Ovaj kulturni događaj okupio je brojne ljubitelje umjetnosti, predstavnike kulturnog i javnog života, kao i građane koji su imali priliku da uživaju u raznovrsnim likovnim izrazima umjetnika pripadnika manje brojnih naroda u Crnoj Gori.

Svoja djela predstavili su Ismet Hadžić, Aldemar Ibrahimović, Seida Belegović, Muharem Muratović, Abaz Dizdarević, Tanja Nikolić, Adela Zejnilović, Beliš Pojatić, Kaltrina Hoti, Bilal Nikezić, Edin Kaplani, Naser Hasa, Monika Dukaj i Jasna Isić.

Izložba je još jednom potvrdila značaj umjetnosti kao prostora susreta kultura, identiteta i različitih stvaralačkih senzibiliteta.

Na otvaranju izložbe govorio je upravnik Galerije dr Milun Lutovac, koji je istakao značaj ovakvih kulturnih događaja za promociju umjetnosti i multikulturalnosti u Crnoj Gori.

“Ono što je, preko svega plus, jeste to što je praktično ova izložba u susret obilježavanja programa povodom velikog jubileja – 20 godina nezavisnosti Crne Gore. Taj senzibilitet različitosti, kako i sama izložba nosi ime, govori o biću Crne Gore i njenom pravom identitetu: da moramo biti zajedno, da moramo stvarati i čuvati ono što nam je ostavljeno, te to prenijeti svojim potomcima”, istakao je dr Lutovac.

Prisutnima se obratio i direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Gzim Hajdinaga, koji je naglasio važnost podrške umjetnicima i očuvanja kulturne raznolikosti kroz umjetničko stvaralaštvo.

“Ono što nas motiviše da budemo svakodnevno prisutni u ovim kulturnim dešavanjima jeste činjenica da smo i u Baru u multietničkom i multikulturalnom gradu, te da CEKUM nastavlja da spaja kulture i narode i kroz ovu izložbu, koja je rezultat stvaralaštva slikara pripadnika manjinskih naroda u Crnoj Gori”, kazao je Hajdinaga.

Izložbu je zvanično otvorila dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, koja je svojim obraćanjem na poseban i poetski način povezala djela svih umjetnika koji su učestvovali na izložbi, dajući dodatnu umjetničku vrijednost samom događaju.

“Želim da kažem da je zaista velika stvar što se ova izložba održala u Baru, u susret našem velikom prazniku obnovi nezavisnosti Crne Gore, jer su različitosti naš identitet. U bogatstvu i ljepoti različitosti krije se ključ heterogenih identiteta Crne Gore. Kao i njena uzbudljiva, kontrastna priroda, pripadnici različitih zajednica i naroda daju joj dodatni kvalitet, snagu i moć zajedništva, stvarajući identitetsku vertikalu bez koje Crna Gora ne bi bila ono što jeste”, poručila je dr Anastazija Miranović.

Izložba „Boje različitosti“ biće otvorena za posjetioce do 18. maja.

The post  U Baru otvorena kolektivna izložba Boje različitosti first appeared on BARinfo.

Organizator je bio CEKUM, a publika je imala priliku da uživa u tradicionalnim pjesmama zadarskih Arbanasa.

“Ovaj koncert ponovo je približio bogatu muzičku baštinu zajednice čiji preci potiču iz Šestana kod Bara, a koja je prije oko 300 godina naselila zadarski kraj. Upravo zahvaljujući ovakvim projektima, njihova tradicija i melodije nastavljaju da žive i dopiru do nove publike. Još jedno posebno veče puno emocija, nasljeđa i muzike koja povezuje”, istakli su iz CEKUM-a.

Na albumu “Bërbili” su zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa, na izvornom narečju. Pjevačica Dina Bušić prikupila je građu za album 2000. za potrebe studija muzikologije, snimajući izvorne pjevače od kojih mnogi danas više nisu živi. Iz toga je od 2017. do 2020. nastao nosač zvuka, uz podršku poznatih muzičara koji su prepoznali vrijednost ovog projekta: Miroslava Tadića (gitara), Edina Karamazova (gitara i saz) i Yvette Holzwarth (violina). Izvođačice Dina i Mel odlučile su ga snimiti u prirodnom akustičnom ambijentu, u crkvi na Zlarinu. Objavljen je marta 2020. godine.

