Brodovi “21. maj” i “Kotor” “Crnogorske plovidbe” kupljeni su 2012. a brodovi “Bar” i “Budva” “Barske plovidbe” 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasništvu odabran je, najlakši, a najmanje profitabilni – vremenski najam plovila.

“Crnogorskoj plovidbi” država je više puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda. Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona eura. Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, doduše revnosnije, izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona eura.

“Ovo je rekapitulacija poslovanja naših brodara. Država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu”, smatra direktor “Barske plovidbe” Boris Mihajlović.

On naglašava da se šansa mora iskoristiti.

“Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. A on nas ne gasi, nego nam daje novu šansu. Smatram da je to pozitivan iskorak”, rekao je Mihajlović.

Sada se “Barska plovidba” koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorstva, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion eura.

“Mi smo već u ponedjeljak izmirili određenu prvu tranšu koja bi iznosila 150 hiljada eura i to smo prenijeli kolegama iz ‘Crnogorske plovidbe’. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak što se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne naše uplate i redovne najamnine postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u ‘Crnogorskoj plovidbi’ i da onda od 3. jula, kako i kod naše ‘Barske plovidbe’, tako i ‘Crnogorske plovidbe’, nemaju mornari zaostale zarade i izbjegnemo sve ove nemile situacije od prije nekoliko mjeseci koje su izazvali prema ITF-u. Mislim da ćemo i do kraja avgusta svesti i obaveze prema svim ostalim dobavljačima na nulu”, dodao je Mihajlović.

Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda “Crnogorske plovidbe”.

“21. maj” zarađivaće dnevno 8750, a “Kotor” 8450 dolara. To je na mjesečnom nivou više za skoro 70 hiljada eura, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila.

“Izazov je tehnička ispravnost oba broda”, tvrdi Mihajlović.

Najavljuje da će se inostrani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove “Crnogorske plovidbe”.

“Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju obzirom da je to državna imovina i ogledalo države Crne Gore. Tako da nipošto više ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema”, rekao je Mihajlović.

Mihajlović ističe i da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od primjera radi nabavke goriva, rezervnih djelova; optimizovati troškovi, kako bi se u narednom periodu pokušala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije.

Misli da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono još pet odnosno sedam godina.

The post MIhajlović: Barska plovidba uplatila Crnogorskoj 150.000 eura first appeared on BARinfo.

Barani, koji su trenutno u povoljnijoj finansijskoj situaciji, uplatiće brodarskoj kompaniji iz Kotora do kraja ove godine do milion eura.

Na taj način Crnogorska plovidba će se spasiti od nelikvidnosti i izmiriti dospjele obaveze.

Saradnja naših dviju brodarskih kompanija već je rezultirala pronalaženjem novih unajmitelja brodova Crnogorske plovidbe, „21. maj“ i „Kotor“.

Brod „21. maj“ dat je u najam renomiranoj kompaniji Oldendorff iz Njemačke.

Ugovorena dnevna cijena najma znatno je povoljnija nego do sada i iznosi 8.750 dolara. Drugi brod Crnogorske plovidbe, „Kotor“, izdat je kompaniji Trithorn Bulk po cijeni od 8.450 dolara dnevno.

Ta kompanija preuzeće brod „Kotor“ krajem ovog mjeseca u luci Barranquilla, Kolumbija, potvrdio je direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.

The post Kotor i 21. maj plove ka Barskoj plovidbi first appeared on BARinfo.

Odbor direktora Crnogorske plovidbe AD Kotor protivi se najavljenom usvajanju Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji saradnji između Crnogorske plovidbe AD Kotor i Barske plovidbe AD Bar.

Iz tog odbora saopšteno je da su na sjednici održanoj u petak, u susret jednici Vanredne skupštine akcionara zakazanoj na zahtjev većinskog akcionara, razmotrili predlog ugovora, te da su nezadovoljni su činjenicom da su u potpunosti isključeni iz postupka sačinjavanja predloga ovog ugovora, te o namjerama za usvajanje navedenog ugovora nisu formalno obavješteni, niti im je pružena mogućnost da na tekst istog iznesu svoje komentare.

“Predlog ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji je u koliziji sa Zakonom o privrednim društvima, obzirom da se ugovorom upravljanje povjerava Barskoj plovidbi AD Bar, te u vezi sa time podsjećamo da zakon jasno propisuju da Odbor direktora upravlja društvom i daje smjernice izvršnom direktoru u pogledu vođenja poslova društva, te da se poslovi iz nadležnosti Odbora direktora ne mogu prenositi na druga lica.

Članom 1 Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji predviđeno je da je predmet istog upravljanje brodovima Crnogorske plovidba AD Kotor, što, između ostalog, uključuje usluge podrške I savjetovanja u operativnim poslovima, dok se u članu 3 kao obaveza Crnogorske plovidbe AD Kotor navodi da postupa po instrukcijama Barske plovidbe AD Bar, a u vezi sa sprovođenjem navedenih usluga. Dakle, navedeni članovi ugovora su kontradiktorni, obzirom da se u članu 1 ugovara jedan odnos, u smislu savjetovanja i podrške, a već u članu 3 se utvrđuje suprotan odnos strana ugovornica, odnosno jedna strana ugovornica mora postupati po instrukcijama druge strane ugovornice”, navodi se u saopštenju Odbora direktora Crnogorske plovdbe koje je medijima dostavio predsjednik odbora Jovo Lazarević.

