Mještani su protest planirali na sportskom terenu, ali se ispostavilo da je i on prepisan na SPC.

“Teren ima i tribine, zbog čega smo ga smatrali najpodobnijim za skup, ali kada smo bili u policiji da prijavimo događaj i kada je inspektor ušao na ‘e katastar’ ispostavilo se da je sportski teren upisan kao vlasništvo Crkve Srbije. Zbog toga smo bili prinuđeni da odredimo drugu lokaciju, pa smo juče, u dogovoru s inspektorom Centra bezbjednosti Bar, koji je obišao teren, odlučili da skup bude organizovan kod spomenika koji je u neposrednoj blizini Donjeg manastira, odnosno crkve Svetog Nikole” kazao je Portalu ETV Nenad Nikaljević.

Inspektor im je dao bezbjednosne instrukcije i najavio da će biti angažovane četiri ekipe saobraćajne policije koje će obezbjeđivati pristupne puteve i usmjeravati vozila ka mjestima za parkiranje, kako ne bi došlo do saobraćajnih blokada.

“Molimo učesnike skupa da sarađuju sa saobraćajnom policijom”, naglasio je Nikaljević.

SPC duže od tri decenije upravlja crnogorskim crkvama i manastirima koji su bili ili vlasništvo države ili sela u kojima se nalaze, ali se ispostavilo da su većinu njih upisali kao svoje vlasništvo. Nakon što je  Abazović je 3. avgusta 2022. godine sa poglavarom ove SPC potpisao Temeljni ugovor, prema kojem država više nema nikakvih ingerencija nad crnogorskim crkvama i manastirima, SPC je postala čak vlasnica i grobalja u okviru grobljanskih crkava.

Nenad Nikaljević jedan je od onih koji se godinama istrajno suprotstavlja devastaciji crnogorskog kulturnog blaga, konkretno Donjeg manastira u Donjim Brčelima, koji je i zaštićeno kulturno dobro Crne Gore.

Nakon prijave sveštenstva, 12. septembra, priveden je, jer se raspitivao imaju li dozvole za radove koji izvode. Nakon noći u pritvoru dozvoljeno da se brani sa slobode. Dan kasnije, njegova supruga Suzana privedena je i kažnjena sa hiljadu eura, jer su je sveštenici prijavili da im je prijetila u hodniku suda.

Poslije incidenata sveštenstva SPC sa Nikaljevićima mještani su odlučili da u subotu organizuju protestni skup. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i kao takav uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.

The post Protestni skup u Donjim Brčelima održaće se kod spomenika palim partizanima first appeared on BARinfo.

To je bila proslava ljubavi, posvećenosti i duboko ukorijenjenih običaja koji odražavaju bogatu istoriju i kulturu. Svadba je više od običnog slavlja, bila je svojevrsni “teatar” sa jasno definisanim ulogama i ritualima.

Ove tri fotografije s početka XX vijeka prikazuju tri svadbe u tri različita kraja barske opštine.

Prva je snimljena u Brčelima, druga na Gretvi, a treća u Spiču.

The post Foto: Svadba u tri slike first appeared on BARinfo.

Gojnić je za Radio Bar i Bar Info objasnio da je povod za njegovu reakciju “iznošenje određenih stvari koje su u potpunosti neistina i nemaju pravno utemeljenje, a odnose se na ono što se dešava oko manastira Sveti Nikola u Donjim Brčelima, primarno oko onoga što se dešava oko bivše škole, koju su naslovili kao konak manastira i koji koriste i preuređuju onako kako misle da treba.”

On je podsjetio na istorijat i na građenje škole u Brčelima.

“Ja nisam u toj školi učio, barsko sam dijete, ali normalno da znam mnogo ljudi koji su pohađali tu školu. Dovoljno je da kažem da je preko pedeset generacija prošlo kroz tu školu”.

Školu, ističe on, nije gradila država “nego su se Brčeljani organizovali i gradili je nekoliko godina i oni su joj, prije svega, dali namjenu za školu, a ne za bilo što drugo.”

Škola je 1979. godine oštećena u zemljotresu i od spratnog objekta ostao je prizemni.

“Ona je u osnovi prvo bila napravljena na sprat, kao što je sada, a nakon zemljotresa je bila prizemni objekat za potrebe Brčela i Tomića, kao mjesto gdje se ljudi mogu okupiti. 2006. godine tu je bilo izborno mjesto. Na ovaj ili onaj način, škola je imala svoju namjenu, ali nažalost, još prije 2010. godine data je od strane bivše vlasti na korišćenje ili ne znam kako. Ne postoji nikakav pisani dokument vezano za školu, po kom osnovu su je dali da je koriste” ističe naš sagovornik.