The post Koncert pjesama zadarskih Arbanasa održan u Kući maslina first appeared on BARinfo.

„Bar je prijestonica multikulturalizma i ogledalo Crne Gore“, čulo se u programu, čiji je organizator CEKUM – Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina. Mnogo je toga što Barane svih konfesija vjekovima snažno povezuje: Stara maslina i njena simbolika, krst Svetog Vladimira ili Jovana Vladimira ili Vladimira Dukljanskog, kako ga ko zove, a radi se o istom, zajedničkom svecu, Sveti Nikola – zaštitnik pomoraca svih vjera, dvooltarne crkve u Spiču, Katolička opatija u Turčinima koju čuvaju muslimani, pravoslavne crkve u Mrkojevićima, u koje mještani islamske vjeroispovijesti donose vodu kao zavjet…

Bar ima i svoju divu, Aleksandru Vojvodić Jovović, koja je otvorila  jedinstvenu manifestaciju, po kojoj je CEKUM postao prepoznatljiv i van granica Crne Gore.

„Za mene je bilo inspirativno nastupati u programu sa ovakvom idejom i koncepcijom, jer potičem iz grada koji gaji multikulturalnost, i ovo mi je bio potpuno prirodan ambijent večeras. Zaista sam uživala, dvostruko“, kazala je za Radio Bar i Bar info, mr Aleksandra Vojvodić Jovović.

Kroz modni izraz, bogatstvo multikulturalnosti Bara i Crne Gore, prikazala je modna kreatorka Slobodanka Seka Martinović, izborom iz svog autorskog projekta „Dijalog – most do sloge“. Čuvari naše bogate kulturne baštine su i članovi KUD „Jedinstvo“, koji su u programu „Bar u multikulturalnom ogledalu“, izveli igre iz Mrkojevića i Spiče, a nastupila je i klapa ovog ansambla.

Brojni su barski umjetnici koji kroz svoje stvaralaštvo promovišu i njeguju vrijednosti multikulturalizma, među kojima je i virtuoz na harmonici, profesor Safet Drljan, koji je publiku razgalio odličnom interpretacijom pjesme „Još ne sviće rujna zora“.

Mlade umjetničke snage Bara nastavljaju istim putem – potvrdile su to i uspješne učenice iz klase profesorice Aleksandre Vojvodić Jovović, Milica Adamović, Anastasija Orlović i Tara Vlajnić.

Iz Bara je krenula i grandiozna baletska priča – prva baletska škola u Crnoj Gori, „Princeza Ksenija“, koja je u sinoćnjem programu Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, predstavljena kroz nastup sjajne Teodore Pešić.

Poruke prožimanja, zajedništva i ljubavi, pjesmom je uputio i bend „ VIS BEŽ“, promovišući svoj album prvijenac „ Život u E molu“ – Božo Gagović, Edin Dibra i Željko Milović.

„Nas trojica smo različite vjere i pravi primjer kako možemo dobro da funkcionišemo. Ja sam, inače, čovjek koji njeguje takve vrijednosti“, kazao je Gagović.

Nakon „VIS BEŽ“ zapjevali su Ivana i Nebojša iz „Grimma“, koji su godinama sinonim za kvalitetan zvuk, sjajne nastupe i spotove.

Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, manifestaciju „Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“, organizuje već četiri godine, u zemlji, regionu i inostranstvu. Jedna je od rijetkih ili jedinih institucija koja na ovaj način, i brojnim drugim aktivnostima, promoviše zajedničke vrijednosti i ideju interkulturalizma.

„Želimo da pokažemo da ne živimo jedni kraj drugih, u suživotu, već zajedno u saživotu – bogatstvu poštovanja različitosti, bogatstvu gostoprimstva, jezika i folklora, kuhinje i pjesme, bogatstvu maslina, mora i jezera, zajedničkih svetitelja, zajedničkih Uskrsa, Vaskrsa, Božića i Bajrama, bogatstvu činjenice da za istom trpezom sjede svi, i da se nikada nije gledalo ko je ko“, kazao je za Radio Bar i Bar info, Salko Luboder, direktor CEKUM-a, koji je izrazio zadovoljstvo ukupnim programom, veselom i dinamičnom scenom na kojoj su se smjenjivali učesnici iz raznih sfera umjetnosti.