Pored navedenog, ističe se u saopštenju, nejasno je na koji način mogu organi upravljanja Barske plovidbe AD Bar savjetovati, odnosno davati instrukcije organima upravljanja Crnogorske plovidbe AD Kotor, obzirom da, kako kažu, prema javno dostupnima biografijama članova Odbora direktora i izvršnog direktora Barske plovidbe AD Bar, niko od članova Odbora direktora, kao ni izvršni direktor nemaju prethodnog radnog iskustva u pomorskoj privredi, dok su članovi Odbora direktora Crnogorske plovidbe AD Kotor dva kapetana duge plovidbe, upravitelj stroja i nautički oficir, od kojih većina sa višedecenijskim iskustvom rada na brodovima.

“Posebno je nejasno, iz kojeg razloga je potrebno da Barska plovidba AD Kotor savjetuje i daje instrukcije Crnogorskoj plovidbi AD Kotor, kada se analizom podataka iz poslovanja za period od 2021. do kraja 2024. godine, može uočiti da je Crnogorska plovidba AD Kotor u navedenom periodu ostvarila pozitivan skor po bilansu uspjeha u iznosu od 3,5 miliona, a Barska plovidba AD Bar negativan u iznosu od 730 hiljada eura, uprkos tome što su brodovi Barske plovidbe AD Bar dvije, odnosno četiri godine mlađi od brodova Crnogorske plovidbe AD Kotor, te imaju veću nosivost i povoljniji gaz, uslijed čega se na pomorskom tržištu brodovi Barske plovidbe AD Bar vrednuju više za 20%-25%.

Takođe, predlog ugovora suprotno međunarodno poznatim ugovorima o upravljanju brodom ne precizira niz pitanja iz ključnih segmenata upravljanja brodovima, odnosno tehničkog upravljanja i održavanja brodova, komercijalnih i kadrovskih poslova, te je zbog specifičnosti brodarskog poslovanja izvjesno da će nedefinisanje navedenih ključnih segmenata upravljanja brodovima, te odnosa odgovornosti ugovornih strana, izvjesno dovesti do teškoća u poslovanju”, navodi se u saopštenju.

Pored navedenog, član 3, ukazuju iz odbora, predviđa da se Crnogorska plovidba AD Kotor obavezuje da plaća Barskoj plovidbi AD Bar naknadu za upravljanje i pružanje usluga u iznosu od 9% od ostvarenih prihoda od najamnine brodova, što članovi Odbora direktora smatraju neprihvatljivim.

“Naime, iz sadržaja ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji jasno proizilazi da Barska plovidba AD Bar ne preuzima upravljanje brodovima Crnogorske plovidbe AD Kotor, kao ni odgovornost za upravljanje, već isključivo pruža podršku i savjetovanje ili izdavanje instrukcija. Ovako visok iznos naknade za upravljanje i pružanje usluga ne može se opravdati ni preduzimanjem svih potrebnih radnji u cilju ugovaranja najamnina za brodove od strane Barske plovidbe AD Bar, odnosno preciznije rečeno uposlenjem brodova, imajući u vidu da ugovaranje najamnine nije jedini segment ugovora o najmu brodova.

Ovo iz razloga što poslove uposlenja brodova, kako za Barsku plovidbu AD Bar, teko i za Crnogorsku plovidbu AD Kotor, vrše profesionalni brokeri koji za svoje usluge naplaćuju standardnu brokersku proviziju u iznosu od 1,25% ugovorene najamnine. Ovo znači da će ugovorna naknada koju će Barska plovidba AD Bar ostvariti po osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, iznositi 9% od ukupnih prihoda Crnogorske plovidba AD Kotor, a da će pritom djelovati isključivo kao posrednik u komunikaciji između brokera i organa upravljanja Crnogorske plovidbe AD Kotor”, ističu iz Odbora direktora.

Iz svega gore navedenog, dodaju, jasno je da je predmetni ugovor štetan za Crnogorsku plovidbu AD Kotor, obzirom da prepuštanje 9% od ukupnih prihoda, posebno u uslovima nepovoljnih tržišnih uslova, izvjesno može ugroziti poslovanje.

“Shodno svemu naprijed navedenom, Odbor direktora Crnogorske plovidbe AD Kotor protivi se najavljenom usvajanju ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji. Ujedno, želimo da naglasimo da se Odbor direktora Crnogorske plovidbe AD Kotor ne protivi tehničkoj saradnji sa Barskom plovidbom AD Bar, ali isključivo na ravnopravnoj osnovi, uz puno poštovanje obe ugovorne strane i na temeljima važećih zakonskih propisa”, zaključuje se u saopštenju.

The post Crnogorska plovidba: Ugovor sa Barskom plovidbom protivzakonit i poslovno rizičan first appeared on BARinfo.

Kako je Radulović naveo na konferenciji za novinare uspjeli su da sa bankom dogovore novi kredit i tako odblokirali račun ove kompanije.

