Umjesto klasične tragedije, prezentovana je priča koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja. Režija predstave donosi savremen, gotovo forenzički pristup Euripidovoj junakinji. Glumačka postava pokazala je zavidnu umjetničku snagu, vodeći kroz gustu mrežu konflikta između ličnog bola i kolektivnih očekivanja.

Prema riječima reditelja Dijega de Bree, izlazak iz okvira mita bio je put kojim se vodio tokom čitavog procesa rada na predstavi. Kako je naveo, cilj je bio da Medeju približe savremenom čovjeku – „Medeja je među nama“ – kako bi publika mogla da se identifikuje s njom. U tom smislu, bilo je, kako kaže, od ključne važnosti adaptirati tekst i smjestiti ga u savremeni kontekst.

Uloge u predstavi koju je publika pozdravila višeminutnim stojećim ovacijama, tumače Nada Vukčević, Jovan Dabović, Luka Stanković, Ivona Raković, Jelena V. Đukić i Predrag Pavićević.

Osim režije, de Brea potpisuje idejno rješenje predstave i dizajn svijetla (zajedno sa Dejanom Kalezićem i Sretenom Miloševićem), dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, asistenti za dramaturgiju i kostimografiju su Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obrada zvuka povjerena je Filipu Radeviću, a video i foto materijal potpisuju Duško Miljanić i Vukša Vujošević. Dubravka Drakić je zadužena za scenski govor, a izvršni producent predstave je Danilo Milatović.

Predstava je realizovana u koprodukciji s JU Kulturni centar Bar, pa će, nakon podgoričke, premijera predstave biti realizovana i u okviru 38. Međunarodnog festivala “Barski ljetopis” na Ljetnjoj pozornici, 16. avgusta u 21:30, uz reprizno izvođenje dan kasnije u istom terminu.

The post Predmet Medeja, koprodukcija Kulturnog centra Bar, premijerno izvedena u CNP first appeared on BARinfo.

“Jubilej donosi pregršt emocija – od ponosa do odgovornosti. Svaka naša generacija je posebna, svako njihovo postignuće utkano je u temelje ove škole. Nije lako očuvati i razvijati baletsku umjetnost, posebno u maloj sredini, ali upornost, ljubav i posvećenost daju snagu da nastavimo dalje”, kaže Pantovićeva.

Baletska škola “Princeza Ksenija” postala je simbol umjetničke izvrsnosti i međunarodno priznata institucija. Njeno ime pronosi se svjetskim scenama – od Pekinga do Pariza, od Sofije do Rima. Učenici škole su se našli među 37 najboljih obrazovnih ustanova svijeta, postajući dio prestižnog Svjetskog obrazovnog plesnog saveza (World Dance Education Alliance), što predstavlja ne samo ogroman uspjeh za školu, već i za crnogorsku kulturu.

No, svaki uspjeh ima svoju cijenu. “Održati baletsku školu u ovim vremenima gotovo je nemoguća misija. Pored umjetničkog rada, suočavamo se sa administrativnim izazovima, manjkom stručnog kadra, potrebom za prostorom. Ipak, zahvaljujući podršci patrona, danas imamo moderne učionice u Baru i Podgorici, a prvi baletski pedagozi koje smo iznjedrili sada se usavršavaju u Bugarskoj”, ističe Pantovićeva.

Škola se ponosi i činjenicom da je tokom svog trajanja uvijek angažovala eminentni nastavni kadar. Pored Konstantina Kostjukova, uglednog direktora Beogradskog baleta, značajan doprinos dali su i renomirani pedagozi poput Ane Pavlović, Tamare Ivanović, Jovice Begojeva, Ivanke Lukateli, Lidije Pilipenko, Duške Dragićević, Sonje Lapatanov, Ašhen Ataljanc, ali i pedagozi sa poznatih baletskih adresa Rusije, Kine, SAD-a, Ukrajine, Izraela i Velike Britanije, kao i dugogodišnji stručnjaci iz Bugarske, koji su punih 17 godina bili dio nastavnog procesa.

Svečani jubilej biće obilježen gala koncertom u Crnogorskom narodnom pozorištu, koji je na programu u subotu, 22. marta. Više od 150 učenika predstaviće raskoš baletskog izraza kroz koreografije inspirisane klasičnim i savremenim djelima. Poseban trenutak večeri biće izvođenje Zime- Antonija Vivaldija, kada će na scenu stupiti prve generacije balerina škole, koje su danas ostvarene u raznim profesijama, ali su ostale vjerne baletu.

