ćemo izlaganjem biti u prilici da obilježimo neki naredni jubilej”, zaključila je Isidora Kovačević.

Nakon predavanja, posjetioci su bili u prilici da odgledaju jednočasovni nagrađivani film reditelja Branka Baletića “Noć skuplja dva vijeka: Njegoš, jedna biografija”, u produkciji Crnogorske kinoteke i Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

“Baletićev film osobenim filmskim jezikom dočarava Njegošev dokumentarno-poetski i portret vremena u kojem je živio pjesnik, državnik i vladika Crne Gore, kao i uticaje i refleksije Njegoševog književnog opusa na balkansku, evropsku i svjetsku književnost”, riječi su kojima je projekciju filma najavila dr Anastazija Miranović, rukovoditeljka Zavičajnog muzeja.

U filmu su se mogli čuti i citati iz Njegoševih najznačajnijih djela i pisama, a zanimljivo je da je Baletić koristio djelove iz filmova čiji su autori, odnosno sudionici u filmu, između ostalih, bili scenarista Ratko Đurović, reditelj Veljo Stojanović, snimatelj Stevo Lepetić, slikar Milo Milunović, pisac Mihailo Lalić…

The post Veče posvećeno Njegoševom liku i djelu, u čast obilježavanja 13. novembra first appeared on BARinfo.