“Došli smo do dobrog rješenja da se potpiše ugovor između ‘Barske’ i ‘Crnogorske plovidbe’ i na ovaj način spašavamo ‘Crnogorsku plovidbu’ od stečaja. Niko neće ostati bez posla i spasavamo dva broda”, poručio je ministar.

Vladimir Tadić, direktor “Crnogorske plovidbe” je kazao da je plan je da se brodovi te kompanije izdaju preko “Barske plovidbe” i tako obezbijede sredstva za vraćanje dugova.

“Razlog za ovakvo stanje sa finansijama kompanije leži u činjenici da smo imali problem i morali smo da pokrenemo arbitražni postupak, a u vezi duga od 700.000 hiljada eura, naši advokati čine sve da naplate dug. Ministarstvo je našlo jedini mogući model da napravimo ugovor sa ‘Barskom plovidbom’”, naglasio je Tadić.

Direktor ‘Barske plovidbe’ Boris Mihajlović je istakao da je u prethodnom periodu ta kompanije zaključivala aranžmane po 11.000 eura po danu za brodove i sad su likvidni i imaju sredstva da pomognu.

“Mi smo podržali plan i prihvatili da budemo dio rješenja i da u saradnji sa ‘Crnogorskom plovidbom’ zajedničkim naporima nađemo način da bolje upotrijebimo četiri broda. Očekujemo da ćemo taj namet pokriti boljim ugovaranjem brodova”, kazao je Mihajlović.

Kako je dodao, njihov aranžman traje do kraja godine, za tri-četiri godine očekuje da će imati bolje rezultate. “Barska plovidba” ima rate do kraja 2032. godine.

“Prema mojim informacijama, brod mora da bude izdat minimim za 8.000 dolara da bi imali i za plate i sve što nas čeka. Za pomorce se ništa ne mijenja”, kazao je Mihajlović.

Radulović je napomenuo da je ovo privremeno rješenje da ove kompanije ne odu u stečaj, te da nema još širenja.

“Šta će biti sjutra ne znamo ovo je hitno rješavanje problema. Ne možemo da spojimo ove dvije kompanije, obje imaju negativan kapital, tako da to nije opcija nikako”, kazao je Radulović.

Dodaje da je važno da “Barska plovidba” trenutno funkcinoniše tako da može da obezbijedi najam za dodatne brodove “Crnogorske plovidbe” kako bi ta kompanija namirila dug.

The post Radulović: Crnogorska plovidba će sklopiti ugovor sa Barskom plovidbom i spasiti se stečaja first appeared on BARinfo.

Ključne su to odredbe predloga ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji državnih pomorskih kompanija sa kojim je izašlo Ministarstvo pomorstva.

Vlada je prošlog mjeseca objelodanila da je analiza Ministarstva pomorstva pokazala da je Crnogorska plovidba prezadužena i nelikvidna, te da nije u mogućnosti da servisira svoje obaveze i izašlo se sa planom spašavanja kompanije iz Kotora koji uključuju poslovni aranžman sa brodarskom kompanijom iz Bara.

Predlog ugovora koji sadrži pet članova juče je na sajtu objavilo Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora.

“Ovim ugovorom Crnogorska plovidba povjerava na upravljanje Barskoj plovidbi brodove “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”. Upravljanje, u smislu člana 1.1. uključuje sljedeće usluge: preduzimanje svih potrebnih radnji u cilju ugovoranja najamnina za brodove, podrška i savjetovanje u operativnim poslovima koji se odnose na obezbjeđivanje rezervnih djelova, goriva i ostalog potrošnog materijala, osiguranje, redovno servisiranje i remont brodova, obezbjeđivanje posade, ostalih resursa i logistike neophodnih za redovno funkcionisanje i plovidbu brodova, ostale usluge radi kvalitetnog upravljanja brodovima i optimizacije poslovanja”, precizirano je u dokumentu.

Obaveza Barske plovidbe je da Crnogorskoj plovidbi na ime budućih ostvarenih najamnina obezbijedi za podršku likvidnosti u toku 2025. godine do milion eura i ovaj bi se novac uplaćivao avansno, u tranšama, shodno dospjelim obavezama Crnogorske plovidbe prema povjeriocima.

“Barska plovidba je dužna da prilikom izbora unajmitelja brodova vodi računa o postizanju najboljih mogućih prihoda koji su u momentu ugovaranja ostvarivi na tržištu, da vodi računa o reputabilnosti unajmitelja i postupa s pažnjom dobrog privrednika, te da upravlja brodovima na održiv način uz istovremenu optimizaciju troškova”, piše da su ugovorene obaveze Barske plovidbe.

Crnogorska plovidba se obavezuje da “u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. juna 2026. godine” Barskoj vrati milion eura koje će joj ova dati za održavanje likvidnosti.

“Crnogorska plovidba se obavezuje da postupa po instrukcijama i savjetima Barske plovidbe u vezi sa sprovođenjem usluga i ostalim pitanjima regulisanim ovim ugovorom i da joj plaća naknadu za upravljanje i pružanje usluga u iznosu od devet % ostvarenih prihoda po osnovu najamnine brodova. Ova naknada će se obračunavati i isplaćivati kvartalno, shodno obračunu i fakturama ispostavljenih od strane Barske plovidbe”, navodi se u predlogu ugvora.