U čast dugogodišnje saradnje sa renomiranim stručnjacima iz Bugarske, ambasadi ove zemlje biće dodijeljena plaketa zahvalnosti, dok će koncert upotpuniti i Vojni orkestar Crne Gore, dajući dodatni svečani ton ovom događaju.

“Interesovanje za balet raste, a mi smo ponosni što doprinosimo tom procvatu. Nadamo se da ćemo uskoro imati nacionalni baletski ansambl, jer Crna Gora ima potencijala za to”, zaključuje Pantovićeva.

Veče baletske umjetnosti u Podgorici biće ne samo proslava jubileja, već i oda ljepoti pokreta, discipline i strasti koja traje već četvrt vijeka. Baš kao i sama škola, i balet u Crnoj Gori nastavlja svoj ples, inspirišući nove generacije da zakorače na scenu sa posvećenošću i ljubavlju.

The post Baletska bajka Princeze Ksenije na sceni CNP-a first appeared on BARinfo.

Drama „Brod“ zamišljena je kao omaž ideji koju je zastupao Stefan Mitrov Ljubiša, a to je da je otvorena pobuna pogrešan put za ostvarenje ciljeva. Ona bi bila priča o njemu kao osobi koja je, uprkos otporima sopstvene sredine, čak i brata, provela u propagiranju mira, nenasilnog otpora i borbe koja se sprovodi samo kroz politiku. Stefan Mitrov Ljubiša bio je, i kao lik ostaje u komadu, borac za život, zaštitnik života koji je cenio iznad svega, i opsednut idejom da spasi od smrti svako biće koje diše.

Rediteljka Ana Đorđević navela je da je predstava  „Brod“ prvenstveno inspirisana aktuelnom dilemom savremenog, koliko i onog (Ljubišinog) doba – koji je tačno put kojim se postiže blagostanje jedne zajednice, bila ona narod, manjina ili porodica (i porodice), i njena nezavisnost od drugih, mogućnost da se razvija, da se njeguje i izražava u potpunoj slobodi, da slobodno raspolaže svojim resursima, da zaštiti svoj život.

Scenografiju potpisuje Ljubica Petrović, kostim Svetlana Cvijanović, muziku Nina Perović, a asistent režije je Nataša Milićević.

Uloge tumače: Lazar Dragojević, Stevan Vuković, Branka Otašević, Maja Stojanović, Jelena Minić, Pavle Prelević.

Karte za predstavu po cijeni od 10,00€ su u prodaji na biletarnici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“  svakog dana od 17.00.

The post Na Ljetopisu predstava Brod CNP-a first appeared on BARinfo.

Predstava je urađena prema dramama “Stubovi društva”, “Heda Gabler”, “Nora” i “Narodni neprijatelj” Henrika Ibzena, u režiji Ane Vukotić, i šesta je premijera CNP u jubilarnoj 70. sezoni.

Stanković i Škuletić su istakli da su veoma zahvalni na ukazanoj prilici, te da se nadaju da će opravdati povjerenje koje im je ukazano. Dok se Luka već oprobao u nekim značajnim projektima, Radmili je ovo prvi profesionalni angažman.

„Kao studentu druge godine, ’Ibzen mašina’ je moj prvi profesionalni pozorišni projekat. Ne mogu, a da ne istaknem koliko sam zahvalna na pruženoj prilici i predivnoj saradnji, prije svega sa rediteljkom Anom Vukotić, kao i sa ostatkom autorskog tima, i sa samom upravom Crnogorskog narodnog pozorišta. Ovo je ujedno prva uspomena koju ću nositi kroz karijeru, uspomena koje ću se uvijek rado sjećati i koja će u nastavku uvijek imati posebno mjesto“, kazala je Škuletić.

Kako su oboje studenti Fakulteta dramskih umjetnosti, ističu da nije bilo lako uklopiti sve obaveze na fakultetu sa probama za predstavu.

„Uklopiti probe uz obaveze na fakultetu nikad nije lak zadatak, ali obje strane su mi izašle u susret, kako bih izvukao maksimum sa svih frontova. Priključio sam se ekipi devetog marta, tako da smo imali nepunih dva mjeseca rada. Probe smo imali manje/više svaki dan“, objašnjava Luka.

„Lagala bih kad bih rekla da je bilo lako ukomponovati obaveze na fakultetu sa obavezama i probama u pozorištu. Ipak, lijepa atmosfera, dobra organizacija, velika volja i trud na kraju valjda dovedu do rezultata. U ovaj projekat uložila sam dva mjeseca intenzivnog rada i zalaganja. Iako stresno samo po sebi, s obzirom na obim zadataka na fakultetu koji su se preplitali sa probama, proces je zaista predstavljao veliko zadovoljstvo i uživanje“, kazala je Radmila.