Kao pravnik i legalista, smatram da je škola oteta na neki način, od onih kojima je namijenjena, i pretvorena u ovo čemu danas služi.

“Danas je konak, o tome smo jednom prilikom i govorili dok je građen, oni su bili upozoravani. NVO Komunica NG obraćala se i zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, sa upozorenjem da se škola preuređuje i da se neće dovesti u prvobitno stanje. Bila je fantastična brzina da je dva mjeseca kasnije taj dio krenuo da se renovira, radi i proširuje, da se podiže sprat… Uzročno-posljedična veza neminovno postoji, ali nažalost ne postoji nikakva pravna dokumentacija koja prati status svega što se događa”, zaključuje Gojnić.

The post Igor Gojnić: Objekat su Brčeljani gradili za školu, a ne za konak first appeared on BARinfo.

“Požar je trenutno aktivan iznad crmničkih sela Utrg, Tomići, Podgor i Brčeli. U ovom trenutku avio-helikopterska jedinica MUP-a je na lokaciji i gase vazduhoplovima. Pratimo situaciju i akcije prilagođvamo promjenama na terenu”, saopštio je za Radio Bar i Bar Info, komandir Službe zaštite i spašavanja, Aco Vulević.

Stanje na Golom brdu u Sutomoru je, kako ističe, stabilno pa je na toj lokaciji jedno vozilo sa posadom koja prati situaciju.

The post Požari i dalje prijete first appeared on BARinfo.

Iguman Nikon Kokotović je za Radio Bar i Bar Info potvrdio da su građevinski radovi u toku.

“Vraćamo objekat u prvobitno stanje, identično kakav je bio na početku 20. vijeka. Imamo fotografije koje to potvrđuju”, kazao je on, dodajući da je u zemljotresu 1979. godine srušen sprat.

“Nakon dolaska u Brčele, prije jedanaest godina, sanirali smo prizemlje. Poslije požara, odlučili smo da zgradu dovedemo u prvobitno stanje. Imamo sve potrebne dozvole”, rekao je Kokotović, dodavši da je adresa za podrobnije informacije Mitropolija SPC.

Ukazao je da je terasa na fotografijama koje nam je dostavio, montažna, te da će uskoro biti demontirana, a objekat “dobiti bukvalno identičan izgled kao nekada.”

Predstavnici mještana Brčela i NVO “Komunica NG” smatraju da bi država trebalo da bude vlasnik ovog objekta, koji je decenijama služio kao škola.

Igor Gojnić iz NVO “Komunica NG”, više puta je skretao pažnju javnosti na konak manastira Brčeli, odnosno osnovnu školu u ovom mjestu, i ističe da je sporan upis vlasništva.

“Ako pričamo, ne samo o školi, već i o manastiru i crkvama koje se nalaze u opštini Bar, sa pripadajućim grobljima – osnovna intencija i namjera ‘Komunice NG’ je da se groblja koja pripadaju crkvama, a uglavnom su to bratstveničke crkve i groblja, vrate u nadležnost opštine, što je i inače obaveza, po Zakonu o svojinsko pravnim odnosima iz 2009. godine i Zakonu o državnoj imovini iz 2011. godine. Opština treba da ima pravo korišćenja i upravljanja na tim grobljima, koja se nalaze pri tim crkvenim objektima,” ističe Gojnić.

“Problem je u tome što 1988. godine, kada je vršen popisni katastar, iz statusa gdje crkve i pripadajuća groblja u posjedovnim listovima nisu imali titulare vlasnika. Sve su se crkve vodile na patrona ili na sveca kome su posvećene. U okviru tih crkava bila su i groblja, a važno je napomenuti da su bili u jednoj katastarskoj parceli, samo se vjerski objekat obilježavao posebno, a ostalo je bilo groblje. Nakon popisa iz 1988. godine, masovno je počelo upisivanje u katastar crkava na Mitropoliju crnogorsko primorsku. Problem se sastoji u tome što nijedan od upisa na Mitropoliju u opštini Bar nema rješenje o upisu, odnosno, nijedan upis ne posjeduje pravni osnov upisa. Zato ta rješenja o upisu i ne postoje. Sve ono što je upisano kao svojina na Mitropoliju crnogorsko primorsku, upisano je sa elementom krivične radnje. Jer, napravljeni su popisni listovi u kojima je odmah upisana MCP kao vlasnik. To nije ni pravni osnov, niti pravi način na osnovu kojeg se to radi. Popisne komisije podnose izvještaj sa terena, prave zapisnik, rješenje o popisu i to predaju Katastru. Nakon toga, ako je promijenjen titular (u ovom slučaju ga nije bilo, jer je bilo društvena svojina i vodilo se na svece, i ako je promijenjen titular na MCP), mora da se odradi rješenje o upisu. I neko to rješenje mora da potpiše. Međutim, da bi se odradilo rješenje o upisu, mora da postoji pravni osnov. Njega nikad nije bilo i nema ga, tako da dan danas, MCP nijedan upis na teritoriji opštine Bar nema sa pravnim osnovom, na objektima na koje se ona poziva“, objašnjava naš sagovornik.