To znači da će kotorska firma plaćati barskoj kompaniji kao drugom po redu brokeru koji posreduje u sklapanju ugovora o najmu brodova kotorske kompanije (jer ni barska firma takve ugovore ne skapa direktno sa unajmiteljima, već preko brokera grčke agencije “Clarkson”), te da će Kotorani Baranima plaćati i da ih ovi konsultuju i uče kako bi Crnogorska plovidba trebalo da održava, remontuje, snabdijeva i posadom popunjava svoje brodove.

Predlogom ugovora je definisano da se “zaključuje na neodređeno vrijeme i stupa na snagu danom potpisivanja”, te da može biti jednostrano raskinut “s tim da otkazni rok ne može biti kraći od 90 dana od dana prijema obavještenja o raskidu.”

“Našli smo privremeno rješenje, odnosno potpisivanje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između Barske i Crnogorske plovidbe, kojim bi se dva broda dala Barskoj u zakup po tržišnim uslovima a ta kompanija uplatila do milion eura avansa, čime bi se obezbijedio potrebni novac. Te firme bi dogovorile tranše i poslovanje u narednim mjesecima, ali bi se spasila Crnogorska plovidba”, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović prošlog mjeseca.

Predlogom ugovora je definisano i da kompanije obrazuju zajedničku komisiju sa zadatkom procjene stanja brodova “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”, o čemu će biti sastavljen posebni izvještaj.

Ovaj član je već prekršen jer je tehnički direktor Barske plovidbe sa saradnicima minulih dana, uz podršku Ministarstva pomorstva obišao brodove Crnogorske plovidbe i pregledao ih, iako nije imao nikakvog pravnog osnova da to uradi, niti su mu zapovjednici “Kotora” i “Dvadeset prvog maja” to smjeli dozvoliti, budući da još ne postoji nikakav potpisan ugovorni odnos dviju kompanija koje su na svjetskom tržištu jedna drugoj direktna konkurencija.

Da se “strategija spašavanja koju je pripremilo Ministarstvo pomorstva već počela sprovoditi i prije potpisanog ugovora i izjašnjavanja skupština akcionara dviju kompanija, pokazuje i činjenica da je brod “Dvadeset prvi maj” već ušao u novi tajm-čarter kod unajmitelja “Oldendorff” na period od šest do devet mjeseci po dnevnoj najamnini od 8.750 dolara.

Ovaj ugovor je došao preko menadžmenta Barske plovidbe i njihovog brokera “Clarkson”, a da se on prihvati glasala je većina članova Odbora direktora Crnogorske plovidbe. Oni su se za to opredijelili kako su rekli “ne želeći da se suprotstavljaju strategiji Ministarstva”, iako su istovremeno na stolu imali i drugu, za ovu kompaniju povoljniju ponudu za tajm-čarter “Dvadeset prvog maja” do koje je došao menadžment Crnogorske plovidbe, a koja je podrazumijevala veću najamninu od 9.000 dolara na dan i druge za kompaniju znatno povoljnije ključne odredbe ovog ugovora, posebno vezane za tzv. redelivery broda.

The post Crnogorska da vrati Barskoj plovidbi milion do juna 2026. godine first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kakav je Vaš, i stav menadžmenta u odnosu na ponuđeno rješenje Vlade i resornog ministarstva o preuzimanju dva broda Crnogorske plovidbe?

Mihailović: Resorno ministarstvo i Barska plovidba, odnosno Crnogorska plovidba, usaglasili su redosljed koraka koji bi trebalo da dovedu do toga. Da li će se to desiti, zavisi od Skupštine akcionara obje kompanije, koje su zakazane za 19. maj i odluka koje će one donijeti. Ugovor o poslovnoj saradnji je na dnevnom redu i iskreno se nadam da će biti odobren, nakon čega ćemo mi otpočeti sa njegovom realizacijom. Mislim da će to donijeti benefite za obje kompanije, a prvenstveno, mnogo će značiti za budućnost pomorskog sektora i pomorske privrede u Crnoj Gori. Crnogorska plovidba trenutno nije u mogućnosti da obezbijedi tekuću likvidnost, zbog nešto lošije ugovorenih brodskih najamnina u proteklom periodu, nisu u mogućnosti da servisiraju osnovne obaveze, a Vlada zbog zakonske regulative i da ne bi ušla u pružanje nezakonite državne pomoći, nije u mogućnosti da interveniše. To znači da je Crnogorska plovidba dovedena u nezavidnu situaciju sa ogromnim dugom iz prethodnog perioda, koji je preko 37 miliona eura. Ovo rješenje je prelazni model, samo zato što je  Barska plovidba trenutno u prednosti zbog bolje likvidnosti i povoljnijih najamnina za svoja dva broda. Imamo i određene resurse koje Crnogorska plovidba nema, i možemo da ih upotrijebimo za podršku i rješavanje problematike Crnogorske plovidbe. Samim tim i da ostvarimo  benefite za sopstvenu kompaniju. Očekujemo i uštede, jer ćemo upravljati sa četiri broda, imaćemo bolje uslove kod svih dobavljača i bolje pregovaračke pozicije kod ugovaranja vozarina. Već u 2026. godini očekujemo značajno bolje finansijske rezultate.  