Karakteristično za CEKUM, Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina, jeste to što u svom radu nisu fokusirani samo na predstavljanje i afirmaciju stvaralaštva pripadnika manjinskih naroda, već  i na prezentaciju sveukupne kulturne baštine Crne Gore kao jednog, zajedničkog mozaika i vrijednosti.

„CEKUM svoje programske aktivnosti uporedo realizuje na dva, podjednako važna kolosjeka. Prvi je očuvanje i razvoj kulture manjina, a drugi afirmacija multikulturalizma i interkulturalizma, što je izuzetno važno. Po mom i sudu iole relevantne javnosti, razvijanje kulture u zatvorenim, etničkim granicama, bilo bi apsurdno i apsolutno ne bi valjalo“, naglasio je Luboder.

Program „Bar u multikulturalnom ogledalu“ zaokružen je nastupom popularnog  KIC pop hora iz Podgorice, čija je menadžerka, Snežana Burzan, bila i koordinatorka sinoćnje manifestacije.

„Pružena mi je mogućnost da izrazim sve svoje kreativne snage i uvežem umjetnike iz različitih segmenata kulturnog života, prvenstveno Barane, uz podršku KIC pop hora. Na scenu smo izveli raznorodne i umjetnike svih generacija, i pokazali svu raskoš barske umjetničke scene, uz poruku koja je provijavala kroz cijeli program, i koja je suština manifestacije koju je ustanovio CEKUM“, kazala je Snežana Burzan.

Solista hora je Baranin Mladen Begović, a dirigentica, koja je od septembra i umjetnička voditeljka ovog muzičkog sastava, je, takođe, Baranka, Ivana Vlajnić, koja je istakla da su za nju veče i nastup u rodnom gradu, bili posebno emotivni.

„Prvi put sam nastupala na istoj sceni sa kćerkom, pred svojom publikom, sa ovim porukama, tako da mogu reći da mi je srce puno predivnih emocija“, kazala je Vlajnić.

Utiske sa večeri podijelio je sa nama novinar, publicista i građanski aktivista, Mustafa Canka, iz susjednog Ulcinja, koji svojim djelima i svestranim angažmanom, iznova potvrđuje vrijednosti zajedništva.

„Uvijek neke stvari možete da izmjerite time što ih osjetite, na način da vam se prsa rašire i u grudima osjetite neke lijepe emocije i energiju, koje šalju dobre vibracije. To je nešto što nam treba i naša poruka koju šaljemo cijelom svijetu“, kazao je za Radio Bar i Bar info, vidno zadovoljan i nadahnut Canka.

Među najmlađima u publici bio je devetogodišnji Petar, koji je uživao u cijelom programu, ali od suza, kako nam je kazao, nije mogao da pjeva svoju omiljenu pjesmu „Himna Bara“, jer ona u njemu izaziva veliku emociju.

Upravo tom numerom i zajedničkim nastupom svih izvođača na sceni, završen je program, koji je, kao što je i naslovljen, bio u pravom smislu ogledalo Bara i Crne Gore.

Manifestaciju su podržali Opština Bar i Kulturni centar.

The post VIDEO: Bar – raskošni đerdan umjetnosti i multikulture first appeared on BARinfo.

„Ovo je još jedna u nizu ovakvih manifestacija koje organizujemo širom Crne Gore. Naš cilj je jasan – da svi imamo jednaka prava. Večeras smo se odlučili za Bar kao grad sve tri vjere. Biće bogat program. Veče otvara sopranistica Aleksandra Vojvodić Jovović, a potom će biti prikazan segment revije kostima autorskog projekta Slobodanke Seke Martinović pod nazivom ‘Dijalog most do sloge’. U programu nastupaju i klapa i folklorni ansambl ‘Jedinstvo“, pa VIS ‘BEŽ’ i Ivana i Nebojša iz grupe ‘Grimm’, učenice Milica Adamović, Anastasija Orlović i  Tara Vlajnić, učenice Srednje muzičke škole ‘Andre Navara’, te Teodora Šćekić iz Baletske škole ‘Princeza Ksenija’. Biće tu i KIC POP hor“, kaže Luboder.