Na pitanje kako je došlo do upisa u Brčelima, Gojnić objašnjava da je ovaj objekat malo specifičan.

“U Brčelima, Gornjim i Donjim, postoje četiri crkve. Svaka je imala svoj posjedovni list i svaka se vodila na titulara, odnosno sveca kome je posvećena. Do 1988. godine nije bilo nikakvih promjena. Na primjer: crkva Svetog Đorđa – kompletan opis crkve, kvadratura, a takođe i zemljište koje se nalazi na toj parceli. Kada je bio popisni katastar, 1988. godine, sve četiri crkve objedinjene su u jedan list nepokretnosti. Samo su prepisali ono što je bilo u posjedovnim listovima, ali su upisali MCP kao vlasnika svega toga”, kaže Gojnić.

Na pitanje kako je školska zgrada prebačena u vlasništvo MCP, naš sagovornik je priložio fotografiju dokumenta iz 1914. godine, koji potvrđuje da je tu bila škola.

“U posjedovnom listu takođe stoji kao porodična kuća. U listu nepokretnosti koji je kasnije izdat, a odnosi se na isti objekat, upisano je kao kuća. Ta kuća, na toj katastarskoj parceli, bila je korišćena kao škola. Škola nije nastala od juče, čim kažem da je dokument iz 1914. godine, znači da je postojala i ranije. Normalno, dešavale su se promjene, od 1979. godine, kada je sprat srušen u zemljotresu, obnovljeno je samo prizemlje i tako je korišćena sve do 2006. godine, do referenduma. Znam da je tamo bilo glasačko mjesto. Mnoge generacije prošle su kroz tu školu”, objašnjava on.

Dodaje da ne zna na koji način je škola prešla prvo u pravo korišćenja, a onda u vlasništvo “kao kolaterala, da tako kažem, iz 1988. godine kada su se svi posjedovni listovi prebacili na jedan list nepokretnosti, a oni postali vlasnici svega toga, oni su i školu zapatili, da tako kažem, jer je zemljište koje se nalazilo ispod škole pripadalo manastiru Sv. Nikola. To je Balšića dolac. Bila je to manastirska zemlja. Država je izgradila, odnosno kraljevina je tada, na tom zemljištu izgradila školu”, kaže naš sagovornik.

Gojnić objašnjava da je crkva tada, u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori, imala specifičan status.

“Manastiri su mogli upravljati svojim posjedima, imali su pravo korišćenja u punom kapacitetu, ali bilo kakvu promjenu koja se dešavala na manastirskoj zemlji ili objektima, morali su da prijave državi. Oni su imali pravo uživanja, ali ne i raspolaganja. A sada, oni su vlasnici. Ono što je bilo državno, što se vodilo kao društvena svojina, sada je prešlo na MCP. Ne postoji pravni posao gdje jedno pravno lice može da ostvari imovinsko pravnu korist na ovakvim objektima kao što su crkve i groblja,” kategoričan je on.

Pitanje da li su prekršeni propisi kada je u pitanju rekonstrukcija nekadašnje osnovne škole, danas konaka SPC u Brčelima, i koje korake planira da preduzme, upućeno je Ministarstvu prostornog planiranja i urbanizma. Odgovor još nismo dobili.

The post Polemika zbog radova na rekonstrukciji konaka manastira Brčeli first appeared on BARinfo.

“Obraćamo Vam se u vezi sa nedavnim događajem koji se desio u Brčelima, kada je izgorio konak brčeoskog manastira Sveti Nikola, koji je prethodno bila škola ‘Jovan Tomašević’ koju su podigli mještani.

Škola je bila aktivna oko 50 godina, a prestala je sa radom nakon rušenja u zemljotresu 1979. Obnovljena je, ali nije radila kao škola, jer je napravljena nova škola u Virpazaru. Inače sama Škola (prostorija u Školi) je potonji put bila u upotrebi 21. maja 2006. godine, kada se izglasavao referendum o nezavisnosti Crne Gore. Školu su preuzeli i koristili sveštenici i obližnjeg manastira Sv. Nikola. Prema informaciji od sveštenika, dobili su saglasnost od tadašnjeg ministra Miga Stijepovića. Dokument nijesmo mogli dobiti na uvid, tako da nijesmo saznali o kakvom se statusu radi (korišćenje, vlasništvo ili nešto treće).