RB/BI: Da li to znači da se odustalo od dugo najavljivanog objedinjavanje dvije pomorske kompanije?

Mihailović: Jedini model koji je trenutno izvodljiv i zakonit jeste ponuđeni od strane Vlade. Ima više razloga zašto sada nije moguće objedinjavanje. Barska plovidba ima manjinske akcionare, Crnogorska, svu ovu problematiku o kojoj smo govorili, što znači da je to nemoguće u ovoj fazi. Postoji namjera da se manjinski akcionari, eventualno isplate, jer oni će najvjerovatnije biti protiv tog modela, ali moramo imati na umu da je Crnogorska plovidba stoprocentno vlasništvo države i cijela ova priča jeste od državnog interesa i temelji se na odlukama Vlade. Vidjeli smo na konferenciji za medije da su premijer Milojko Spajić i ministar pomorstva Filip Radulović, stali iza ovog rješenja, pa je vrlo diskutabilno ima li mjesta bilo kojoj vrsti bojazni, a sa druge strane, nije dobra situacija ni u Barskoj plovidbi. Mi jesmo likvidni, ali kada je generalno u pitanju finansijsko poslovanje, mogu reći da je ono veoma izazovno.

RB/BI: Da li to znači da je predlog Vlade, u stvari, rješenje i za jednu i za drugu kompaniju?

Mihailović: Ovo je prelazno rješenje koje bi trebalo da vodi do glavnog, odnosno konačnog, koje bi stabilizovalo, ne samo ove dvije kompanije, već našu pomorsku privredu, jer ni Barska, ni Crnogorska plovidba, na način na koji sada funkcionišu, nisu održive u budućnosti. Za Crnogorsku plovidbu je već diskutabilno da li ima modaliteta da se spasi, ali odgovorno tvrdim da ni koncept funkcionisanja Barske plovidbe nije održiv. Siguran sam da ćemo doći u istu ili sličnu situaciju kao Crnogorska plovidba u narednih nekoliko godina. To možemo spriječiti jedino sada preduzimanjem odgovarajućih koraka. Crnogorska plovidba jeste dužna 37 miliona eura, a mi ćemo na kraju imati dug od 15 miliona, što jeste mnogo bolje, ali opet je to visina dugovanja koja će zatvoriti kompaniju.

RB/BI: U vezi sa predlogom Vlade i ministarstva, pojedini mediji su objavili da je Crnogorska plovidba u trogodišnjem periodu 2021 – 2024. pozitivno poslovala, iako je u blokadi računa, a Barska plovidba ne. Doduše, navode da na poslovnom sajtu nisu dostupni podaci za cijeli ovaj period, što dovodi do određene zabune u javnosti. Kako to komentarišete?

Mihailović: Na sajtu su dostupni svi podaci, da li iz tehničkih ili nekih drugih razloga, oni koji su pisali o tome nisu došli do njih,  jer svi naši finansijski iskazi su predati. To diktira zakon, i da nismo to uradili, bili bi opomenuti. Naši bilansi u kvantitativnom smislu, u brojkama su, možda će zvučati čudno, ali potpuno irelevantni, jer oni zavise od trenutnog odnosa euro – dolar na dan sastavljanja bilansa. S obzirom da imamo 26 miliona eura duga prema kineskoj banci, on se kapitalizuje i kvantifikuje, na primjer na dan 31.12. 2024. u odnosu dolar – euro. Negativne kursne razlike prošle godine bile su blizu dva miliona eura i mi smo imali samo zbog iskazivanja duga u dolarima ili eurima za toliko negativnu situaciju. Sada imamo paradoksalnu situaciju da smo na kvartalnom periodu 31. 03. pozitivni, jer se taj odnos u prva tri mjeseca godine promijenio. Imali smo, takođe, situaciju da smo u devetomjesecnom periodu prošle godine bili pozitivni, a na kraju negativni, a kod nas se, u stvarnosti, ništa ne mijenja. Mi imamo fiksne troškove i prihode tokom cijele godine koji su vezani za najamninu. Ako je ugovorimo početkom godine, na svakih petnaest dana ili mjesec je isti prihod, a troškovi mogu da variraju preko jedan posto. To je obrazloženje za naše finansijske bilanse. Crnogorska plovidba ima dug od 37 miliona eura, poslednju ratu je država za njih isplatila u januaru i oni više nemaju duga prema kineskoj banci i nemaju potrebu da kapitalizuju pozitivne i negativne kursne razlike. Samim tim na određeni datum nemaju upisano zaduženje koje mi imamo. Naš prethodni menadžment je ugovorio najamnine od deset i po hiljada dolara, a mi smo u ovoj godini (što ne zavisi od sposobnosti menadžmenta, jednostavno takvo je tržište) ugovorili za 11.500 dolara, što znači da imamo uvećane prihode za osam posto. Imali smo i liniju Bar – Ankona koja nije donijela neke velike prihode, ali smo dobili određene benefite. Ove sezone ćemo imati dodatni prihod od linije Bar – Bari i, naravno, generalno, imamo mnogo bolju finansijsku situaciju od Crnogorske plovidbe, što i jeste nametnulo ovakvo rješenje o kojem govorimo. Likvidni smo, nemamo nikakvih dugovanja, osim prema državi i možemo da pokrijemo operativni dug Crnogorske plovidbe. Da je bilo obratno, vjerovatno bi naši brodovi otišli njima. Situaciju otežava i to što su brodovi Crnogorske plovidbe dva puta bili “hapšeni” u lukama, što se pravazišlo, ali takvo stanje je neodrživo. Ovdje se ne radi o lokal patriotizmu ili nečem drugom, već nužnosti, jer ti su brodovi na ivici da budu maltene izgubljeni za Crnu Goru. Cijela ova aktivnost nema veze sa medijskim napisima. Niko se iz Barske plovidbe ne oglašava, jer nema potrebe ni osnove da se takvi medijski napisi komentarišu, a i ministarstvo se ne oglašava, jer je bezpredmetno komentarisati takve naslove.   