Javna ustanova Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore je ustanova koju je osnovala Vlada Crne Gore s ciljem unapređenja manjinskih prava u oblasti kulture i afirmacije multikulturalizma, kao jedne od temeljnih vrijednosti savremene Crne Gore.

Manifestacija „Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“ oraganizuje se već četvrtu godinu diljem Crne Gore, u regionu i u inostranstvu. Naredne godine biće decenija i po postojanja, zabilježili smo sjajne rezultate. Do sada smo objavili preko 40 knjiga različitih autora iz manjinskih naroda. Organizovali smo desetine tribina i mafestacija, likovnih izlođba sve ono ššto je važno za kulturu manjinskih naroda“, dodaje Luboder.

Zbog čega je odluka pala na Bar.

„Za Bar smo smo se odlučili kao bogatu i slojevita kulturu ovog grada. Zna se šta Bar znači za našu Crnu Goru. I ranije smo pokušali da organizujemo baš u vašem gradu jedan ovakav program. Međutim nikako kockice da se poslože. Sada je došao i taj dan i mislim da će barska, i ne samo barska, publika uživati. Vjerujem da će i gosti uživati u onome to smo pripremili“, kaže naš sagovornik.

I tu neće biti kraj rada CEKUM-a.

„U prethodnom periodu smo imali nekoliko različitih projekata. Izdali smo Rječnik romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog jezika. Nastavićemo sa izdavačkom produkcijom. I to sa posebnom pažnjom na manjinske narode. Mi se trudimo da se posvetimo svim narodima i narodnostima u Crnoj Gori. Zbog toga pažnju obraćamo na svaki segment društva. Pitate mi šta je naš program i vizija. Da nastavimo u ovom tempu po svim gradovima zemlje, ali i regiona. Ovo je prilika da se pokaže i jedinstvenost kulture, naša najvažnija tačka je osnivačka djelatnost. I na tome baziramo neku svoju viziju. Izašla je i Antologija bokeške kulture. U planu je objavljivanje još nekoliko knjiga. Idemo sa knjigama koje promovišu multikulturalnost“, zaključio je Luboder.

Moderatorka večeri biče direktorica Radio Bara Vesna Šoškić, a program počinje u 20,00 h.

The post Luboder: Trudimo se da se posvetimo svim narodima i narodnostima u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

RB/BI:  Prije nego što Vas pitam o brojnim aktivnostima CEKUM-a, koje su, možemo slobodno reći, gotovo misionarske (a građanima Bara, možda, i nedovoljno poznate), kažite nam kojim ste povodom u našem gradu i kakva je koncepcija programa “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti”?

Luboder: Prvenstveno ću objasniti da je Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina osnovala Vlada Crne Gore, a ustanova je počela sa radom 2009. godine. Osnovna funkcija i cilj institucije jeste da se bavi unapređenjem manjinskih prava u oblasti kulture i afirmiše multikulturalizam, odnosno interkulturalizam, kako bi njegovali atmosferu razumijevanja, tolerancije i uzajamnog upoznavanja različitih kulturnih nasljeđa u našoj državi. Tačno je, i zahvaljujem se na toj konstataciji, da Centar ima i misionarsku ulogu, jer ono što radimo na način na koji radimo, i sa tom profilacijom, ne radi nijedna institucija u Crnoj Gori. Naše aktivnosti imaju dva paralelna kolosjeka- na jednom radimo na afirmaciji kulture manjinskih naroda, a na drugom, ništa manje značajnom, na njegovanju interkulturalizma. 

RB/BI: Bar je inspirativan u tom smislu, i zato sta danas i ovdje, je li tako?