Stanković u predstavi glumi sveštenika Rorlunda, dok je Škuletićevoj pripala uloga Dine Dorf, mlade djevojke pune entuzijazma, nade i poletnosti. Oboma su u što boljem predstavljanju ovih uloga veoma pomogli brojni savjeti i korisne instrukcije dramaturškinje Željke Udovičić Pleština.

„Nailazimo na momenat sveštenika u Ibzenovoj drami, čiji je karakter veoma slojevit, pa ni njegovu motivaciju nije lako ’iskopati’. Počeo sam sa čitanjem svih Ibzenovih komada, čak sam prošao i one s kojima sam se već susrećao, potom sam istraživao mnogo o Ibzenu, ali kada imate dramaturga kao što je Željka Udovičić Pleština, koja mi je u prve dvije probe već rekla 95 posto stvari koje sam ja tako marljivo izučio, ne stanete sa mišlju ’Na šta ja izgubih vrijeme’, već da ’Igram sa mnogo jakim igračima’. U predstavi imamo elemente teatra pokreta i maestralnu Sonju Vukićević, koja mi je dala toliko slobode da istražujem i čije su sugestije uticale na to da se osjećam sigurnije u sve što radim“, istakao je Stanković.

„U predstavi tumačim ulogu Dine Dorf, djevojku vrlo hrabru u želji za promjenom. Preduzimljivu i snažnu. Sigurna sam, bez ikakve zadrške i dileme, da bi ona bila moj izbor i da sam sama birala. Željela bih posebno da pomenem Željku Udovičić Pleštinu, koja je svojim vrlo preciznim sugestijama i vrlo jasnim smjernicama, doprinijela mom procesu u cjelini. Takođe, veliku zahvalnost dugujem i koreografkinji Sonji Vukićević, kada su, kako ih je ona tokom procesa nazivala, ’pokretići’ u pitanju“, objasnila je Škuletić.

Bilo je, kažu, i teških, kriznih momenata. Tu su uvidjeli veličinu svih onih ljudi sa kojima su sarađivali.

„U postizanju krajnjeg rezultata veliku podršku sam uživala od cijelog glumačkog tima“, navela je Radmila.

„Potrebna je velika količina energije i koncentracije da bi se nešto produktivno desilo, a to nije lako održavati po cijeli dan, mjesec ipo dana. Bilo je padova i tada sam vidio sa kakvim divnim ljudima radim. Ne dozvoljavaju ti da kloneš, motivišu te, nabacuju ti ideje, govore ti sopstvena iskustva, sve da ne bi sam sebe kažnjavao, jer je sve to prirodno. Moram i da kompletiram krug, kako sam počeo, tako i završavam – sa osobom koja mi je pružila toliko ljubavi, razumjevanja… Koja je nakon tri dana zajedničkog rada već znala i kako radim, i kako treba sa mnom, i kad treba da mi kaže ’Luka, pauza, zapali cigaretu’. Je li to intuicija, iskustvo, ne znam, ali ja iz toga zaključujem da joj je stalo. Da joj je mnogo stalo. Redovno pričam o njenom ukusu i estetici jer je to… Ma, gledaćete predstavu. Predstavu Ane Vukotić“, ponosno je zaključio Stanković.

Nakon više od 20 godina, nacionalni teatar je postavio Ibzena, koji je najčešće izvođeni dramaturg na svijetu posle Šekspira.

Pored Stankovića i Škuletićeve, u „Ibzen mašini“ igraju još i Simo Trebješanin, Jelena Minić, Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović, Ana Vujošević, Aleksandar Gavranić, Jovan Dabović, Ana Vučković i Lazar Đurđević. Tekst je prevela Anka Katušić Balen, adaptaciju i dramaturgiju potpisuje Željka Udovičić- Pleština, a jezičku adaptaciju Ana Vukotić. Scenograf i autor idejnog rješenja plakata je Vanja Magić, kostimografkinja Lina Leković, za scenski pokret i koreografiju zadužena je Sonja Vukićević. Dizajn svjetla Vanja Magić i Ana Vukotić, koja će potpisati i izbor muzike. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, asistentkinja kostimografije Mia Đurović, a izvršna producentkinja Janja Ražnatović.

Repriza predstave biće sjutra u 20 časova.

The post Stanković i Škuletić u novoj predstavi CNP po Ibzenovim djelima first appeared on BARinfo.