RB/BI: Jedan od tih naslova tiče se i izjave predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića, koji se protivi  preuzimanju dva broda Crnogorske plovidbe, kako zbog tradicije pomorstva koju žele da zadrže u tom gradu, tako i zbog toga što, kako je naveo u izjavi za pojedine medije, Barska plovidba nije u stoprocentnom vlasništvu države. Takođe, negoduje i Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore, koji su predlagali stručnu analizu koja bi pokazala što je najbolje rješenje.

Mihailović: Prije nego što odgovorim na to pitanje, naglasiću da je ovo privremeno, iznuđeno rješenje, koje nema alternativu, da se spasi Crnogorska plovidba, izbjegne hapšenje brodova i aktuelno teško stanje kompanije. Država ne može zakonski da interveniše, a ni Opština Kotor. Brodovi su “hapšeni” dva puta, ukoliko dođe do trećeg zarobljavanja, to će značiti gubitak klase. Niko ne govori o tome kakvo je stanje na tim brodovima, kako su održavani, već se svi osvrću na neke svoje poglede i stavove koji su nerealni. Što se tiče predsjednika Opštine Kotor, mislim da su to politički stavovi, a Udruženje kapetana nije do kraja analiziralo situaciju, i možda, nisu svjesni  koliko je ozbiljna. Neću reći da “gori”, već da je izgorjelo sve, metaforički rečeno, jer dublje stvari se kriju iza svega. Brodovi Barske plovidbe su za 30 posto kvaliteniji nego Crnogorske plovidbe. Hoće li se zapitati neko što se dešavalo u prethodnom periodu i kakvi su i u kakvom stanju brodovi Crnogorske plovidbe, kako se njima upravljalo. Nije jednostavno, sve treba sagledati i zapitati se da li brodovi Crnogorske plovidbe, zbog nosivosti, veće potrošnje goriva, mogu biti izdati po istoj cijeni kao naši. Mi smo operativno spremni za preuzimanje brodova, uspjeli smo da našu kompaniju zadržimo likvidnom, plate naših pomoraca su za 20 posto niže nego u Crnogorskoj plovidbi, a naši brodovi isto plove kao njihovi. Mi nemamo strane mornare, sva posada je naša. Kada ih preuzmemo, vjerujem da ćemo već u narednih pola godine pokazati da je to bilo opravdano, a naravno da ćemo prilikom prihvata,  tačno definisati u kakvom stanju su brodovi došli kod nas.

RB/BI:  Da li su vaša dva broda u funkciji, da li su remontovana, je li vas rekonstrukcija usporila, zaustavila prihode i povećala troškove? Kazali ste da ste zadovoljni trenutnim vozarinama, vraćate li redovno kredit kineskoj EXIM banci, i kakva je u tom smislu budućnost Barske plovidbe?

Mihailović: Ja sam  na čelu kompanije od 1. jula prošle godine, Odbor direktora od marta, mi smo došli u najgorem mogućem trenutku, jer prva odluka koju smo donijeli jeste ona koja se tiče remonta brodopva. To znači stopiranje prihoda cijeli mjesec i izdvajanje milion eura za opravku, odnosno ukupno nas je koštala više od tri miliona eura. Servisirali smo posao rekonstrukcije iz sopstvenih sredstava. Odmah nakon servisa iznajmljeni su renomiranoj kompaniji “NORDEN” i mogu reći za svoje godine, oba broda su u optimalnom stanju, veoma smo zadovoljni i time i najamninama.

RB/BI: Da li ste mogli redovno da vraćate rate kredita kineskoj banci?