Luboder: Drago mi je što sam u Baru, koji je, neću to reći samo kurtoazno, već je zaista tako, prijestonica multikulturalizma. Pripremajući se za dolazak i razgovor o manifestaciji koju planiramo, iščitavao sam literaturu, a zahvaljujući i dugom stažu poslenika u kulturi, znam da je vaš grad prepoznat kao mjesto sa bogatom i dugom tradicijom suživota i prožimanja, na najljepši način, međunacionalnih i međuvjerskih vrijednosti. U tom smislu je i prirodno da organizujemo ovdje program “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti”, ali, naravno, za to će nam biti potrebna podrška Kulturnog centra, koji će, nadam se, stati iza ove ideje. Prvi program smo održali u Podgorici, pod naslovom “Svijetlo lice stare Podgorice”, u kojem smo afirmisali duh tolerancije i specifične atmosfere stare Podgorice. Gosti programa bili su Staropodgoričani, koji su publici ispričali zanimljive storije o tradiciji življenja i zajedništva, sevdisanja u sokacima stare Podgorice, gdje se gnijezdila starogradska pjesma, i duh koji i danas dijelom živi i inspiriše mnoge stvaraoce. U Baru bi taj program mogao da se održi pod motom i nazivom “Bar- tri vjere koje neće da se dijele”. U Kotoru je to bila manifestacija “Kroz skalete i pjacete”, u kojem smo afirmisali duh i tradiciju starog Kotora, a zatim smo taj program preselili na sjever- “Stari Kotor u Bijelom Polju”, gdje je djelovao, zaista egzotično, jer su u poluplaninskom ambijentu nastupili akteri kulturne scene iz Kotora, u svom prepoznatljivom stilu. U Pljevljima, program je realizovan u poznatoj Milet bašti, i moram naglasiti da je svugdje, muzičko- poetski nastup raznolikih umjetnika, naišao na oduševljenje i odličan prijem kod publike. Osim snažne poruke o zajedništvu i njegovanju bogatog kulturnog nasljeđa svih naroda, ovi programi, kolažnog tipa, imaju i estetske i visoko umjetničke vrijednosti… Mislim da su nam uvijek potrebni, a posebno u turbulentnim vremenima, kada se mnoge tradicionalne i civilizacijske vrijednosti dovode u pitanje.

RB/BI: Vratimo se i ostalim aktivnostima CEKUM -a, koje su brojne, književne, muzičke, likovne, folklorne… U vremenima kada je rad mnogih zamro, vaša ustanova bila je angažovana sa zadivljujućim entuzijazmom i uspjehom. Nemoguće je predstaviti taj kompletan, plodonosan rad, ali, ukratko, kako bi izgledala retrospektiva svih inicijativa i onoga što je već odrađeno?

Luboder: Upravo tako, u vrlo nepovoljnim uslovima, CEKUM je nastojao i uspio da realizuje brojne aktivnosti, uz dodatnu, otežavajuću okolnost, jer se radi o instituciji koja nema sopstvene produkcione kapacitete, ne raspolažemo prostorom za održavanje programa, niti potrebnom tehničkom infrastrukturom, a i materijalne mogućnosti nijesu na zavidnom nivou. Kompenzirali smo to radom brojčano, opet, malog kadra i kreativnošću zaposlenih, ali i svih onih sa kojima sarađujemo. Ako vam kažem da smo samo u prošloj godini, koja je obilježena mnoštvom ograničenja, realizovali preko 50 programa, ta cifra dovoljno govori o našem radu. Za deset godina, CEKUM je objavio skoro 40 naslova autora pripadnika manjinskih naroda, producirao desetak biografsko- dokumentarnih filmova o značajnim stvaraocima, organizovali smo na desetine tribina i okruglih stolova na aktuelne teme…

RB/BI: Imali ste i veoma zanimljivu izložbu nošnji u Narodnom muzeju Crne Gore. Kako je je taj program komunicirao sa publikom?

Luboder: Nošnje manjinskih naroda odlično su se uklopile u ambijent Narodnog muzeja, a iza tog projekta ostao je i sjajno odrađen i dizajniran katalog, koji prezentujemo gostima i svim građanima koji su zainteresovani. Reakcije su veoma dobre. Prošlu godinu obilježila je i kapitalna monografija o likovnim stvaraocima manjinskih naroda. Radi se o luksuznom, reprezentativnom izdanju i svojevrsnom leksikonu 54 likovna umjetnika, koji su stvarali ili stvaraju u Crnoj Gori (uz riječi referentne likovne kritike), bez namjere da ih predstavimo u zatvorenim etničkim granicama, već da ih prikažemo kao dio ukupne likovne, umjetničke i kulturne baštine Crne Gore. To je značajan poduhvat CEKUM-a, koji će trajno obilježiti njegov rad i ostati kao posebno zavještanje, prilično, možda i nekim većim unstitucijama kulture, sa znatno više kadra i resursa.