U posjedovnim listovima postoji “stanje krajem 1967. godine“, objekat-škola nalazi na kat. parceli broj 986/1, 380 m2, vodi se kao kuća, na parceli 986, 757 m2, koja se vodi kao livada. Posjedovni list 224 katastarski srez: Barski, skupštine opštine: Bar, katastarska opština: Brčeli ‘Manastir Sveti Nikola’. Od popisnog katastra 1988. godine, kroz popisne listove crkve i manastiri kao titulari volšebno mijenjaju vlasništvo i ‘upisuju se’ na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, što sa pravom korišćenja, što sa pravom svojine. Nijedan od ‘upisa’ nema pravni osnov, tj. nema rješenje o upisu (pravni osnov podrazumijeva zakonom predviđen osnov upisa). Kuća (škola), jer se termini zgrada, objekat itd kao novi termini koriste kasnije, upisom iz 1988. postaje porodična stambena zgrada. Očigledno je da uknjižba nekretnina, promjena kuće (koja je bila škola) u porodičnu stambenu zgradu, što nije nikad bila, a i tajna ‘predaja’ bivše škole nije zakonski način rada. Ukoliko se ispostavi da su bile nepravilnosti, onda može da se preko zaštitnika imovinsko-pravnih interesa vrati u posjed države (konkretno se odnosi na parcelu 986/1 i 986 iz Lista Nepokretnosti 267, KO Brčeli) kako bi svaka eventualna obnova škole imala svoj smisao i bila pravno utemeljena.

Kao potomci graditelja škole, bivši učenici i mještani Brčeli i Crmnice, molimo Vas da se provjeri dokument iz Ministarstva obrazovanja na koji se pozivaju svještenici, kako bi se mogle pokrenuti odgovarajuće aktivnosti. Mi smatramo, da bi bilo umjesno tražiti da se obnovi škola, ako je moguće, u obliku prije zemljotresa kada je bila na dva sprata, ako nije moguće – onda kako je izgledala nakon obnove. Obavezno po originalnom izgledu. Zatim, da se postavi ploča koja daje osnovne informacije o ovoj školi. Uzimajući u obzir da u selu više nema đaka, o namjeni neka odluči Ministarstvo, ali smatramo da dio prostora treba da bude za eventualne društvene aktivnosti kao što su glasanja, seoski sastanci, a bilo je interesovanja i za vinski dom i slične privredne aktivnosti itd. Odnosno, konak nije jedina smislena opcija”, kaže se u otvorenom pismu kojeg potpisuje jedan od potomaka graditelja škole “Jovan Tomašević” u Brčelima, bivši učenik i mještanin Brčela i Crmnice, Igor Gojnić.

The post Otvoreno pismo bivših učenika i mještana Brčela i Crmnice ministarstvima kulture i prosvjete first appeared on BARinfo.

Proračunata vrijednost radova iznosi 450.000 eura, odnosno 540.000 eura sa PDV-om.

Ponude se podnose zaključno sa danom 7.12.2023. godine do 11 sati.

Rok za izvođenje radova je 40 dana od dana uvođenja izvođača radova u posao.

The post Raspisan tender za asfaltiranje dva puta u Crmnici first appeared on BARinfo.

“Ovaj vandalski čin samo je jedan u nizu primjera uništavanja crnogorskog kulturno-istorijskog  nasljeđa koji ne smije proći nekažnjeno. Ovakva dešavanja samo dokazuju da se Crna Gora i njeni građani nalaze pred ozbiljnim izazovom da brane temeljne vrijednosti građanske i sekularne države. 

Mitropolit Arsenije Plamenac je bio duhovni i svjetovni poglavar, koji je svoj život posvetio pomirenju svih Crnogoraca, što nas dodatno obavezuje da u odnosu na njegov grob postupamo sa najvećom mogućom pažnjom, a ne da dozvolimo da to bude predmet nečasnih radnji nedostojnih lika i djela mitropolita Arsenija Plamenca.

Očekujemo da će nadležne institucije biti na visini zadatka, da neće bježati od odgovornosti i da će učiniti sve što je u njihovoj nadležnosti da počinioci ovog nedjela budu adekvatno tretirani i u skladu sa zakonom kažnjeni kao i da se grobno mjesto vrati u prvobitno stanje. Jedino tako bi se poslala jasna poruka svima onima koji pokušavaju da ugroze crnogorski identitet”, navodi se u saopštenju Privremenog odbora mjesne zajednice Crmnica, uz napomenu da se sa iznešenim stavovima nijesu saglasili članovi Odbora Ilija Vasov Marković (DF), Nikola Dragišić (Demokrate) i Mladen Đuković (predstavnik sela Gluhi Do).

The post MZ Crmnica: Skrnavljenje groba Arsenija Plamenca ne smije proći nekažnjeno first appeared on BARinfo.