Mihailović: Nismo bili u mogućnosti da vraćamo rate zbog remonta i ulaganja u brodove, učinila je to država  plativši oko tri miliona dugovanja, znači i julsku i januarsku ratu. Isto tako je platila rate i Crnogorskoj plovidbi, koja nije imala ove izdatke, ali je dužna još milion eura. Mi imamo milion eura koje ćemo u narednom periodu investirati u svrhu rješavanja problema Crnogorske plovidbe. Naglasiću da ne želim da spočitavam ništa menadžmentu Crnogorske plovidbe, sada je takva situacija prouzrokovana sa više faktora i samo trenutno smo mi, da tako kažem, u prilici da spašavamo njih, a ne oni nas. Država ima, da to plastično objasnim, jedan veliki problem, a to je Crnogorska plovidba, i jedan manji – Barska plovidba, ali koji će, takođe, biti sve veći. U ovom trenutku, Barska plovidba postaje dio rješenja, jer Crnogorska plovidba nije dužna samo 37 miliona, već se svakog dana na tu cifru dodaje kamata. Međutim, ona ima i dva broda koji imaju vrijednost, i tu supstancu država ne treba da izgubi. Svi zaposleni će i nakon sprovođenja ovog rješenja, nastaviti da rade u Crnogorskoj plovidbi, sa istom platom i većom. Niko neće ostati bez posla, jer potreba tih brodova zahtijeva administraciju i dalji rad, naravno, optimizacija će biti sprovedena u narednom periodu. Pretpostavljam da su to sve profesionalci, svi mornari će ploviti, i to tako da će bolje čuvati brodove, nema pehova i havarija koje su se do sada dešavali jer to nećemo dozvoliti kada preuzmemo brodove. Stanje u trenutku kada bi trebalo da preuzmemo brodove, jeste alarmantno. Nisu ni zaposleni u Barskoj plovidbi sretni što će sada imati više posla za istu platu, ali se ne bunimo, ne reagujemo, ne žalimo se, nego je prioritet da se spašava, sada Crnogorska plovidaba, ali i Barskoj će za pet godina biti potrebno isto, ukoliko ne kupimo nove brodove. Dakle, intencija je stabilizovati obje kompanije i ući u kupovinu novih  brodova, jer u protivnom, nijedna kompanija nema budućnost. Kupovina novih brodova može da se obezbijedi bez državne garancije, jer sa ova četiri broda, iz resursa koje imamo, treba da omogućimo kupovinu dva nova broda, koji bi podmladili flotu i obezbijedili dugoročnije trajanje kompanija i njihov rad. Sve ovo što sada radimo jeste sa tim ciljem, jer ni jedna ni druga kompanija, nisu održive na duži rok. Jedna je dužna više, jedna manje, obje su dužne, a nijedna ni druga ne mogu vratiti ta dugovanja. Crnogorska plovidba nikako, mi teoretski možemo, još nije toliko loša situacija, ali bez više brodova i drugačije poslovne politike, vrlo brzo ćemo i mi doći u istu, bezizlaznu situaciju. Mislim da je ovo rješenje “zadnji voz”, ako je uopšte moguće ukrcati se na njega. Mi ćemo sve učiniti i pokušati. Ponoviću, ovo je prelazno, a ne konačno rješenje, na dobrobit crnogorske pomorske privrede, koje vodi trajnoj stabilizaciji u ovoj privrednoj grani.

The post Barska plovidba spremna da preuzme brodove Crnogorske plovidbe first appeared on BARinfo.

Plan je, kako je kazao nedavno ministar pomorstva Filip Radulović da Vlada kompaniju Crnogorska plovidba spasi od nelikvidnosti, tako što će njena dva broda dati u zakup Barskoj plovidbi, koja će za to avansno platiti do milion eura.

Prema njegovim riječima dva broda Crnogorske plovidbe vrijedna su gotovo 30 miliona eura, ali bi kao stečajna masa vrijedili mnogo manje.

“Zato smo našli privremeno rješenje odnosno potpisivanje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između Barske i Crnogorske plovidbe, kojim bi se dva broda dala Barskoj u zakup po tržišnim uslovima a ta kompanija uplatila do milion eura avansa, čime bi se obezbijedio potrebni novac. Te firme bi dogovorile tranše i poslovanje u narednim mjesecima, ali bi se spasila Crnogorska plovidba. Zaključak Vlade je proslijeđen Skupštini akcionara Crnogorske plovidbe, dok bi se o tome odlučivalo kroz mjesec dana”, kazao je on.

The post Skupštine akcionara Crnogorske i Barske plovidbe u maju o Vladinom planu first appeared on BARinfo.

Radulović je kazao da Vlada planira da kompaniju Crnogorska plovidba spasi od nelikvidnosti, tako što će njena dva broda dati u zakup Barskoj plovidbi, koja će za to avansno platiti do milion eura.

“Stanje u toj firmi je loše već duže vrijeme te da imaju dug viši od 36 miliona eura. Imamo akutni problem jer je dug od 400.000 hiljada eura dospio na naplatu u januaru, i nisu uspjeli do dana današnjeg da pokriju taj dug. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu, to bi značilo blokadu računa i zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo više troškove. To bi značilo da plate zaposlenima ne mogu da se isplate i potencijalno uvođenje stečaja”, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima dva broda Crnogorske plovidbe vrijedna su gotovo 30 miliona eura, ali bi kao stečajna masa vrijedili mnogo manje.

“Zato smo našli privremeno rješenje odnosno potpisivanje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između Barske i Crnogorske plovidbe, kojim bi se dva broda dala Barskoj u zakup po tržišnim uslovima a ta kompanija uplatila do milion eura avansa, čime bi se obezbijedio potrebni novac. Te firme bi dogovorile tranše i poslovanje u narednim mjesecima, ali bi se spasila Crnogorska plovidba. Zaključak Vlade je proslijeđen Skupštini akcionara Crnogorske plovidbe, dok bi se o tome odlučivalo kroz mjesec dana”, kazao je on.