RB/BI: Prošlu godinu završili ste sa još jednim vrijednim, započetim projektom- predstavljanjem književnog stvaralaštva pripadnika albanskog naroda, a na to se nadovezala i odlično korespondirala sa tim, ali i svim ostalim programima, početkom 2022. promocija knjige novinara i publiciste Mustafe Canka. Te dvije izvanredne večeri su imale značajnog odjeka u javnosti. Kakvi su planovi u tom smislu?

Luboder: U pravu ste, ali, prije toga bih pomenuo, takođe, krajem prošle godine, promociju knjige Čeda Baćovića “Kralj Nikola i muhamedanci”. Radi se o publikaciji koja, takođe, promoviše multikulturalizam i ono što je sojsko i čojsko biće Crne Gore. U toj knjizi su objavljeni primjeri saradnje i razumijevanja, sa fokusom na tolerantni i čojski odnos crnogorskog suverena prema pripadnicima islamske vjere. To je djelo koje može biti svojevrsni bukvar tolerancije i razumijevanja. Što se tiče programa “Književnost Albanaca u Crnoj Gori-koliko se poznajemo”, uz podsjećanje da je albanska zajednica u posebnom fokusu CEKUM-a  (zbog specifičnosti, a to je poseban jezik), mogu reći da nam je namjera bila da crnogorskoj javnosti ukažemo na vrijednosti i kvalitet književne scene Albanaca u Crnoj Gori. Zaključak relevantnih znalaca jeste da albanska nacionalna zajednica ima uzuzetne književne stvaraoce i intelektualce, čiji je rad potvrđen ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu.

BI: Pomenuli ste jezičku barijeru koja, zaista, može i stvara nepoznanicu kod širokog auditorijuma o albanskom stvaralaštvu. Radite na njenom prevazilaženju. Na koji način?

Luboder: Zbog toga smo i organizovali taj program, kako bismo podstakli entuzijazam i aktivnosti relevantnih institucija na prevodilaštvu djela albanskih autora, a i sami ćemo raditi na tome. Pretpostavljam da prosječan crnogorski građanin zna ko je Esad Mekuli, Redžep Ćosja, Basri Caprici, ali izuzetni albanski stvaraoci mlađe generacije, afirmisani su izvan Crne Gore, a malo poznati u crnogorskoj javnosti. Književnost Albanaca je dio ukupne umjetničke produkcije u Crnoj Gori i CEKUM to tako sagledavai i tretira. U tom pogledu napravićemo i korak dalje. Planiramo da u ovoj godini objavimo dvojezično izdanje, na crnogorskomi i albanskom jeziku “Antologija priča albanskih autora u Crnoj Gori”. Već smo počeli pripreme na tom projektu, a moja orjentacija, kao čelnog čovjeka CEKUM-a, jeste da najmanje jednom godišnje realizujemo značajan program koji će ostati kao trajna vrijednost u hronologiji rada i funkcionisanja naše institucije, ali i kao trajna vrijednost u kulturnoj baštini naše države.

RB/BI: Kao što sam kazala, na taj projekat, početkom godine, nadovezala se promocija knjige Mustafe Canka iz Ulcinja “Interkulturalni prikaz- Bar i Ulcinj”.

Luboder: Radi se o sjajnoj knjizi i primjerima koji su antologijskog značaja. Ovo djelo u najboljoj mjeri korespondira sa onim što je naša namjera i sa onim zbog čega smo danas u Baru. Nadam se da će barski Kulturni centar prepoznati naš program i podržati ga, jer snaženje duha tolerancije, razumijevanja i uvažavanja različitosti, donosi opšti boljitak  i podiže nivo društvene kohezije u Crnoj Gori. U tome nam pomažete i vi kao mediji, jer samo takvom sinergijom mogu se postići rezultati. Na ruku nam ide i pad epidemijskog trenda, što bi moglo značiti da bi ovaj program u Baru, sa snažnom i vrijednom porukom, mogao da se održi u znatno prijatnijoj i relaksirajućoj atmosferi, i uz znatno veći broj  posjetilaca.

Intervju sa direktorom Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM-a), Salkom Luboderom, možete slušati na programu Radio Bara, u subotu, 12. marta, poslije 10 sati.

The post Luboder: Bar je crnogorska prijestonica multikulturalizma first appeared on BARinfo.