Ministarstvo pomorstva je danas Vladi predložilo rješenje kojima bi se izbjeglo da Crnogorska plovidba ode u stečaj, a radnici ostanu bez posla.

Vlada je trebalo da usvoji Informaciju o modalitetu pomoći ili rješenja kako bi spasila Crnogorsku plovidbu koja 400.000 eura duguje Prvoj banci, a koja bi u svakom trenutku mogla da pokrene postupak prinudne naplate.

Kako je CdM već pisao, Crnogorska plovidba duguje Prvoj banci oko 400.000 eura, a kako nema novca da vrati kredit, sada Prva banka može da pokrene prinudnu naplatu. To znači da može da uslijedi blokada računa, zbog čega kompanija ne bi mogla da isplaćuje zarade zaposlenima, a ukoliko dođe do stečaja, moguće je da će ostati bez posla.

The post Davanjem dva broda u zakup Barskoj plovidbi, Crnogorska plovidba dobija novu šansu first appeared on BARinfo.

“Uoči predstojećih Skupština akcionara u privrednim društvima iz sektora pomorstva, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u ime državnog kapitala poziva sve kandidate koji su zainteresovani za članstvo u Odboru direktora, da nam pošalju svoj CV putem e-mail adrese pomorstvo@msp.gov.me   

Javni poziv će biti otvoren do 18. februara 2024.godine, nakon čega će biti izvršen odabir po dva najbolja kandidata za svaku pomorsku kompaniju. 

Novi odbori direktora će biti imenovani u sljedećim privrednim društvima: AD “Luka Bar”, AD “Marina Bar”, AD ” Barska plovidba” i AD “Crnogorska plovidba”. 

Ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane kadrove, koji svojim stručnim kvalifikacijama, dosadašnjim radnim iskustvom i referencama mogu odgovoriti izazovima da se prijave za poziciju člana Odbora direktora u jednoj od pomorskih kompanija.

Takođe, očekujemo da je kandidat spreman da interes privrednog društva u svakom momentu mandata stavi ispred ličnog, političkog ili bilo kojeg drugog interesa”, navodi se u saopštenju Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

The post Javni poziv za članstvo u Odboru direktora Luke Bar, Marine Bar, Barske plovidbe i Crnogorske plovidbe first appeared on BARinfo.

Zahvaljujući rastu cijena pomorskog prevoza na svjetskom tržištu, naše brodarske kompanije zaključile su znatno povoljnije ugovore o vremenskom najmu brodova “Bar”, “Budva”, “21. maj” i “Kotor”.

To je doprinijelo da postignu bolji poslovni rezultat i same obezbijede sredstva za ratu kredita, koja na naplatu stiže naredne sedmice.

“Za isplatu rate za kupovinu brodova prema Exim banci koja dospjeva na 21. janura 2022. neće biti potrebna pomoć države, već će Crnogorska plovidba u cjelosti izmiriti 2.624.000 miliona dolara iz sopstenih sredstava” , kazala je za Emisiju za pomorce PR menadžerka Crnogorske plovidbe Emina Stjepčević.

“Barska plovidba će ovoga puta imati sopstvena sredstva da izmiri ratu kredita koja dospijeva 21. januara, iznos rate je oko 1,9 miliona. U proteklom periodu uspjeli smo da akomuliramo dovoljno sredstava za izmirenje ove obaveze”, navodi direktor komercijalnog sektora Barske plovidbe Tihomir Mirković.

Pomoć države neće biti neophodna Crnogorskoj i Barskoj plovidbi u 2022.godini.

“Kompanija će takođe obezbijediti cjelokupna sredstva i za ratu od dva miliona i 584 dolara koja dospijeva u julu ove godine”, kazala je Stjepčević.

Mirković je saopštio kako se u Barskoj plovidbi nadaju da će imati sredstava i za ratu koja dospijeva u julu ove godine.

“Ako sve bude teklo po planu, nastojaćemo da izmirimo i dio sredstava koje je Barska plovidba uzela u prethodnom periodu po osnovu vraćanja kredita koje je za nas i u naše ima isplatila država Crna Gora”, naveo je Mirković.

Do sada je država koja je bila garant prilikom kupovine četiri crnogorska  broda za rasute terete izdašno pomagala naše dvije brodarske kompanije.

Za brodove Crnogorske plovidbe “21. maj” i “Kotor” do sada je uplaćeno oko 51 milion i 400 hiljada dolara.
Kredit od 46 miliona i 400 hiljada dolara uzet je za kupovinu brodova “Bar” i “Budva” , Barske plovidbe.
Sva četiri crogorska prekookeanska broda data su u vremenski najam.

Zakupac “21 maja”, “Kotora” i “Budve” je kompanije “Sea pioneer” iz Londona.

Od decembra prošle godine unajmitelj broda “Bar” je renomirana, danska kompanija “Norden”.

The post Pomoć države neće biti neophodna Crnogorskoj i Barskoj plovidbi: Vraćaju kredit iz sopstvenih sredstava first appeared on BARinfo.